Trendovi kretanja (sero)prevalencije SARS-COV-2 na području Hrvatske

Tatjana Vilibić-Čavlek¹, Vladimir Stevanović², Ljubo Barbić², Irena Tabain¹, Ljiljana Milašinčić¹, Ljiljana Antolašić¹, Željka Hruškar¹, Krunoslav Capak¹, Anna Mrzljak³, Jasna Leniček Krleža⁴, Dijana Mayer¹, Lovro Bucić¹, Ljiljana Žmak¹, Ivana Ferenčak¹, Vladimir Savić⁵, Bernard Kaić¹
¹Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ²Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ³Klinički bolnički centar Zagreb, ⁴Klinika za dječje bolesti Zagreb, ⁵Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2021.

Sažetak Uvod Ispitanici Rezultati Rasprava Literatura Abstract

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Vodice, 2021.

▲

Sažetak

Infekcije uzrokovane SARS-CoV-2 (severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) dokazane su u svim Hrvatskim županijama. Do 31. kolovoza 2021. god. zabilježeno je 374.803 slučajeva koronavirusne bolesti (COVID-19) te 8.338 smrtnih slučajeva. U svrhu određivanja proširenosti COVID-19 testirane su različite populacijske skupine na prisutnost SARS-CoV-2 protutijela. Seroprevalencija se razlikovala ovisno o vremenu uzorkovanja i skupini ispitanika. Nakon prvog vala COVID-19 pandemije, SARS-CoV-2 neutralizacijska (NT) protutijela dokazana su u 0,2% osoba iz opće populacije; 1,5% zdravstvenih radnika; 2,2% građevinskih radnika; 2,9% djece i adolescenata; 3,1% transplantiranih bolesnika te 5,5% profesionalnih sportaša. Znatno je viša prevalencija NT protutijela uočena nakon drugog pandemijskog vala: 8,4% u djece i adolescenata; 10,6% u veterinara te 18,7% u općoj populaciji. Trendovi kretanja seroprevalencije prate pandemijske valove COVID-19 na području Hrvatske.

▲

Uvod

Krajem prosinca 2019. godine zabilježeno je grupiranje bolesnika s atipičnom pneumonijom nepoznate etiologije na području grada Wuhana u kineskoj provinciji Hubei. Od prvih 27 oboljelih osoba, većina se epidemiološki povezivala s boravkom na gradskoj tržnici morskih i živih životinja, što je upućivalo na moguć zoonotski prijenos. No ubrzo je primijećeno obiteljsko grupiranje bolesti kao i pojava sekundarnih slučajeva u zdravstvenim ustanovama čime je nedvojbeno potvrđen interhumani prijenos (1). Početkom siječnja 2020. godine, kao uzročnik je identificiran novi koronavirus (2019-nCoV) koji se razlikovao od svih poznatih humanih koronavirusa. Bolest je nazvana COVID-19 (engl. coronavirus disease), a virus preimenovan u SARS-CoV-2 (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2). Nakon epidemije u Kini, bolest se brzo proširila diljem svijeta te je 11. ožujka 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju (2). SARS-CoV-2 prenosi se kapljičnim putem tj. izravnim kontaktom s izlučevinama bolesnika tijekom govora, kašljanja i kihanja ili inhalacijski (udisanjem aerosola koji nastaje pri medicinskim zahvatima u zdravstvenim ustanovama). COVID-19 očituje se različitim kliničkim slikama, od asimptomatskih infekcija do teških pneumonija s mogućim fatalnim ishodom (3). Dijagnostika SARS-CoV-2 provodi se dokazom virusne RNA metodom RT-PCR (lančana reakcija polimeraze nakon reverzne transkripcije). Serološka dijagnostika može biti dodatna dijagnostička metoda za potvrdu infekcije, posebice kod bolesnika s anamnestičkim podatkom o izloženosti COVID-19 i prisutnim kliničkim simptomima kod kojih je rezultat RT-PCR testa opetovano negativan. Nadalje, serološka je dijagnostika osobito korisna u procjeni proširenosti bolesti u populaciji, budući da velik broj infekcija prolazi s blagim simptomima ili asimptomatski te takve osobe neće biti testirane RT-PCR metodom (4).

Na području Hrvatske, prvi slučaj COVID-19 zabilježen je 25. veljače 2020. godine u putnika povratnika iz Milana. Bolest se ubrzo proširila diljem Hrvatske. U ovom radu prikazujemo trendove kretanja (sero)prevalencije COVID-19 na području Hrvatske.

▲

Ispitanici i metode

Usvrhu određivanja seroprevalencije SARS-CoV-2, testirane su različite profesionalno izložene i neizložene populacijske skupine (slika 1): a) zdravstveni radnici; b) opća populacija; c) djeca i adolescenti; d) građevinski radnici koji su radili na saniranju građevina oštećenih potresom u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine; e) profesionalni sportaši; f) veterinari; g) bolesnici nakon transplantacije solidnih organa. Uzorkovanje je provedeno nakon prvog i drugog vala COVID-19 pandemije.

**Slika 1.** Raspodjela ispitanika po skupinama i vremenu testiranja.

Početno serološko testiranje učinjeno je pomoću imunoenzimskog testa (ELISA; Vircell Microbiologists, Granada, Španjolska) ili elektrokemiluminiscentnog testa (ECLIA, Roche Diagnostics GmbH, Mannheim, Germany) (tablica 1), a svi pozitivni uzorci su potom potvrđeni testom neutralizacije virusa (VNT) (5).

**Tablica 1.** Serološki testovi korišteni u dijagnostici SARS-CoV-2 infekcije.

▲

Rezultati

Do 31. kolovoza, na području Hrvatske je od bolesti COVID-19 oboljelo 374.803 osoba, dok ih je 8.338 preminulo. Oboljele su osobe zabilježene u svim hrvatskim županijama (slika 2).

**Slika 2.** Epidemijski valovi COVID-19 u Hrvatskoj i raspodjela oboljelih osoba po županijama.

Seroprevalencija SARS-CoV-2 prikazana je u tablici 2. Nakon prvog pandemijskog vala, IgG seroprevalencija je iznosila, ovisno o populacijskoj skupini, od 0% do 11,1%. Neutralizacijska protutijela dokazana su u 0-5,5% ispitanika. Znatno je viša seroprevalencija dokazana nakon drugog pandemijskog vala. IgG protutijela su dokazana u 8,8-25,1%, a neutralizacijska protutijela u 8,4-18,7% ispitanika.

**Tablica 2.** Seroprevalencija SARS-CoV-2 u različitim populacijskim skupinama.
*ELISA = imunoenzimski test; **Test neutralizacije virusa; ***Djeca i adolescenti liječeni u Klinici za dječje bolesti Zagreb

▲

Rasprava

Seroprevalencija SARS-CoV-2 u Hrvatskoj znatno se razlikovala nakon prvog odnosno drugog pandemijskog vala kao i u različitim populacijskim skupinama. Prevalencija neutralizacijskih protutijela u osoba testiranih nakon prvog vala iznosila je od 0% do 5,5%, a nakon drugog vala od 8,4% do 18,7% (6-9).

U općoj populaciji Hrvatske, nakon prvog je vala bilo IgG (ELISA) seropozitivno 2,2%, a nakon drugog vala 25,1% ispitanika, dok su neutralizacijska protutijela dokazana u 0,2% odnosno 18,7% ispitanika. Slične su rezultate pokazala i istraživanja u drugim europskim zemljama. Nakon prvog pandemijskog vala, seroprevalencija SARS-CoV-2 je iznosila 0,36% u Grčkoj (ožujak-travanj 2020. god.) (10), 1,9-2,9% u Češkoj (svibanj 2020. god.) (11), 2,8% u Nizozemskoj (ožujak-svibanj 2020. god.) (12) te 4,6% u Španjolskoj (travanj-svibanj 2020. god.) (13). Značajno je viši seropozitivitet zabilježen nakon drugog pandemijskog vala, u rasponu od 11,4% u Poljskoj (studeni-prosinac 2020. god.) (14) do 19,3% u Španjolskoj (kraj 2020. god.) (15) i 21,1% u Švicarskoj (studeni prosinac 2020. god.) (16).

U usporedbi s općom populacijom, profesionalni sportaši su imali višu seroprevalenciju (NT protutijela) nakon prvog vala (5,5%) što se objašnjava čestim putovanjima u inozemstvo te time većoj izloženosti SARS-CoV-2. Iako su građevinski radnici koji su radili na saniranju građevina oštećenih potresom u Zagrebu 22. ožujka 2020. god. dolazili u kontakt s velikim brojem ljudi te nisu mogli poštivati mjere socijalnog distanciranja, seroprevalencija u ovoj skupini nije se značajno razlikovala u odnosu na opću populaciju što je vjerojatno rezultat dosljednog korištenja zaštitne opreme tijekom rada.

Rezultati ovog istraživanja pokazali su da bolesnici nakon transplantacije solidnih organa imaju visok seropozitivitet na SARS-CoV-2 u ELISA testu (20,1%), no NT protutijela dokazana su u skupini u svega 3,1% ispitanika, što se podudara s istraživanjem provedenim u Španjolskoj gdje je seropozitivno bilo 3,1% bolesnika s transplantiranom jetrom (17). Niža je seroprevalencija (1,4%) nađena u Švedskoj u kohorti bolesnika nakon transplantacije solidnih organa (bubreg, jetra, srce, pluća) (18).

Zanimljivo je istaknuti skupinu veterinara u kojih je nakon prvog vala seroprevalencija u ELISA testu iznosila 4,9%, dok neutralizacijska protutijela nisu dokazana niti u jednog ispitanika za razliku od drugog vala gdje je IgG seroprevalencija iznosila 16,7%, a prevalencija NT protutijela 10,6%. Viša seroprevalencija u veterinara u odnosu na opću populaciju tijekom prvog vala može biti rezultat načina obavljanja veterinarske djelatnosti koja podrazumijeva mnogobrojne kontakte s vlasnicima životinja i odlazak u različita domaćinstva. S druge strane, tijekom drugog vala čak nešto niža seroprevalencija može biti posljedica manjeg pretraženog uzorka ili značajnijeg širenja u općoj populaciji tijekom razvoja pandemije.

Prema prikazanim rezultatima, trendovi kretanja seroprevalencije prate pandemijske valove COVID-19 na području Hrvatske uz određene razlike koje se mogu povezati s epidemiološkim specifičnostima pojedinih istraživanih skupina.

Literatura [… prikaži]

▲

1. Hu, B., Guo, H., Zhou, P., Shi, Z.L. (2021): Characteristics of SARS-CoV-2 and COVID-19. Nat. Rev. Microbiol. 19(3), 141–154.
2. World Health Organization. Coronavirus disease (COVID-19) pandemic. Dostupno na: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019.
3. Salian, V.S., Wright, J.A., Vedell, P.T., Nair, S., Li, C., Kandimalla, M., Tang, X., Carmona Porquera, E.M., Kalari, K.R., Kandimalla, K.K. (2021): COVID-19 Transmission, Current Treatment, and Future Therapeutic Strategies. Mol. Pharm. 18(3), 754–771.
4. Vilibić-Čavlek T, Tabain I. (2021) Kada koristiti serološku dijagnostiku. Liječničke novine. br. 198, 44–45.
5. Vilibić-Čavlek, T., Stevanović, V., Tabain, I., Perić, Lj., Sabadi, D., Hruškar, Ž., Milašinčić, Lj., Antolašić, Lj., Bogdanić, M., Savić, V., Barbić, Lj. (2020) Diagnosis of SARS-CoV-2 infection: preliminary results of six serology tests. Croat. J. Infect. 40(2), 50–54.
6. Vilibic-Cavlek, T., Stevanovic, V., Tabain, I., Betica-Radic, Lj., Sabadi, D., Peric, Lj., Bogdanic, M., Vilibic, M., Kolaric, B., Kudumija, B., Petrovic, G., Mrzljak, A., Karabuva, S., Hrstic, I., Capak, K., Kucinar, J., Savic, V., Barbic, Lj. (2020) SARS-CoV-2 seroprevalence among personnel in the healthcare facilities of Croatia, 2020. Rev. Soc. Bras. Med. Trop. 53, e20200458.
7. Vilibic-Cavlek, T., Stevanovic, V., Ilic, M., Barbic, L., Capak., K, Tabain, I., Lenicek Krleza, J., Ferenc, T., Hruskar, Z., Zrinski Topic, R., Kaliterna, V., Antolovic-Pozgain, A., Kucinar, J., Koscak, I., Mayer, D., Sviben, M., Antolasic, L., Milasincic, L., Bucic, L., Ferencak, I., Kaic, B. (2021) SARS-CoV-2 seroprevalence and neutralizing antibody response after the first and second COVID-19 pandemic wave in Croatia. Pathogens. 10(6), 774.
8. Stevanovic, V., Vilibic-Cavlek, T., Tabain, I., Benvin, I., Kovac, S., Hruskar, Z., Mauric, M., Milasincic, Lj., Antolasic, Lj., Skrinjaric, A., Staresina, V., Barbic, Lj. (2020) Seroprevalence of SARS-CoV-2 infection among pet animals in Croatia and potential public health impact. Transbound. Emerg. Dis. 68(4), 1767–1773.
9. Lenicek-Krleza, J., Zrinski Topic, R., Stevanovic, V., Lukic-Grlic, A., Tabain, I., Misak, Z., Roic, G., Kaic, B., Mayer, D., Hruskar, Z., Barbic, Lj., Vilibic-Cavlek, T. (2021) Seroprevalence of SARS-CoV-2 infection among children in Children’s Hospital Zagreb during the initial and second wave of COVID-19 pandemic in Croatia. Biochem. Med. (Zagreb) 31(2), 020706.
10. Bogogiannidou, Z., Vontas, A., Dadouli, K., Kyritsi, M.A., Soteriades, S., Nikoulis, D.J., Mouchtouri, V.A., Koureas, M., Kazakos, E.I., Spanos, E.G., Gioula, G., Ntzani, E.E., Eleftheriou, A.A., Vatopoulos, A., Petinaki, E., Papaevangelou, V., Speletas, M., Tsiodras, S., Hadjichristodoulou, C. (2020) Repeated Leftover Serosurvey of SARS-CoV-2 IgG Antibodies, Greece, March and April 2020. Euro. Surveill. 25(31), 2001369.
11. Krátká, Z., Fürst, T., Vencálek, O., Kůrková, V., Šimečková, E., Fleischmannová, J., Strojil, J., Kuba, M. (2020) Exploratory drilling: how to set up, carry out, and evaluate a seroprevalence study. Cas. Lek. Cesk. 159(6), 217–225.
12. Vos, E.R.A., den Hartog, G., Schepp, R.M., Kaaijk, P., van Vliet, J., Helm, K., Smits, G., Wijmenga-Monsuur, A., Verberk, J.D.M., van Boven, M., van Binnendijk, R.S., de Melker, H.E., Mollema, L., van der Klis, F.R.M. (2020) Nationwide seroprevalence of SARS-CoV-2 and identification of risk factors in the general population of the Netherlands during the first epidemic wave. J. Epidemiol. Community. Health. 75(6), 489–495.
13. Pollán, M., Pérez-Gómez, B., Pastor-Barriuso, R., Oteo, J., Hernán, M.A., Pérez-Olmeda, M., Sanmartín, J.L., Fernández-García, A., Cruz, I., Fernández de Larrea, N., Molina, M., Rodríguez-Cabrera, F., Martín, M., Merino-Amador, P., León Paniagua, J., Muñoz-Montalvo, J.F., Blanco, F., Yotti, R.; ENE-COVID Study Group. (2020) Prevalence of SARS-CoV-2 in Spain (ENE-COVID): A Nationwide, Population-Based Seroepidemiological Study. Lancet, 396, 535–544.
14. Zejda, J.E., Brożek, G.M., Kowalska, M., Barański, K., Kaleta-Pilarska, A., Nowakowski, A., Xia, Y., Buszman, P. (2021) Seroprevalence of Anti-SARS-CoV-2 Antibodies in a Random Sample of Inhabitants of the Katowice Region, Poland. Int. J. Environ. Res. Public. Health. 18(6), 3188.
15. Soriano, V., Ganado-Pinilla, P., Sanchez-Santos, M., Gómez-Gallego, F., Barreiro, P., de Mendoza, C., Corral, O. (2021) Main Differences between the First and SecondWaves of COVID-19 in Madrid, Spain. Int. J. Infect. Dis. 105, 374–376.
16. Stringhini, S., Zaballa, M.-E., Perez-Saez, J., Pullen, N., de Mestral, C., Picazio, A., Pennacchio, F., Wisniak, A.,Richard, A., Baysson, H., Loizeau, A., Balavoine, J.F., Trono, D., Pittet, D., Posfay-Barbe, K., Flahault, A., Chappuis, F., Kherad, O., Vuilleumier, N., Kaiser, L., Azman, A.S., Guessous, I.; Specchio-COVID19 Study Group. (2021) Seroprevalence of Anti-SARS-CoV-2 Antibodies after the Second Pandemic Peak. Lancet. Infect. Dis. 21, 600–601.
17. Campos-Varela, I., Len, O., Villagrasa, A., Márquez-Algaba, E., Esperalba, J., Dopazo, C., Los-Arcos, I., Antón, A., Castells, L.(2021) Low seroprevalence of SARS-CoV-2 antibodies in a liver transplant cohort. Transpl. Int. doi:10.1111/tri.13946.
18. Søfteland, J.M., Friman, G., von Zur-Mühlen, B., Ericzon, B.G., Wallquist, C., Karason, K., Friman, V., Ekelund, J., Felldin, M., Magnusson, J., Haugen Löfman, I., Schult, A., de Coursey, E., Leach, S., Jacobsson, H., Liljeqvist, J.Å., Biglarnia, A.R., Lindnér, P., Oltean, M. (2021) COVID-19 in solid organ transplant recipients: A national cohort study from Sweden. Am. J. Transplant. 21(8), 2762–2773.

▲

Temporal trends of SARS-CoV-2 seroprevalence in Croatia

Tatjana Vilibić-Čavlek, Vladimir Stevanović, Ljubo Barbić, Irena Tabain, Ljiljana Milašinčić, Ljiljana Antolašić, Željka Hruškar, Krunoslav Capak, Anna Mrzljak, Jasna Leniček Krleža, Dijana Mayer, Lovro Bucić, Ljiljana Žmak, Ivana Ferenčak, Vladimir Savić, Bernard Kaić

Infections caused by severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) were documented in all Croatian counties. A total of 374.803 coronavirus disease (COVID-19) cases and 8.338 deaths due to COVID-19 were reported up to 31 August 2021. To determine the extent of COVID-19, different population groups were tested for the presence of SARS-CoV-2 antibodies. Seroprevalence differed according to the sampling time and population group. After the first COVID-19 pandemic wave, SARS-CoV-2 neutralizing (NT) antibodies were detected in 0.2% of general population, 1.5% of healthcare workers, 2.2% of construction workers, 2.9% of children and adolescents, 3.1% of solid organ transplant recipients and 5.5% of professional athletes. Higher prevalence of NT antibodies was observed after the second pandemic wave: 8.4% in children and adolescents, 10.6% in veterinarians and 18.7% of general population. Temporal trends in the seroprevalence follow the COVID-19 pandemic waves in Croatia.

Vezano:

Sažetak

Uvod

Ispitanici i metode

Rezultati

Rasprava

Temporal trends of SARS-CoV-2 seroprevalence in Croatia

Vezani sadržaji