Dr. sc. Berislav Vulić, dr.med.vet.
Farma Salaš d.o.o. Marijanci
Izlaganje sa skupa: 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj
Sažetak
Korištenjem preparata na prirodnoj osnovi, u ovom istraživanju, ostvareno je izlječenje u 73% slučajeva, a u kontrolnoj skupini liječenoj antibioticima u 86% slučajeva.
Uvod
Što je mastitis?
- Klinički – nastaje kada je upalni odgovor dovoljno jak da uzrokuje vidljive promjene u mlijeku (ugrušci, pahuljice), vimenu (oteklina) ili promjenu općeg stanja životinje.
- Subklinički – bez vidljivih simptoma osim povećanog broja somatskih stanica.
Detekcija abnormalnog mlijeka ne znači da je infekcija aktivno prisutna u vimenu. Mi zapravo detektiramo upalu, a ne infekciju tako da često bakterija više i nema kada primijetimo simptome jer je imunološki sustav krave već uklonio uzročnika.
Podjela koja nam je praktičnija s obzirom na pristup terapiji:
- blagi slučajevi – vidljive promjene u mlijeku – ugrušci, pahuljice,
- umjereni slučajevi – osim vidljivih promjena u mlijeku, vidljivo je otečenje četvrti,
- teški slučajevi – pridružuju se i znaci promjene općeg stanja: povišena temperatura, značajan pad proizvodnje, gubitak apetita, dehidracija, proljev.
Kako u Hrvatskoj liječimo mastitis?
Izbor antibiotika je zapravo iskustveni. Nekad davno je napravljena bakteriološka pretraga i antibiogram za nekoliko životinja na farmi i na osnovu njih su odabrani antibiotici koji se naizmjenično koriste.
Rutinsko uzimanje i slanje uzorka na bakteriološku pretragu s antibiogramom prije terapije nije uobičajeno. Iznimku predstavljaju beljske farme gdje se provodi sustavno suzbijanje Staphylococcus aureusa.
Preporuke za terapiju
- Samo akutni klinički slučajevi mastitisa dolaze u obzir za terapiju antibioticima.
- Subklinički mastitisi imaju preveliku stopu samoizlječenja ili premalu stopu izlječenja u odnosu na koštanje terapije tijekom laktacije. Treba ih liječiti prilikom zasušenja. Izuzetak je mastitis uzrokovan sa Streptococcus agalactiae čije liječenje tijekom laktacije ima visoki udio izlječenja.
- Samo će 40-50% slučajeva imati koristi od liječenja antibioticima.
- Trenutna terapija potrebna je za slučajeve s povišenom temperaturom i poremećajem općeg stanja (5-15% slučajeva). Za ostale slučajeve pričekati 24 sata dok se dobije nalaz bakteriološke pretrage.
- Antibiotike ne davati u kroničnim slučajevima osim ako je došlo do poremećaja općeg stanja. Mlijeko treba odvajati dok se ne pročisti.
- Antibiotike ne davati u kroničnim slučajevima Staphylococcus aureusa, kod infekcija s Micoplasma bovis, infekcijama više četvrti, kod ozljeda sisa, čestim prijašnjim slučajevima neuspješnog, pogrešnog liječenja i ako postoji povijest kronično visokog BSS (broj somatskih stanica).
- O upotrebi antibiotika treba razmisliti ako se radi o kravi kojoj bi imunološki odgovor mogao biti narušen (prvi tjedan laktacije, jaki toplinski stres, vrlo visoka proizvodnja, …).
- Produljeno trajanje terapije može se opravdati za liječenje Streptococcus uberis i prvu infekciju sa Staphylococcus aureus.
■ Prvi korak
Uočiti klinički slučaj mastitisa, uzeti uzorak mlijeka za bakteriološku pretragu. Odrediti vrstu bakterije kako bi modificirali trajanje terapije. Slučajevi mastitisa u kojima je imunosni sustav već očistio bakterije iz krave (negativno u bakteriološkoj kulturi), često nemaju koristi od primjene antibiotika. Međutim, bakterijsko-negativni uzorci mogu se pojaviti i kada krava ostane inficirana, ali je broj bakterija koje se izlučuju mlijekom manji od granice detekcije u laboratoriju. Važno je poznavanje vrste bakterija koje su uzrokovale infekciju, jer o vrsti uzročnika ovisi vjerojatni ishod infekcije i način potrebne terapije.
Ovisno o specifičnim faktorima virulencije, bakterije inficiraju različita mjesta u mliječnoj žlijezdi i imaju različite sposobnosti da uzrokuju sistemske simptome.
Razlikuju se i u očekivanom trajanju subkliničkih faza infekcije i u očekivanoj brzini spontanog bakteriološkog izlječenja. Bakterije koje napadaju tkivo parenhima su teže za terapiju: Staphylococcus aureus, Streptococcus uberis i Klebsiella spp. Bakterije koje napadaju sluznicu obično ne trebaju produljenu terapiju: CNS (koagulaza negativni stafilokoki) i većina E. coli. Na primjer, očekivanja za spontano bakteriološko izlječenje uzrokovano subkliničkim i kliničkim mastitom Staphylococcus aureusu su u biti jednake nuli, dok su očekivanja za spontano izlječenje E. coli prilično visoka. Uspješnosti terapijskog izlječenja za neke patogene kao što su: kvasci, Pseudomonas, Mycoplasma, Prototheca, u osnovi nema, bez obzira na liječenje.
■ Drugi korak – ocijeniti težinu upale
- teški slučajevi s poremećajem općeg stanja
- lakši slučajevi bez poremećaja općeg stanja
Većina blagih i umjerenih slučajeva mastitisa uzrokovanih s E. coli izliječi se spontano (bez antibiotika) i teško je opravdati sveobuhvatnu upotrebu antibiotika za te slučajeve. Istraživanje u više od 50 farmi mliječnih krava u Wisconsinu otkrilo je da 50% slučajeva ima samo abnormalno mlijeko, 35% slučajeva ima abnormalno mlijeko i oticanje četvrti, a samo 15% slučajeva ima sistemske simptome.
■ Treći korak
- za teške slučajeve odmah započeti simptomatsku terapiju
- za lakše slučajeve provjeriti podatke o kravi (BSS, prijašnji mastitis u istoj četvrti, broj laktacije, broj dana u laktaciji)
■ Četvrti korak
- ako terapija antibioticima nema opravdanja odabrati postupak terapije bez antibiotika
- terapija antibioticima od prvog dana ili pričekati nalaz antibiograma (24 sata)
Preporučuju se sustavni antibiotici za liječenje krava s teškim mastitisom jer su mnoge od tih krava u septikemiji. Međutim, sustavna primjena lijekova kao što su penicilin, ampicilin neće doseći terapijske koncentracije u vimenu i njihova se uporaba ne preporučuje za blage ili umjerene kliničke slučajeve. Zanimljiv je podatak da na američkom tržištu nisu odobreni novi antimikrobni lijekovi za terapiju mastitisa od 2006. godine i da ne postoje antimikrobni lijekovi označeni za sistemsko liječenje mastitisa.
Drugačiji pristup liječenju – korištenjem prirodnih preparata
Bakteriološkom pretragom nađeni uzročnici: Staphylococcus aureus, Streptococcus agalactiae, Streptococcus dysgalactiae, Streptococcus uberis i Corynebacterium bovis.
Kod standardne terapije mastitisa antibiotikom, korišten je intramamarni antibiotik 4-6 dana, parenteralni antibiotik, NSPUL, vitaminizacija, a kod težih slučajeva infuzije glukoze i fiziološke otopine. Terapirani su svi slučajevi pojave mastitisa bez obzira na težinu kliničke slike, povijest prijašnjih liječenja i BSS.
Teorijska osnova novog pristupa liječenju temelji se na pojavi Quorum sensing. Quorum sensing je sposobnost bakterija da „osjete“ koliko je velika skupina istih mikroorganizama i je li dovoljno velika da napadnu, u koordiniranoj akciji, određene druge mikro i makroorganizme. I druga, s prvom povezana pojava, da osim proizvodnje toksina, bakterije proizvode zaštitni biofilm (sloj sluzi) koji ih štiti od drugih toksina (antibiotika) i leukocita. Neke od tvari koje remete Quorum sensing i stvaranje biofilma su: hamamelitannin (vještičji lijesak), piperin (crni papar), kurkumin (kurkuma), allicin (češnjak).
U novom pristupu, korištenjem prirodnih preparata, krave s uočenim simptomima mastitisa dobile su preparat peroralno u obliku bolusa, jednokratno, a ovisno o težini kliničke slike i NSPUL kroz 2-4 dana. Svakodnevno je kontrolirano mlijeko iz oboljele četvrti mastitis testom. Krava je išla dva puta na mužnju ujutro i dva puta navečer uz korištenje oxyitocina pri ponovljenoj mužnji.
Teški slučajevi s povišenom temperaturom i poremećajem općeg stanja dobili su još višekratno intravenski otopinu glukoze (20%) uz aplikaciju sondom 40 do 50 litara vode. Kao kontrola ovom postupku bio je dosadašnji standardni pristup liječenju antibioticima.
Prirodni preparat upotrijebljen je u 67 slučajeva. Potpuno izlječenje ostvareno je u 49 slučajeva (73%), nakon tri do sedam dana od početka terapije. Od 67 slučajeva 20 je bilo umjerenog i teškog mastitisa od kojih je 6 završilo izlučenjem (dva slučaja tijekom puerperija). U četiri je slučaja nakon povlačenja simptoma (krpica u mlijeku) došlo do recidiva kada je kod ponovljene terapije upotrijebljen antibiotik. U četiri je slučaja prirodni preparat korišten zajedno s antibiotikom. Tada je izlječenje ostvareno u dva slučaja, u jednom slučaju četvrt je zasušena, a u drugom je krava izlučena.
Dva neuspješna liječenja su bila kod oboljenja istovremeno više četvrti: jedno u ranom puerperiju i u drugom slučaju neuspješna terapija počela je sa zakašnjenjem, tri dana od prvih simptoma.
U kontrolnoj skupini terapiranoj antibioticima od 64 slučaja izlječenje je ostvareno u 55 (86%), izlučene su ukupno četiri životinje. Neuspješna terapija bila je u četiri kronična slučaja koji su ubrzo recidivirali i od kojih su dvije životinje naknadno izlučene. Zatim u četiri akutna slučaja gdje je jedna životinja izlučena, a u tri je slučaja nakon produljene terapije antibioticima (6-7 dana) slijedilo ranije zasušenje oboljele četvrti zbog nedostatka mlijeka. Još jedan neuspješan slučaju bio je u životinje terapirane u ranom puerperiju.
S obzirom da većina farmi ne može u roku 24 sata, koliko traje dozvoljena odgoda za početaka terapije, imati bakteriološki nalaz na osnovu kojega bi se donijela preciznija odluka o korištenju vrste antibiotika ili o terapiji bez antibiotika, potrebno je bar jednom godišnje poslati uzorke na bakteriološku pretragu s antibiogramom. Prilikom korištenja antibiotika treba iskoristiti i mogućnost paralelne potporne terapije prirodnim preparatima zbog njihovog sinergističkog djelovanja.
Zaključak
Upotreba prirodnih preparata uz potpornu terapiju, a bez antibiotika ima visoku uspješnost u terapiji mastitisa.
Mogući nedostaci pristupu liječenja prirodnim preparatima su: teža aplikacija preparata, cijena, potreba većeg praćenja tijeka liječenja i oporavka.
U slučajevima narušenog imunosnog odgovora (puerperij, neishranjenost, prisutnost druge bolesti, jaki toplinski stres, ekstremno visoka proizvodnja) upotreba antibiotika ima svoje opravdanje.
Prednost prirodnih preparata je da nemaju karence za mlijeko, tako da se odbacuje samo promijenjeno mlijeko iz oboljele četvrti i nema bojazni od mogućih rezidua.
Literatura
Korištena literatura je dostupna kod autora.
