Tako je rektor Lakušić u govoru nakon dekana Samardžije istaknuo nedjeljivu vezu Fakulteta sa društvom i strukom koja mu služi, a vjerojatno nije jedini koji na zagrebački Veterinarski fakultet gleda kao na doista ne samo jedinstvenu nego i nacionalno vrlo vrijednu obrazovnu instituciju, jedinu takve vrste u Hrvatskoj. Na određeni način to su pokazali i gosti, posebice u tom smislu možemo istaknuti predstavnike drugih veterinarskih fakulteta bližega ili nešto daljega susjedstva, no mora se priznati da njegove vrijednosti nije tako teško prihvatiti nikome dobronamjernom.
Tijekom 103 godine povijesti, odgovornost generacija prema Fakultetu, njegovom radu i rezultatima s godinama postaju sve veće, kako je i sam dekan Samardžija u svom govoru istaknuo, no ovaj je Fakultet jedan od svijetlih primjera kako se nastavljajući rad svojih prethodnika kroz desetljeća može puno napraviti i zaista daleko stići. Dobar glas Fakulteta pronijele su već generacije svjetski etabliranih stručnjaka, no upućeni mogu primijetiti da i nove generacije odišu nekom novom genijalnošću koju se s godinama sve češće spominje, no koju je možda bolje nazivati – izvrsnošću. Svi koji promišljaju o perspektivi zagrebačkoga Veterinarskoga fakulteta mogu u tom smislu biti mirni jer je vidljivo da ljudskih potencijala i kapaciteta kroz generacije ne manjka, a kamoli da ih nestaje. Ovakve godišnjice mogu nam svima biti trenutci u kojima to možemo potvrditi, a oni koji to još nisu spoznali – spoznati. Da je tome tako pokazuje vrijeme koje je iza nas. Treba se samo prisjetiti i podsjetiti na sve one koji su dali obol rastu i razvoju Fakulteta. To su pojedinci različitih profila. Vidljivo je da i svaka nova uprava, premda starta sa neiskustvom, upire svoj pogled u istom smjeru i sjajan je osjećaj uvjeriti se da u tom smislu među generacijama razlika gotovo i nema. One se naziru tek na nekim osobnim razinama, no jasno je da svatko od njih unese u život Fakulteta neku novu energiju i okretnost, a tako je i danas. Zamašnjak napretka i promjena ne mora niti treba uvijek biti isti jer ljudi su ti koji stvaraju povijest, ne obratno.
Kao što je to bilo najčešće tijekom proteklih desetak godina, program svečanog obilježavanja godišnjice Fakulteta vodila je Željana Klječanin Franić.
Među njima su bili sljedeći: rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, predstavnik Grada Zagreba Emil Tuk, uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Josip Madić i akademik Dražen Matičić, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, dekanica Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zrinka Tarle i prodekan prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, uime Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prodekanica prof. dr. sc. Jasna Lovrić, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, prodekan Fakulteta Šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Stjepan Posavec, dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas i prodekanica izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, dekan Grafičkog fakulteta prof. dr. sc. Klaudijo Pap, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep i prodekanica prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti prof. dr. sc. Ivan Šestak, dekan Geodetskog fakulteta prof. dr. sc. Almin Đapo, dekan Geotehničkog fakulteta prof. dr. sc. Hrvoje Meaški, o. d. dekana Metalurškog fakulteta prof. dr. sc. Nikola Mrvac, prodekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, prodekanica Građevinskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ana Baričević, prodekan Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Mladen Nikšić, prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta doc. dr. sc. Mislav Kutleša, uime Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Lajoš Žager, predsjednik Vijeća društveno-humanističkog područja, prodekan za znanost i poslijediplomske studije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Jurja Strossmayera u Osijeku, dekan Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu prof. dr. sc. Milorad Mirilović, prodekanica prof. dr. sc. Danijela Kirovska i prodekan prof. dr. Jakov Nišavić, dekan Fakulteta veterinarske medicine Sveučilišta u Skopju prof. dr. sc. Lazo Pendoski i prodekani prof. dr. sc. Miroslav Kjosevski i prof. dr. sc. Dean Jankulovski, prodekanica Veterinarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Nejra Hadžimusić, direktor Departmana za veterinarsku medicinu prof. dr. sc. Ivan Stančić, prodekanica Veleučilišta u Karlovcu dr. sc. Mateja Petračić, pomoćnica ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Srce Sabina Rako, uime Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prodekan prof. dr. sc. Zvonko Antunović i prof. dr. sc. Marcela Šperanda, ravnatelj Studentskog centra Mirko Bošnjak, predstavnica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Rozelindra Čož Rakovac, predsjednik uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina prof. dr. sc. Dragan Primorac, predstavnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Davor Pašalić, predstavnici Genere – Dechre Sanja Lazić, Neven Čakarun, Silvija Lozić Zemljak i Lorena Klarić, direktor Agroproteinke Ivica Grlić Radman i Zlatko Heruc, predstavnik Medical Intertrade Hrvoje Rogina, predstojnica Veterinarskog zavoda Rijeka dr. sc. Natalija Džafić, predstavnik Policijske akademije glavni policijski savjetnik Miroslav Puž. Svečanosti su bili prisutni i predstavnici veterinarskih organizacija, zaposlenici, studenti i prijatelji Fakulteta.
Uvijek s ovoga mjesta kažemo kako nam je čast ugostiti vas i pozdraviti u ime svih zaposlenika Fakulteta, što je i više nego točno, ali nikada ili rijetko s ovoga mjesta govorimo o odgovornosti koju ono nosi, o čemu mogu posvjedočiti i svi moji prethodnici.
Učiniti Fakultet boljim od onoga kakvoga smo naslijedili od naših brojnih prethodnika težak je zadatak, i iz godine u godinu sve je veći izazov, no ostvarenje tog zadatka ipak nije nemoguće.
Ono što nas sve djelomično generacijski razlikuje jest vizija budućnosti Fakulteta nikada ne dosižemo, ali se prema ostvarenju te vizije krećemo ili smo, barem, u to opravdano uvjereni. Uvijek je bilo važno da ta vizija odgovara viziji većine uključenih dionika koji bi se s njome trebali što bolje identificirati, jer energija za njezino provođenje zahtijeva mnogo više od sudjelovanja pojedinaca. To je povijest puno puta pokazala, svuda pa tako i ovdje.
Vizija Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagebu tijekom desetljeća postojanja jest postati primjerom sveobuhvatnog nastavnog i istraživačkog centra visokih standarda 21. stoljeća. Rad na Fakultetu temelji se na stalnom unaprjeđivanju znanstvenog, nastavnog i stručnog rada, poštujući najviše etičke standarde, ali i na za suradnju spremnom inovativnom okružju.
Velika je čast sudjelovati u ostvarenju vizije Fakulteta i rijetko tko na kraju svoga mandata može reći da je sve svoje ideje proveo i sve planove ostvario, no sve nas pokreće ista energija u naporima ostvarenja zacrtanih ciljeva. Ono što je važno jest da složno djelujemo k istom cilju, nadajući se da će generacije koje dolaze nakon nas biti poticane i vođene istim motivima i uvjerenjem.
Vizija snažnije međunarodne prepoznatljivosti našega fakulteta inicijalnim se dijelom nazire, no uvijek točka do koje ste na svom putu stigli otvara neke nove vidike, a samim time prepoznaju se i novi ciljevi ostvarivi u istom smjeru i novim perspektivama. Mislim da bi mnogi prije nas u ovom trenutku bili ponosni na rezultate koje je Fakultet do ovoga trenutka ostvario i ja ovom prilikom mogu samo zahvaliti svojim prethodnicima koji su u ostvarenju toga cilja sudjelovali.
Međutim, na ovoj poziciji ne možemo stati nego se tek s ponosom i zadovoljstvom osvrnuti na sva dosadašnja postignuća te s puno entuzijazma i pouzdanja krenuti naprijed.
Meni je drago što mogu reći da smo u ovoj kući uvijek i kroz generacije raspravljali o idejama i vizijama, a ne o ljudima i događajima, i znam da to puno govori o nama. Okružje našeg Fakulteta prije svega je akademsko, no ne možemo ga promatrati izdvojeno iz šire društvene zajednice. Sa svojom Sveučilišnom veterinarskom bolnicom važan smo dionik u ispunjavanju potreba šire društvene zajednice, ne samo u stručnom nego prije svega u nastavnom i znanstvenom području. Međutim, znanstvena djelatnost koja se u međunarodnim razmjerima očituje sve primjećenijim znanstvenim aktivnostima ide ukorak s nama najvažnijom djelatnošću, a to je ostvarenje misije kroz poboljšanje i unaprjeđenje obrazovne visokoškolske uloge u što ulažemo sve više zajedničke energije.
Ne zaboravljajući na svoje vrlo kvalitetne studente studija veterinarske medicine na hrvatskom jeziku, nakratko ću si dopustiti da i ovom prilikom naglasim važnost studija na engleskom jeziku jer je on jedan od pokazatelja međunarodne integriranosti našeg fakulteta, primarno s paneuropskim obrazovnim prostorom kao dijelom šire zajednice Europske unije. Tome trebamo pridodati i specijalističke studije čiji je broj polaznika isto tako svake godine u blagom porastu.
Moram naglasiti da je interes za studij veterinarske medicine na engleskom jeziku svake godine sve veći od upisne kvote i na to smo ponosni. Uvjeren sam, iz više razloga, da će se takav trend nastaviti i ubuduće. Ponosan sam na činjenicu da je ove godine krenula sedma generacija studenata studija veterinarske medicine na engleskom jeziku i možemo reći da međunarodni status Fakulteta vjerojatno nikada nije bio bolji. Zasluge za to pripadaju svima nama, a svakako i svim prethodnim upravama Fakulteta, u većoj ili manjoj mjeri. No, često se u životu može čuti da je neke dosege lakše ostvariti nego zadržati.
Svjesni toga, uz brigu o studentima u našem je fokusu trenutačno EAEVE evaluacija predviđena za proljeće sljedeće godine, kada bismo trebali opravdati trenutačan status odobrenosti – APPROVED, koji smo stekli prije nešto više od godine dana, a zahvaljujući kojemu ravnopravno stojimo uz druge eminentnih ustanove europskog prostora veterinarskog visokog obrazovanja. Naravno da je to velik izazov za sve nas, veliko očekivanje svih nas i osobno, pa samim tim i kolektivno, ali isto tako i velika ambicija za koju smo svjesni da je možemo ostvariti jedino i isključivo zajedničkim sinkroniziranim naporima.
Kad god smo uspjeli zajedničke ciljeve postaviti ispred svih pojedinačnih, onda smo uspjeli i kao narod i kao pojedinci. Imajući u vidu da se nerijetko govori kako su vremena teška i loša, trebali bismo se ponekad zapitati jesmo li zapravo mi ponekad teški i loši i ne zaboraviti na činjenicu da ne prolazi vrijeme nego mi i da svatko od nas u svom životu mora ostaviti trag čineći dobro tamo gdje mu je dano da može činiti.
Ovaj Fakultet ispunjava i uvijek je ispunjavao svoju civilizacijsku i društvenu dužnost na način i snagom koju su prepoznali mnogi, premda nije mnogima dano da ga i u tuđe ime ocjenjuju. Zato smo, kao članovi reguliranog sustava europskog veterinarskog obrazovanja, još odlučniji, ne samo da u tom članstvu ustrajemo nego da i u istom smjeru dokažemo ponajprije sebi da uz predani rad svih nas u tome možemo i moramo uspjeti.
To je naša jedina budućnost za koju se ne trebamo boriti, nego ju svakoga dana što kvalitetije živjeti. Granica budućnosti i sadašnjosti nikada nije pred nama, nego upravo u ovom trenutku.
Znamo da nije uvijek lako determinirati ona najbolja i najučinkovitija ulaganja u budućnost, osobito kada govorimo o razvoju stogodišnje institucije kao što je naš fakultet. Danas obilježavamo njegove 103 godine, a kako je napisao Lucius Annaeus Seneca “Nije važno koliko si, već kako si živio.” U tom kontekstu, mi i dalje imamo dužnost tim godinama dodijeliti i kvalitetan sadržaj.
Znamo isto tako da pametna ulaganja u mlade moraju polučiti rezultate. Današnja energija mladosti i entuzijazma naših studenata zalog je naše budućnosti i stoga smo usmjereni njima dok vjerujem, institucionalno zauvijek ostajemo posvećeni kvaliteti.
Ne izlazeći iz zadanih strukovnih okvira obrazovanja zadržat ćemo takav smjer, duboko uvjereni da njime možemo ostvariti i više nego što se od nas formalno očekuje, tim više što su naši kriteriji u nekim segmentima kvalitete čak i viši od zadanih nacionalnih i međunarodnih standarda.
Svi detalji o rezultatima i aktivnostima u protekloj akademskoj godini navedeni su u ovogodišnjem Ljetopisu. Vjerujem da će i ovu akademsku godinu obilježiti nova, za Fakultet, znanost i struku vrijedna događanja, kao što je prošlotjedno prvo obilježavanje Svjetskoga dana Jednog zdravlja u Hrvatskoj, koje je održano upravo na našem fakultetu.
Očekujem, i od sebe i od svih djelatnika Fakulteta, da uspješno nastavimo s realizacijom strateških ciljeva, i to prije svega s dodatnim osuvremenjivanjem studijskih programa u skladu s nacionalnim i međunarodnim obrazovnim, gospodarskim i društvenim standardima, uz stvaranje kreativnog, inovativnog i motivirajućeg okružja za učenje i poučavanje sa studentom u središtu obrazovnog procesa.
Kako i današnja razina to zahtijeva, a i zbog fokusa na studente, mi ćemo nastaviti unaprjeđivati i kvalitetu nastave i pedagoške kompetencije svojih nastavnika, premda su unutar sustava evaluirani i više nego zadovoljavajuće dobro.
Kao znanstvenik želim reći da ćemo intenzivirati znanstvenoistraživačku djelatnost, ali i međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, osobito na međunarodnoj razini europskoga visokoobrazovnog prostora, jer smo svjesni da možemo i moramo biti u društvu najboljih kako bismo osigurali kontinuitet svog daljnjeg napretka i razvoja.
Kao dekan – želim Vam zahvaliti što ste danas ovdje s nama, zahvaliti svim prijateljima Fakulteta na svakoj dosadašnjoj i budućoj podršci pa i najmanjem naporu učinjenom u smjeru ostvarenja zacrtanog cilja, a to je ispunjenje visokih kriterija nacionalnih i međunarodnih standarda izvrsnosti u europskom okružju ustanova veterinarskog visokog obrazovanja.
Prof. dr. sc. Željko Pavičić u svojstvu urednika predstavio je zatim ovogodišnji Ljetopis,
a nakon nekoliko glazbenih predaha u obliku snimki fakultetskoga zbora Ab ovo, koji ove godine nije nastupio uživo, uslijedila je dodjela priznanja tijekom protekle akademske godine umirovljenim zaposlenicima te dodjela nagrada i stipendija studenticama i studentima, kako studija na hrvatskom tako i studija na engleskom jeziku.
Okupljene je zatim pozdravio i ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Radovan Fuchs čestitavši svim nagrađenima.
Nagrađeni su zaposlenici i umirovljenici, Sanja Vindiš, prof. dr. sc. Zoran Milas, Nevenka Božičević…
… doc. dr. sc. Ivan Alić za objavljeni znanstveni rad s prvim autorstvom u časopisu s visokim čimbenikom odjeka… 
… najbolji studenti studija na hrvatskom jeziku…
Student Viktor Mašović 6. godina studija (za 5. godinu studija) dobio je priznanje za marljivost i ostvarenje uzornih rezultata u studiranju.
.. najbolji studenti studija na engleskom jeziku…
Dekanovu nagradu za izvrsnost dobile su studentice studija na engleskom jeziku, Charlotte Francesca Stiles i Anna Titova.
Genera d.d. je za stipendiju izabrala Valentinu Huzjak i Katarinu Mohač, a za Godišnju nagradu Genere Magdalenu Bogović.
Agroproteinka je za stipendiju izabrala Mariju Batinjan.
Medical Intertrade je odlučio novčano nagraditi Nikolu Serdara kao najboljeg studenta.
Ispričavamo se studentu Viktoru Mašoviću za propust što u jučerašnjoj objavi nije objavljeno njegovo ime.
Ispričavamo se svim studentima čija imena nisu bila objavljena istovremeno s objavom fotografija.