IzdvojenoIzobrazbaVeterinarski fakultet u Zagrebu

Tisućiti doktor znanosti u stogodišnjoj povijesti Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Povijesna tisućita obrana doktorskoga rada na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u njegovoj povijesnoj godini stogodišnjice postojanja


Na temelju odluke Fakultetskoga vijeća od 27. ožujka 2019. godine, Nikola Rošić, dr. med. vet., javno je branio doktorski rad pod naslovom “Učinak toplinskog stresa na antioksidacijski status i metabolizam makrominerala u mliječnih krava tijekom prijelaznog razdoblja“.
Javna obrana doktorskog rada održana je u srijedu 24. travnja 2019. godine s početkom u 10:00 sati, u velikoj predavaonici Zavoda za fiziologiju i radiobiologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a članovi Povjerenstva za javnu obranu doktorskog rada bili su prof. dr. sc. Mirna Robić, izv. prof. dr. sc. Silvijo Vince i dr. sc. Miroslav Benić, nasl. doc. (Hrvatski veterinarski institut).

Uistinu, lako je i slučajnom prolazniku pa i gostu ovakve ceremonije pronijeti današnjim društvenim mrežama nekakav glas u javnosti o malenom, ali značajnom, pa i povijesnom događaju jedinstvene i iznimno vrijedne stogodišnje ustanove kao što je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. No, riječima zapisati ovaj događaj za budućnost ne možemo odgovorno ako ga prepustimo kriterijima današnjih tweet objava na osobnoj razini, kakvih viralni svijet društvenih mreža danas ima napretek. Zaista, ne potruditi se zadržati barem nekoliko minuta jučerašnjeg tisućitog doktorata Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio bi doslovno propust generacije i svih njezinih suvremenika, bez obzira koliko ‘veliki’ i ‘značajni’ oni (subjektivno) bili, jer dužnost nam je povijesna jednako kao i događaj kojega moramo zabilježiti… A bilježimo ga za sve one kojima će to značiti puno više nego riječi “Dogodilo se, ponosni smo i radujemo se!” posebice ako ih prate samo izrazi ponosa pojedinaca iz publike, bez kojih bi se takav događaj ionako dogodio. Nesporna je činjenica da je svojevrsna čast uopće o tome javno dostojno perom progovoriti, a biti kroničar vremena u kojemu se takvi događaji zbivaju ostaje i nadalje privilegij kojega kroz povijest posjeduju samo rijetki.Dakle, tisućita obrana doktorskog rada još je jedan jedinstven događaj u povijesti zagrebačkog veterinarskog fakulteta, kao što je to bila i nedavna promocija novih doktorica veterinarske medicine, u godini u kojoj ponosno obilježavamo njegovu stogodišnjicu. Odvijala se ova obrana ne bitno drugačije nego i brojne prethodne, ali ipak uz nešto neuobičajeniji auditorij, što je potpuno razumljivo za ovakav, nesporno jubilarni kontekst.Doktorand Nikola Rošić, dr.med.vet. gotovo je rutinski izložio svoj doktorski rad, kao da se ne radi o prvijencu nego tek jednom u nizu predstavljanja vlastitih znanstvenih radova. Riječi pohvale za dugogodišnja zalaganja i aktivnost već od studentskih dana uputila je doktorandu njegova mentorica izv. prof. dr. sc. Romana Turk istaknuvši njegovo uvijek vidljivo akademsko ponašanje kao samo jednu od vidljivih akademskih vrijednosti koje predstavljaju neizostavnu osobinu svakog istinskog intelektualca. Njegova “posvećenost radu i poslu, interes i brzina u radu, promptno rješavanje izazova bez zadrške”, odvažilo je mentore na “postavljanje novih izazova u izradi ovog doktorskoga rada obzirom da su se tijekom istraživanja otvorila nova pitanja koja su opravdano očekivala svoje odgovore”.Ovu temu doktorata smo izabrali jer je toplinski stres doista top tema u znanosti i struci, nezaobilazna na svim znanstvenim i stručnim kongresima u Europi i svijetu. Rezultati ovog istraživanja već su prezentirani na nekoliko europskih kongresa i polučili su dobar odjek, pa se očekuje da budu objavljeni i u znanstvenim časopisima većeg impakt faktora.
Znanstveni doprinos ovog doktorata vezan je uz značaj toplinskog stresa ne samo na okoliš nego i animalnu proizvodnju, te je stoga značajno otkriti sve učinke toplinskog stresa ne samo na metabolizam nego i druge funkcije organizma u smislu reprodukcije i proizvodnje. Osim znanstvenog doprinosa, rezultati će imati aplikativnu vrijednost jer će pomoći kvaliteti uzgoja životinja u smislu primjena strategija u smanjenju toplinskog stresa kao čimbenika koji ugrožava i dobrobit životinja u uzgoju. Ovakva istraživanja izvrstan su primjer sinergije znanosti i struke u smjeru njihovog trajnog napretka.

Štoviše, i mentor, prof. dr. sc. Marko Samardžija (prošlogodišnji dobitnik Državne nagrade za znanost) potom je u riječima upućenim okupljenima potvrdio riječi mentorice, izv. prof. dr. sc. Romane Turk te nedvojbeno iskazao dojam kojega opisuje više nego zadovoljstvo načinom i lakoćom iznošenja doktorskog rada, gotovo u maniri iskusnog znanstvenika, što doktorand Rošić formalno i de iure – nije, iako de facto – jest. Impresionirao je svojim radom, marljivošću, ali i kreativnošću i prije svega samostalnošću u obradi teme i izradi rada. Pokazao je zaista sve odlike pravog i dostojnog doktorskog kandidata. Naročito iznenađuje i dojmi činjenica da se doktorand Nikola Rošić kao terenski veterinar u velikoj mjeri uklapa i neuobičajeno dobro snalazi i zapravo prilično izrazito nadilazi razinu početnika u znanstvenom okružju.

Sličan dojam ostavio je i na nas pa smatramo opravdanim konstatirati da je kolega Nikola Rošić za svoje izlaganje bio i više nego dovoljno stručno pripremljen (mada drugo ne bismo niti očekivali), tim više što se radi o praktičaru sa nezanemarivim i, unatoč svojim godinama, bogatim terenskim iskustvom.Nakon i formalne ocjene i odluke navedenog Povjerenstva za javnu obranu doktorskog rada o ispunjenju kriterija za dodjelu tisućite titule doktora znanosti na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, okupljenima se obratio i dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Nenad Turk. Upravo je dekan ukazao na povijesni trenutak u kojemu Fakultet po tisućiti put u svojoj stogodišnjoj povijesti dodjeljuje titulu doktora znanosti.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 1919. godine, a već 1. rujna 1922. godine donešena je naredba kojom se reguliraju pravila stjecanja titule doktora znanosti na Veterinarskom fakultetu i tada se to zvalo “strogi ispit”. Bilo je nužno uz distertacijsku raspravu koja je bila vrlo striktna, položiti i taj “strogi ispit” te su temeljem toga 27. listopada 1923. godine proglašeni prvi doktori znanosti na našem Veterinarskom fakultetu. To su bila slijedeća četvorica vrhunskih doktora veterinarske medicine u to vrijeme, koji su diplomirali na drugim veterinarskim fakultetima u inozemstvu:

  • Radoslav Župić, diplomirao u Beču,
  • Ivan Poslušny, diplomirao u Lavovu,
  • Rudolf Plach, diplomirao u Brnu i
  • Vjekoslav Vernik, diplomirao u Lavovu.

Od tada pa do danas došli smo do tisućitoga doktora znanosti, Nikole Rošića. Kroz sve ove godine održali smo kvalitetu i kontinuitet, što je zaista bitno, a prošle smo godine od Agencije za znanost i visoko obrazovanje dobili i priznanje o kvaliteti doktorskog studija kojim je naš doktorski studij proglašen jednim od tri najbolja na Sveučilištu u Zagrebu.

Čestitamo novom doktoru znanosti Nikoli Rošiću!

Tisućiti doktorand sa mentorima i dekanom Fakulteta: prof. dr. sc. Marko Samardžija (mentor), dr. sc. Nikola Rošić (doktorand), izv. prof. dr. sc. Romana Turk (mentorica), prof. dr. sc. Nenad Turk (dekan)

Tema ovog doktorskog rada, tisućitog po redu branjenog na zagrebačkom veterinarskom fakultetu, nije ni na koji način vezana uz stabilno rastući segment veterinarske male prakse nego naprotiv, uz govedarstvo čiji je trend razvoja u Hrvatskoj sve osim poželjnog i pozitivnog, iz brojnih različitih razloga, usprkos politički vođenim nastojanjima revitalizacije ovog gospodarskog sektora. Promišljajući o temi zaključili smo da bi pogrešno bilo smatrati da je ona čak i izdaleka promašena iako iz perspektive male prakse to ne može izgledati potpuno drugačije. Međutim, samo malo širi pogled uz čak i neutralnu procjenu, ipak je nešto objektivniji i bolji način sagledavanja odabira, kako teme tako i razloga da se upravo ona odabere za ovo jubilarno događanje. Možda je to tradicionalni pristup, ali objektivno je za konstatirati da na globalnoj razini perspektiva razvoja veterinarstva ne podrazumijeva njegovu metamorfozu nego divergenciju. To znači da smo zadnjih desetljeća svjedoci intenzivnog razvoja veterinarske medicine malih životinja odnosno segmenta kućnih ljubimaca, ali svakako nije mudro zanemarivati, a još manje ignorirati stvarne dosege svjetske veterinarske znanosti i prakse u segmentu velikih domaćih životinja, kolikogod medicina malih i u našoj javnosti dominira u gotovo svakom smislu.

Vezani sadržaji

Bavarske stipendije za diplomske i poslijediplomske studije u akademskoj godini 2025./2026.

Urednik

Stipendije Švicarske Konfederacije u akademskoj godini 2025./2026.

Urednik

7. Hrvatski veterinarski kongres – druga obavijest i pozivno pismo

Urednik

Potpisan Memorandum of Understanding između veterinarskih fakulteta u Zagrebu i Kafkasu

Urednik

Potpisan Sporazum o suradnji u području veterinarskih znanosti između Sveučilišta u Zagrebu i Istanbulu

Urednik

Sveučilišni priručnik UPORABA ŽIVOTINJA U ISTRAŽIVANJIMA

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više