Izlaganje sa skupaVeterinarsko javno zdravstvoZoonoze i Jedno zdravlje

Toxoplasma gondii kao javnozdravstveni problem

Biljana Perica1, Bela Njari2
1 Služba za mikrobiologiju i parazitologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zadar
2 Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

Sažetak


Prof. dr. sc. Bela Njari,Veterinarski fakultet u Zagrebu
Prof. dr. sc. Bela Njari,
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Toksoplazmoza je zoonoza raširena u cijelom svijetu koju uzrokuje Toxoplasma gondii. Njezina prevalencija u našoj zemlji nije do kraja istražena. Serološko utvrđivanje protutijela odnosno specifičnih imunoglobulina IgM i IgG te indeks aviditeta IgG obavljeno je u Zavodu za javno zdravstvo Zadar kao prvom našem akreditiranom medicinskom mikrobiolološkom laboratoriju. U razdoblju od 2009.- 2015. godine na području Zadarske županije pretraženo je 2.156 uzoraka seruma ljudi pri čemu je utvrđeno 23,83% pozitivnih nalaza na T. gondii. Unatoč tome, što su dobiveni rezultati ispod prosjeka naše zemlje, pa čak i višestruko manji u odnosu na neka druga područja, oni ukazuju da toksoplazmoza predstavlja oboljenje vrijedno pažnje te je valja rješavati na razini javnog zdravstva.


Ključne riječi: Toxoplasma gondii, toksoplazmoza, prevalencija, protutijela

Uvod


Toksoplazmoza kao bolest endemski je raširena po čitavom svijetu, a uzročnik je unutarstanični parazit Toxoplasma gondii. Ona je svuda prisutna bez razlike na klimu i područje. Tako se navodi da seroprevalencija na T. gondii iznosi čak 75% u četvrtom desetljeću života nekih zemalja (Salvador, Francuska) dok je procjena za Njemačku 50% pozitivne populacije i čak 90% odraslih oosoba u Parizu (ANON.,2016a). Podaci za SAD govore o pozitivnom nalazu opće populacije od 20-70% (GALCIA, 2077).
Kad se sve skupa razvrsta, čini se da žene generativne dobi zapadne Europe, južne i centralne Amerike te Afrike imaju seroprevalenciju veću od 50% (ANON., 2016a).
Raniji podaci istraživanja Nacionalne zdravstvene i prehrambene ankete (NHANES 2009-2010. god.) bilježe seroprevalenciju opće populacije iznad 6 godina života od 12,4%, a žena reproduktivne dobi 9,1% (ANON., 2016b).

Iz dostupne literature rezultati istraživanja u nas navode da seroprevalencija u općoj populaciji iznosi oko 35% (KALENIĆ, 2013) sa vidljivim razlikama. Tako ona u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 36,4% te oko 60% u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (BEGOVAC, 2006; JEREN I SUR.,1991).

Javnozdravstvene značajke toksoplazmoze


Bez poznavanja građe i bioloških osobina sporozoa T. gondii, a napose bez poznavanja životnog ciklusa i svih onih čimbenika koji pridonose boljem poznavanju problema, teško bi bilo razmatrati ovu problematiku. Stoga ćemo radi boljeg uvida za sve spomenuto prikazati životni ciklus T. gondii (slika 1).

Slika 1. Životni ciklus Toxoplasma gondii; 1 – fekalna oocista koju pojedu različite životinje (2,5) i čovjek (7); 3,6 i 10 – tkivna cista; 4 - mačka se zarazi tkivnim cistama; 6 – čovjek se zarazi i tkivnim cistama; 8 – prijenos od čovjeka na čovjeka transfuzijom krvi; 9 – transplacentarni prijenos; 11 – intrauterina infekcija (Izvor: http://www.cdc.gov/dpdx/toxoplasmosis/index.html)
Slika 1. Životni ciklus Toxoplasma gondii; 1 – fekalna oocista koju pojedu različite životinje (2,5) i čovjek (7); 3,6 i 10 – tkivna cista; 4 – mačka se zarazi tkivnim cistama; 6 – čovjek se zarazi i tkivnim cistama; 8 – prijenos od čovjeka na čovjeka transfuzijom krvi; 9 – transplacentarni prijenos; 11 – intrauterina infekcija (Izvor: http://www.cdc.gov/dpdx/toxoplasmosis/index.html)

Prijenos toksoplazma može se dogoditi na više načina:

  1. konzumiranjem sirovog ili toplinski nedovoljno obrađenog mesa i organa koji sadrže ciste T. gondii.
    • smatra se da 25% svinjskog i janjećeg mesa sadrži oociste;
    • meso peradi i divljači;
    • jaja, nepasterizirano mlijeko (JEREN, 2006);
    • čak u školjkašima: dagnje, kamenice, kunjke; ANON.,(2016b).
      U našoj zemlji (BOBIĆ i sur.,2012) je u zadnjih dvadesetak godina nalaz T. gondii u ovaca bio 48,4% i u koza 8,4%.
  2. hranom ili vodom i onečišćenim rukama;
  3. infekcija laboratorijskih djelatnika putem inficirane krvi (transfuzija, transplantacija organa). To se pripisuje velikoj otpornosti T. gondii u citriranoj krvi (prežive 50 dana);
  4. konatalna toksoplazmoza (transplacentarni prijenos; JEREN, 2006).

Klinička slika i liječenje ovise o simptomima i nalazu. Spominju se stečena i konatalna toksoplazmoza uz dva epidemiološki i patogenetski značajna oblika (stečena toksoplazmoza kod imunokomprimitiranih i očna toksoplazmoza). Sigurnu dijagnostiku putem biopsije i biološkim pokusom na laboratorijskim životinjama zamjenjuju danas brzi postupci (molekularna dijagnostika – PCR) odnosno široko primijenjeni serološki testovi (IgG / IgM protutijela).

Dakle, u prevenciji je važna toplinska obrada:

  • mesa – od najmanje 63°C/3min. u dubini mesa;
  • mljevenog mesa – najmanje 73°C (do kraja obrade);
  • mesa peradi – 74°C/3min.
    Zamrzavanje mesa (-20°C/48 sati) inaktivira ciste.

Nadalje, u svrhe prevencije treba:

  • kuhati mlijeko, te dobro oprati (sanitacija) radni prostor i opremu u pripremi jela (daske za meso, posude) te voditi računa o pranju ruku naročito nakon dodira s mesom ili neopranim voćem i povrćem;
  • nositi rukavice u vrtu i oprati ruke (voda, sapun, voda);
  • izbjegavati kontakt s mačjim izmetom, osobito trudnice, te provoditi higijenu zamjene i odlaganja mačjeg pijeska;
  • ne hraniti mačke sirovim mesom.

Materijal i metode


Kao početna godina za prikaz nalaza Toxoplasma gondii odabrana je 2009. godina kada je pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar u Službi za mikrobiologiju i parazitologiju akreditiran labaratorij i to kao prvi u našoj zemlji za serološku dijagnostiku T. gondii prema normi HRN EN ISO 15289, Medicinski laboratorij – zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost. Akreditirane metode za određivanje IgG i IgM protutijela su u potpunosti standardizirane, nadzirane i kontrolirane unutarnjim i vanjskim kontrolama. Dobiveni rezultati proizišli iz tih postupaka potvrđeni su i priznati.

Tijekom razdoblja 2009.-2015. godine sa područja Zadarske županije na pretragu su dostavljena 2.156 uzoraka seruma ljudi. Određivanje specifičnih IgG i IgM protutijela na T. gondii i aviditeta IgG protutijela provedeno je iz dostavljenih uzoraka seruma ELFA postupkom na automatskom imunoanalizatoru (mini VIDAS, Biomerieux Francuska). Princip testa je kombinacija dvostupanjskog sendvič enzimskog imunotesta sa krajnjim očitavanjem fluorescencije (ELFA).
Osjetljivost testa za određivanje IgG protutijela je 99,92%, za određivanje IgM protutijela 99,25% i za određivanje aviditeta IgG protutijela 100% (ANON.,2016c).

Rezultati i diskusija


Rezultati naših seroloških pretraga na nalaz Toxoplasma gondii iz seruma pacijenata Zadarske županije tijekom 2009.-2015. godine prikazani su grafikonima 1–3.


Grafikon 1. Broj testiranih uzoraka seruma u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.-2015. godine (n = 2.165)
Grafikon 1. Broj testiranih uzoraka seruma u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.-2015. godine (n = 2.165)

Grafikon 2. Seroprevalencija na Toxoplasma gondii u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.- 2015. godine (n = 2.165)
Grafikon 2. Seroprevalencija na Toxoplasma gondii u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.- 2015. godine (n = 2.165)

Grafikon 3. Učestalost novih slučajeva toksoplazmoze u Zadarskoj županiji u odnosu na godišnje doba (2009.-2015.) (n=2.165)
Grafikon 3. Učestalost novih slučajeva toksoplazmoze u Zadarskoj županiji u odnosu na godišnje doba (2009.-2015.) (n=2.165)

Iz prikazanih rezultata pretraga seruma (grafikon 1-3) razvidno je da pozitivnih nalaza istraženog razdoblja (2009-2015.god.) prosječno ima x̄ = 23,83%. U tom razdoblju najmanje pozitivnih nalaza bilo je 2012.godine (x̄ = 20,37%) dok je godinu prije (2011. god.) utvrđen najveći broj pozitivnih nalaza (x̄ = 27,30%) na T. gondii. Iza toga po broju nalaza serološkog odaziva na, spomenutog parazita, slijedi 2014.godina (x̄ = 24,39%) dok su ranije i kasnije godine očitovale približno jednake rezultate s obzirom na pozitivni nalaz u odnosu na broj obavljenih seroloških pretraga krvi.

Toksoplazmoza je vrlo interesantno oboljenje. Uz sve nedaće koje mogu nastati kao posljedica oboljenja ona ipak pripada bolestima koje se prenose hranom (ANON.,2016d) i podliježe obavezi prijavljivanja te epidemiološkog praćenja. Tako u našoj zemlji Služba za epidemiologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) šalje podatke u Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (engl. ECDC) koji toksoplazmozu vodi u skupini bolesti koje se prenose hranom i vodom (engl. Food and Waterborne Diseases). S druge strane, Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority; EFSA) koja upravlja sustavom prijavljivanja podataka o epidemijama uzrokovanih hranom zajedno s ECDC-om od 2005.god. objavljuje godišnji bilten (izviješće; EU Summary Report on zoonoses, zoonotic agents and food-borne outbreaks) o kretanju zoonoza, zaraznih bolesti općenito pa i onih uzrokovanih hranom. Za nas je značajna činjenica da su od 2013.godine u ta izviješća uključeni podaci Službe za epidemiologiju HZJZ. Bez sumnje ovakva izviješća doprinose boljem razumijevanju etiologije bolesti, unaprijeđenju mjera sprečavanja i suzbijanja bolesti na području crijevnih zaraznih bolesti i zoonoza (ANON.,2016e). Unatoč tome, na ovom mjestu valja reći, spomenuto izviješće sadrži podatke za životinje (svinje, ovce, koze, divlje svinje, mačke, pse) dok podatke o kretanju toksoplazmoze u ljudi ne nalazimo na službenim stranicama ECDC-a.

U usporedbi sa rezultatima seroprevalencije toksoplazmoze u našoj zemlji (35%), nalazi u Zadarskoj županiji znatno su niži (23,93%) pa čak i od onih u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji (36,4%) a da ne govorimo o onoj (60%) u sjeverozapadnom dijelu naše zemlje (ANON.,2016a; JEREN i sur.,1991.; JEREN, 2006.).

Pri pokušaju tumačenja mogućeg utjecaja godišnjeg doba na broj pozitivnih nalaza nema dovoljno relevantnih podataka, iako navodi u zemljama našeg okruženja (Slovenija, Srbija) navode određeni porast u zimi i u proljeće (BOBIĆ i sur.,2012.). Oni to podkrepljuju mišljenjem da su ljudi u tom razdoblju više u kontaktu sa mačkama u domaćinstvima te više konzumiraju toplinski nedovoljno tretiranu hranu, osobito suhomesnate proizvode. To bi i mi mogli reći, jer postoji stanovita sličnost sa tim navikama, ali ipak broj naših nalaza ne mogu se statistički opravdati.

Umjesto zaključka treba podsjetiti da veterinarska služba mora i dalje voditi brigu o ovom parazitu, posebice opasnom za trudnice koje su prepuštene na razinu opće higijene, preporuke bez dodatnih programa edukacije ili pak obavezne serološke (screening) pretrage. Blaga klima i naši običaji mogu utjecati na nalaz Toxoplasa gondii, ali onoj često inkriminiranoj hrani treba pridodati i onu biljnu, napose ekološku sa posebnih mjesta uzgoja, jer put kretanja životinja je teško ograničiti.

Rad je izvadak rada Biljana Perica (2016): Prevalencija protutijela na Toxoplasma gondii. Završni rad. Zdravstveno veleučilište Zagreb (mentor: prof.dr.sc. Bela Njari).


Literatura [… prikaži]

Biljana Perica, Bela Njari

TOXOPLASMA GONDII AS PUBLIC HEALTH ISSUE

Abstract


Toxoplasmosis is a zoonoses caused by Toxoplasma gondii which occurred throughout the world. The prevalence in our country is not sufficiently determined.
Serologic examination by detecting Toxoplasma-specific antibodies IgM and IgG including IgG avidity index are performed in Institute of Public Health Zadar which is our first accredited clinical microbiological laboratory. In Zadar county from 2009 to 2015 were examined 2.156 human serum samples and there were 23,83% positive results on T. gondii. Although, obtained results are lower than the average in our country, nevertheless multiple lower than some other areas, they indicate that toxoplasmosis is very significant disease which needs to be solved on the level of public health.
Key words: Toxoplasma gondii, toxoplasmosis, prevalence, antibodies

Vezani sadržaji

Antimikrobna rezistencija u humanoj medicini

Urednik

Alveolarna ehinokokoza u Hrvatskoj i dalje izvan kontrole

Urednik

7. Hrvatski veterinarski kongres – program

Urednik

Toksoplazmoza i promjena ponašanja domaćina i dalje ostaje misterijom

Urednik

Primjena serologije mesnog soka u dijagnostici invazije protistom Toxoplasma gondii u klaonički obrađenih svinja

Urednik

Prevalencija i stupanj infestacije gljivica kod upale vanjskog ušnog kanala u pasa

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više