Martina Đuras ; Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 
Ana Galov ; Division of Animal Physiology, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Kim Korpes ; Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Magdalena Kolenc ; Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Matea Baburić ; Omiška 14, Zagreb, Croatia
Andrea Gudan Kurilj ; Department of Veterinary Pathology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tomislav Gomerčić ; Department of Veterinary Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
VETERINARSKI ARHIV 91 (2), 189-206, 2021. ↗
U ovom istraživanju prikazujemo utjecaj ribolova i ingestiju morskog otpada na preživljavanje kitova u razdoblju od 1990. do 2019. u hrvatskom dijelu Jadranskoga mora. Analizirani podaci prikupljeni su dugogodišnjim praćenjem stanja morskih sisavaca u ovom području. Ukupan broj nalaza uginulih kitova jest 459 te uključuje 334 dobra dupina (Tursiops truncatus), 40 plavobijela dupina (Stenella coeruleoalba), deset glavatih dupina (Grampus griseus), šest krupnozubih dupina (Ziphius cavirostris) i četiri velika sjeverna kita (Balaenoptera physalus). Tristo jedinki postmortalno je pregledano.
Interakcije kitova i ribolova učestale su u Jadranskome moru s obzirom na to da su utvrđene u 20,9 % uginulih kitova. Ukupan broj dupina stradalih kao slučajan ulov jest 66 (14,4 % svih nalaza).
Osrednje gojno stanje i neprobavljeni/poluprobavljeni plijen u želucu najučestaliji su nalazi u dupina stradalih kao slučajan ulov. Od ostalih nalaza ističu se pjena u dišnim putevima, edematozna pluća, podljevi te odrezana repna peraja ili cijeli rep.
Interakcije kitova i ribolova koje se ne smatraju slučajnim ulovom opisane su u 30 jedinki i uključuju strangulaciju grkljana, dugotrajan zapletaj repa i ribolovni alat u želucu. Ingestija morskog otpada utvrđena je u četiri jedinke.
Ovo istraživanje potvrđuje negativan antropogeni utjecaj na kitove u Jadranskome moru, osobito na dobrog dupina, te upućuje na potrebu hitnog razvoja mjera za smanjenje broja dupina stradalih kao slučajan ulov. Ono također ističe važnost nacionalnih protokola za praćenje kitova kao izvora znanstvenih podataka potrebnih za predlaganje i provedbu mjera zaštite koje će povećati izglede za njihovo dugoročno preživljavanje.
Ključne riječi: slučajni ulov; zapletanje u mrežu; ribolovni alati; morski otpad; kitovi; Jadransko more
