Suhostaj – temelj uspješne proizvodnje mesa i mlijeka

Antun Kostelić, Nikica Prvanović Babić, Goran Bačić

Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, E-mail: akostelic@agr.hr

Jesen je razdoblje u kojem dolazi do prestanka laktacije, a time i mužnje koza. Ovisno o području, tehnologiji uzgoja i starosti najveći dio koza se pripuštaju od kolovoza do listopada. Za razliku od koza, ovce imaju kraću laktaciju (npr. paška ovca) pa su zasušene dulje razdoblje, ovisno o brojnim čimbenicima pripust je organiziran od srpnja do rujna. Upravo je suhostaj vrijeme u kojem stado možemo pripremiti za sljedeći proizvodni ciklus, neovisno o uzgojnom cilju odnosno proizvodi li se janjad i jarad za klanje ili stado muzemo. Ovce i koze će u narednom razdoblju ući u zadnju trećinu gravidnosti. S gledišta zdravlja i tehnologije uzgoja, upravo je to razdoblje vrlo važno za jarenje i janjenje, a također i za laktaciju. U suhostaju se mliječna žlijezda oporavlja od laktacije, a burag od intenzivne hranidbe koncentratom, ako se radi o mliječnim pasminama ovaca i koza.

▲

Zašto je suhostaj važan?

U tom razdoblju se organizam oporavlja od laktacije i priprema za sljedeću. U posljednjoj trećini gravidnosti plod ili plodovi rastu od 75 do 80% porodne mase.
Kod koza, koje su multiparne životinje, zbog intenzivnog rasta plodova dolazi do većih hranidbenih potreba, a nasuprot tome značajno se smanjuje kapacitet buraga. Navedeno ukazuje na važnost praćenja kondicije koza i ovaca prije zadnjeg stadija gravidnosti. O važnosti praćenja i načinu procjene kondicije bilo je puno govora na savjetovanjima uzgajivača ovaca i koza. Nadalje, dobro proveden suhostaj osigurava sintezu kvalitetnog kolostruma koji je izuzetno važan u zaštiti zdravlja podmlatka u prvim danim i tjednima života. Kolostrum ima višestruku ulogu pored visokog udjela hranjivih tvari potrebnih za uspostavu termoregulacije, ima laksativni učinak i ono najvažnije, u njemu se nalaze majčina protutijela koja štite mladunčad od zaraznih bolesti.

▲

Kondicija i hranidba

U razdoblju gravidnosti ovaca i koza pozornost treba biti posvećena kondiciji. Svaki poremećaj u kondiciji kao što su mršavost ili pretilost mogu dovesti do pojave metaboličkih bolesti, ali i problema tijekom i nakon poroda. Na ljestvici od 1-5 poželjno je da se tijekom gravidnosti kondicija kreće u rasponu od 2,5-3 (Slika 1).

U slučaju da su životinje pretile (predebele) može doći do pojave ketoze (koze) i graviditetne toksemije (ovce). Kod koza nastanku bolesti pogoduje veći broj plodova (npr. 3) ili visoka mliječnost, dok je kod ovaca najčešći uzrok dva i više plodova ili jedan, ali veći od prosjeka. Životinje će već u suhostaju pokazivati znakove bolesti koji se očituju ležanjem, škripom zubi i odbijanjem hrane, u prvom redu koncentrata. U slučaju neliječenja može doći do uginuća. Nasuprot pretilih životinja, kod mršavih zbog nedostataka energije iz hrane, ovca i koza crpe vlastite tjelesne rezerve pri čemu se dodatno iscrpljuju pa također može doći do uginuća. Važno je naglasiti da plod ili plodovi najintenzivnije rastu u zadnjoj trećini gravidnosti, otprilike 75-80% porodne mase. Plod za rast i razvoj treba veliku količinu hranjivih tvari i u slučaju da ih životinja ne dobije putem hrane počinje crpsti vlastite tjelesne rezerve. U zadnjem stadiju gravidnosti maternica zauzima veliki dio trbušne šupljine pri čemu se smanjuje kapacitet buraga samim time i mogućnost uzimanja veće količine hrane. U navedenom razdoblju veće su potrebe i za mineralima i vitaminima kako bi se plod normalno razvijao. Jedan od najvećih problema uzrokuje nedostatak vitamina E i selena koji se očituje rađanjem avitalne janjadi i jaradi, a kolostrum je također lošije kvalitete. Kvaliteta kolostruma je važna za rast mladunčadi i zaštitu od uzročnika zaraznih bolesti. Pravilnom hranidbom (praćenje kondicije) i davanjem vitaminsko-mineralnih dodataka možemo utjecati na kvalitetu kolostruma te vitalnost i preživljavanje mladunčadi.

▲

Smještaj gravidnih životinja

Stado koje se priprema za janjenje i jarenje mora biti smješteno u suhim, čistim i prozračnim stajama. Prije planiranog početka poroda potrebno je staju temeljito očistiti i prema potrebi dezinficirati. Pod mora biti nasteljen suhom i čistom slamom. Boravak visokogravidnih životinja na prljavim površinama povećava rizik od pojave mastitisa, ali i nekih zaraznih i nametničkih bolesti. Pogrešno je mišljenje pojedinih uzgajivača da ovce i koze mogu oboljeti od mastitisa isključivo tijekom laktacije. Podjednako je visok rizik i tijekom nalijevanja mliječne žlijezde naročito ako držimo visoko gravidne životinje s majkama s mladunčadi. Mladunčad često počinje sisati gravidnu životinju i uklanja voštani čep u sisnom kanalu čime se otvara put za ulazak patogenih bakterija.

▲

Vakcinacija

Većina uzgajivača se u manjoj ili većoj mjeri susrela za uginućima podmlatka uzrokovanim zaraznom bolesti enterotoksemijom. Iako je bolest najčešće kod janjadi i jaradi, proteklih godina bilo je zabilježeno i nekoliko slučajeva ugibanja odraslih životinja (koze). Bolest je posljedica prežderavanja janjadi i jaradi koncentratom (u manjoj mjeri mlijekom), a uzrok može biti i loša higijena u razdoblju jarenja i janjenja. Preventiva bolesti se sastoji, pored odgovarajućeg smještaja i hranidbe, od vakcinacije gravidnih ovaca i koza. U slučaju da se prvi put vakciniraju potrebno je provesti dvokratnu vakcinaciju s razmakom od mjesec dana u zadnjoj trećini gravidnosti. U Hrvatskoj se svake godine, nažalost, javlja problem nabavke vakcina koje štite ovce i koze od enterotoksemije i tetanusa. Plan vakcinacije je potrebno napraviti u dogovoru s ovlaštenim veterinarom. Podsjećamo da je kod vakcinacije, naročito koza, važno načelo jedna životinja – jedna igla zbog mogućeg širenja uzročnika zaraznih bolesti (AEK, bolest plavog jezika).

▲

Suzbijanje parazita

U drugoj polovici jeseni većina stada ovaca i koza je gravidna i nema laktacije. Navedno razdoblje je pogodno za tretiranje stada protiv unutarnjih i ono što je jako važno, vanjskih parazita. Poželjno je stado tretirati najkasnije mjesec dana prije planiranog početka janjenja odnosno jarenja. Kod odabira lijeka treba obratiti pozornost na karencu. Pojedini lijekovi imaju dugu karencu i u slučaju da su životinje tretirane u suhostaju može doći do izlučivanja lijeka na početku laktacije.
Pogrešno je mišljenje da tretiranjem odraslih životinja, preko kolostruma i mlijeka štitimo mladunčad. Ako su odrasle životinje zdrave odnosno »očišćene« od parazita manji je rizik za zdravlje mladunčadi.

U stadima u kojima se pojavljivala šuga ili je prisutna tijekom godine, odabir načina liječenja, a naročito vrijeme tretiranja, mora biti usklađeno s janjenjem. Pojedini lijekovi za suzbijanje šuge imaju vrlo dugu karencu pa postoji opasnost da se lijek luči mlijekom. Upravo je zima razdoblje u kojem vrlo često dolazi do izbijanja i brzog širenja šuge kontaktom jer ovce i koze borave u staji. Potrebno je izbjegavati bilo kakve zahvate na visokogravidnim životinjama jer postoji rizik od pobačaja zbog stresa ili naguravanja. Kao što je navedeno, mjesec dana prije planiranog prvog poroda moramo odraditi sve planirane zahvate. Kod pojedinih uzgajivača uvriježeno je mišljenje da tretiranjem ovaca i koza neposredno prije poroda štitimo i podmladak preko kolostruma što je u potpunosti pogrešno. Tretiranjem stada prije poroda sprječavamo doticaj janjadi i jaradi s jajašcima parazita u prvim danim života.

Također je važno napomenuti da kod suzbijanja parazita moramo istovremeno tretirati cijelo stado i sve kategorije životinja. Količina lijeka i postupak sa stadom nakon liječenja mora biti provedeno u suradnji s veterinarom i prema uputama proizvođača.

▲

Korekcija papaka

Korekcija ili rezanje papaka je potrebna iz više razloga. U stadima u kojima se pojavljivala zarazna šepavost izliječiti ćemo bolesne ili sumnjive ovce. Također ćemo spriječiti unošenje i širenje uzročnika u staji. Kod koza u intenzivnoj proizvodnji mlijeka korekcija papaka će omogućiti nesmetano kretanje visokogravidnih životinja.

Kao i kod suzbijanja parazita, zahvate je potrebno provesti na čitavom stadu na početku suhostaja tj. najkasnije dva mjeseca prije planiranog jarenja i janjenja. Svako rukovanje sa visokogravidnim životinjama može dovesti do pobačaja.

▲

Zaključak

Iz svega navedenog može se zaključiti da dobro proveden suhostaj osigurava dobivanje vitalnog i otpornog podmlatka i kvalitetnu laktaciju po količini i sastavu mlijeka. Također sprječava pojavu metaboličkih i zaraznih bolesti koje mogu dovesti do velikih gubitaka u proizvodnji u prvim danima i tjednima nakon poroda.