Toxoplasma gondii – gdje ju pronaći

Lea Grbavac*, Tatjana Živičnjak
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
llovric@vef.unizg.hr; *izlagačica

Toksoplazmoza je jedna od najraširenijih parazitskih zoonoza prenosivih hranom i vodom, a na ljestvici najznačajnijih parazita Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zauzima četvrto mjesto. Invaziju uzrokuje protozoon Toxoplasma gondii, obligatni intracelularni parazit svih toplokrvnih životinja i čovjeka. Pripadnici porodice mačaka (Felidae) su jedini nosioci. U crijevima nosioca se odvija spolna faza razvojnog ciklusa parazita koja rezultira izlučivanjem vrlo otpornih oocisti u izmetu koje u kratkom vremenskom roku (2-5 dana) postaju invazijski sposobne. U posrednicima, toplokrvnim životinjama i čovjeku, parazit tvori ciste u tkivima koja su slabije dostupna obrambenim mehanizmima imunosnog sustava najčešće uzrokujući latentnu i kroničnu invaziju. Putevi invazije za čovjeka su: ingestija termički nedovoljno obrađenog mesa s tkivnim cistama, unos hrane i vode kontaminirane sporuliranim oocistama iz mačjeg izmeta, transplacentalni prijenos, transfuzija krvi i transplantacija organa.

Podaci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pokazuju da invazija mesom čini oko 60% svih invazija toksoplazmom u ljudi, a glavni izvori invazije su nedovoljno termički obrađena svinjetina, govedina i janjetina. Toksoplazmoza u imunokompetentnih osoba je većinom asimptomatska, a teža klinička slika se javlja u imunokompromitiranih ljudi i u slučaju transplacentalnog prijenosa tijekom gravidnosti invadirane majke na plod, uzrokujući pobačaje te intrakranijalne i okularne lezije u novorođenčadi. U Europi se procjenjuje da je oko 30% trudnica seropozitivno, odnosno invadirano prije gravidnosti, baš kao i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ne postoji redovno serološko testiranje (screening) trudnica, a ono je obavezno kod donora organa.

T. gondii je od velike važnosti i za zdravlje životinja jer uzrokuje pobačaje i značajne gospodarske gubitke, posebno u uzgojima ovaca i koza. Zanimljivo je da se Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju više ne traži isključivanje toksoplazmoze kao uzročnika pobačaja u ovaca i koza.

Svinjetina je, nakon peradi, najprodavanija vrsta mesa u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u 2021. godini je zaklano oko 1,2 milijuna grla.
Rutinsko testiranje svinja i drugih životinja na toksoplazmozu ne postoji ni u jednoj državi, a mnoga istraživanja u Europi dokazuju visoku prevalenciju protutijela na T. gondii u svinja namijenjenih za prehranu ljudi. Europska agencija za sigurnost hrane preporučuje da meso i mesni proizvodi od svinja, budu prioritet za praćenje toksoplazmoze s obzirom da se svinjetina smatra najvažnijim izvorom invazije za čovjeka, a zbog asimptomatske kliničke slike invadirane svinje ostaju neprepoznate u uzgojima.

Tradicija konzumacije svinjetine i držanja svinja u nastambama s niskim biosigurnosnim mjerama, kojima mačke imaju pristup, upućuje na moguću visoku izloženost svinja parazitu T. gondii i čini svinje nu stvarnom opasnošću za sigurnost hrane. S obzirom na važnost T. gondii u lancu proizvodnje svinjskog mesa, potrebno je poznavati prisutnost ovog parazita u svinja na nacionalnoj razini.