Povodom postavljanja žilet-žice na pograničnim područjima Hrvatske i Slovenije svjetski stručnjaci apeliraju na vlade ove dvije zemlje da razmisle o posljedicama postavljanja ograda koje prijete europskoj bioraznolikosti
Međunarodno udruženje za istraživanje i upravljanje medvjedom (IBA) i Specijalistička grupa stručnjaka za medvjede (BSG), članice Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), zabrinuti su zbog postavljanja žičanih ograda duž slovensko-hrvatske granice. Stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR također su članovi ovih uglednih udruženja koja se bore za očuvanje svih svjetskih vrsta medvjeda.
IBA je profesionalno udruženje biologa koji surađuju na znanstveno-utemeljenom upravljanju i očuvanju svih osam svjetskih vrsta medvjeda, a sačinjava ju gotovo 600 stručnjaka za medvjede iz 47 različitih zemalja koji organiziraju međunarodne konferencije, objavljuju znanstveni časopis „Ursus“ i sponzoriraju istraživanja i projekte očuvanja medvjeda diljem svijeta.
BSG je jedna od 130 specijalističkih grupa stručnjaka unutar IUCN-a, najveće i najstarije organizacije za očuvanje prirode na svijetu. BSG broji 190 članova koji predstavljaju gotovo sve zemlje na kojima obitavaju medvjedi. Više o ovoj organizaciji možete pročitati na: www.bearbiology.com.
Europska Direktiva nalaže da zemlje-potpisnice moraju osigurati sustav međupovezanosti zaštićenih područja na kojima obitavaju mnoge vrste divljih životinja. Područje Dinarida dom je jedne od najvećih i najvažnijih pod-populacija smeđeg medvjeda u Europi: dinarsko-pindska populacija sastoji se od međusobno povezanih pod-populacija koje se protežu od Grčke preko Makedonije, Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske do Slovenije. Hrvatska i Slovenija posebno su važne u ovoj mreži međusobno povezanih pod-populacija jer obje predstavljaju središte medvjeđeg staništa, ali i arene za migracije divljači prema udaljenim planinskim staništima (na primjer, Alpama).
Povezanost okoliša određuje koliko će kretanje životinja biti olakšano (šumska ili planinska područja, područja pod Natura 2000 zaštitom) ili pak otežano (antropogene strukture kao što su autoceste, mostovi, ograde), što je prepoznato kao jedan od najutjecajnijih faktora na očuvanje smeđeg medvjeda u sklopu Europskog Akcijskog plana zaštite smeđeg medvjeda u Europi koji je prihvatila i Europska komisija.
Ozbiljne ozljede i smrt divljih životinja koje se u njih upletu već su dokumentirane, a postoje i znanstveni dokazi da neprobojne ograde i barijere imaju negativne posljedice na distribuciju i očuvanje sisavaca. Zbog toga su ograde od žilet-žice u sukobu s glavnim ciljem Strategije bioraznolikosti Europske unije (EBS) koja se zalaže za „zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije ekosustava unutar EU do 2020. godine, oporavljanje istih koliko god je to moguće te pomoću europskih doprinosa zaustaviti smanjenje bioraznolikosti na svjetskoj razini“.
Stručnjaci iz IBA-e i BSG-a nude pomoć sa svim budućim planiranjem graničnih prepreka kako bi se osiguralo očuvanje velikih zvijeri te povezanost staništa brojnih divljih životinja.
Ukoliko vas zanimaju dodatne informacije o ovoj akciji i samom projektu, molimo Vas kontaktirajte: Slaven Reljić
(+385 91 584 6114, slaven.reljic@gmail.com) ili Đuro Huber (+385 98 256 506, huber@vef.hr)
Trajanje projekta: 1.7.2014-30.6.2019.
Koordinator projekta: Zavod za gozdove Slovenije.
Partneri u projektu: Univerza v Ljubljani i ERICo Velenje d.o.o. (Slovenija); Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska); Provincia Autonoma di Trento – Servizio Foreste e Fauna, Progetto Lince Italia in Regione del Veneto – Unità di Progetto Caccia e Pesca (Italija) te Research Institute of Wildlife Ecology, University of Veterinary Medicine, Beč (Austrija).