Ulazak velikih investitora na tržište veterinarskih usluga u Hrvatskoj

Brojni veterinari male prakse u Hrvatskoj posljednjih su desetljeća samostalno pokretali i vodili svoje ambulante, istovremeno se stručno usavršavali i pomalo razvijali svoje poslovanje kako bi u svom poslu bili što bolji. I premda su učinili puno i ostvarili u tom smislu vidljiv napredak, uključujući i svoj međunarodni ugled, sami vrlo teško ili nikako ne mogu ono što mogu banke, investicijski fondovi i multinacionalne kompanije, iako u konačnici investicije ionako nisu posao veterinara. Istovremeno rasti i razvijati se u stručnom i poslovnom smislu ambicija je koju su pojedini od njih nedavno odlučili podijeliti sa zainteresiranim investitorima. Prodaja većinskog dijela vlasničkih udjela i prenošenje dijela poslova i odgovornosti profesionalcima drugih branši u okolnostima nastalim ulaskom velikih investitora na tržište veterinarskih usluga, mogućnost je u kojoj su pojedini prepoznali prihvatljiva, a neki među njima i dugo očekivana rješenja za svoje poslovne ili osobne interese. Zasad se u Hrvatskoj radi o manjem broju ovakvih poslovnih suradnji, ali je perspektiva široka, a promjene već odavno ne treba najavljivati.

Vetti Group d.o.o. koja se većinski nalazi u vlasništvu fonda kojim upravlja Provectus Capital Partners, je povodom otvorenja svoje nove klinike Buba u Zagrebu, hrvatskoj javnosti između ostaloga uputila i poruku da “pokreće transformaciju tržišta veterinarskih usluga u Hrvatskoj”. Za većinu vlasnika kućnih ljubimaca preteške i vjerojatno slabo razumljive riječi zapravo su javna najava promjena ne samo onima na tržištu koji te usluge pružaju, nego i svima koji su na bilo koji način povezani s njima.

Do sada provedene i najavljene akvizicije veterinarskih organizacija (kao radnih mjesta veterinara) kao i one koje su u tijeku, početak su promjena koje će se u ponudi i potražnji veterinarskih usluga događati i sljedećih godina. Uz akvizicije najavljene su i nove investicije, veće od dosadašnjih, kako u opremu tako i u ljude, a takve najave uvijek zvuče dobro. No, pravo okrupnjavanje i u Hrvatskoj i u susjedstvu vjerojatno tek slijedi, pa ni dolazak AniCura-e, IVC Evidensia-e, Mars Veterinary Health ili sličnih ne bi trebao iznenaditi, ako ocijene da im je tržište postalo dovoljno privlačno.

Okrupnjavanje vlasništva na ovom tržištu ni za branšu nije nova ideja, ali ga branša nigdje nije ostvarila. Ostvarila je strukovno okupljanje s nekim drugim ciljevima i pozicionirala se kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Umjesto branše (struke u širem smislu), kapital investitora okrupnjava i čini sve drugo što ona sama nije jer ne može, ne želi ili ne zna. Dosadašnje ponude investitora nisu svim veterinarima bile prihvatljive.

Jasno je da se mala praksa sama nije željela okrupniti, što uz sve nedostatke nema bitnih prednosti, premda dio prvenstveno gradskih ambulanti i danas u određenoj mjeri funkcionira sinergijski. No, to je tek priča o kolegijalnosti i veterinarskoj profesionalnosti u cilju rješavanja slučajeva i bez prave poslovne pozadine. Većina veterinara bar u jednom periodu svoga rada smatra da im ona nije presudna, a klijentima još manje. Investitori to vide drugačije.

Dosad prikupljeni dojmovi i mišljenja stručne javnosti o akvizicijama i najavama očekivano su širokog spektra. Njezine su oči usmjerene u istom smjeru i svaki novi potez na tržištu imat će njezinu pažnju. Čak i iz perspektive promatrača, svaka dosadašnja najava dovoljan je razlog za to. S jednim ili drugim investitorima, započela je vidljivija promjena vlasničke strukture postojećih veterinarskih organizacija istovremeno. Njihovi dojučerašnji vlasnici (veterinari) započeli su tako suradnju sa velikim investitorima (neveterinarima) koji pokreću transformaciju tržišta veterinarskih usluga, dakle i tržišta veterinara. Postoje europske zemlje koje su pokušale regulirati strukturu vlasništva tvrtki koje su registrirane za veterinarsku djelatnost (kao djelatnost od interesa za državu), ali gotovo nigdje veterinari ne moraju biti većinski vlasnici, kao što je to do sada i u Hrvatskoj bilo nepisano pravilo.

Broj kućnih ljubimaca na europskoj razini raste godišnje u prosjeku 3-4%, a to prati i rast svijesti o njihovom zdravlju i dobrobiti.I tržište veterinarskih usluga prvenstveno ovisi o potražnji klijenata i ponudi profesije koja je regulirana na razini EU, što znači da i regulator na njega može utjecati. Međutim, to može biti i suprotno od onoga što bi većina možda željela ili očekivala. O ovome se u Hrvatskoj do nedavno nije javno govorilo, no i to bi se uskoro moglo promijeniti.

U konačnici, klijenti dobivaju višu razinu veterinarske zdravstvene zaštite kroz bogatiju, kvalitetniju, bržu i bližu, standardiziranu uslugu diljem Hrvatske, veterinari bolje radne uvjete, kvalitetnu edukaciju, stručno usavršavanje, bolji standard. O očekivanjima investitora nitko ne govori, kao da su nebitni, ali svi znamo da je ispunjenje njihovih očekivanja uvjet za ostanak u poslu. Na tržištu je da im se dokaže.

“Veterinarske tvrtke posjeduju se na različite načine diljem Europe. Međutim, od onih u privatnom vlasništvu, većina (59%) je u vlasništvu veterinara koji drže većinske dionice iznad 80 posto. Manje od petine veterinara (18%) kaže da posjeduje udio u svom poslu do 40 posto.

---

Izvor: FVE SURVEY OF THE VETERINARY PROFESSION IN EUROPE 2023