Uloga divlje svinje u epidemiologiji afričke svinjske kuge

Dean Konjević
Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb
E-pošta: dean.konjevic@vef.hr

“Divlja svinja (Sus scrofa L.) je zavičajna vrsta krupne divljači i jedini izvorni divlji papkar nepreživač na području Republike Hrvatske. Tijekom povijesti zabilježena su višestruka kolebanja u brojnosti ove divljači, od njenog gotovo potpunog nestanka pa do izrazitog rasta brojnosti, tolikoga da je uvjetovao određene promjene pravila u regalnom sustavu lovstva.

Treba posebno napomenuti kako su ova kolebanja uzrokovana različitim čimbenicima o kojima se u i ovome izlaganju ukratko raspravlja. Nakon Drugoga svjetskog rata dolazi do postupnog porasta populacija na području većeg dijela Europe, a samim time i sve češćih problema s ovom vrstom divljači u poljoprivredi, šumarstvu i prometu. Dolaskom afričke svinjske kuge na područje Gruzije i njenim širenjem na susjedne države započela je u većem dijelu Europe intenzivna kampanja s ciljem smanjenja brojnosti ove divljači, ali dolazi i do istodobnog snažnijeg usmjeravanja znanstvenih istraživanja na razumijevanje uloge divljih svinja u epidemiologiji ove bolesti u slobodnoj prirodi, kao i njihovom značaju za prijenos uzročnika na domaće svinje. Tako je posebna pozornost posvećena potencijalu prijenosa uzročnika bolesti među divljim svinjama, a samim me i njihovoj ulozi u širenju uzročnika na udaljena područja i na domaće svinje. U ovome pregledu prikazano je kretanje brojnosti divlje svinje tijekom povijesti, s posebnim naglaskom na utjecaj prihrane i lovnog gospodarenja. Pored toga, razmatran je utjecaj gustoće populacije, okolišnih čimbenika, lovnih aktivnosti, krivolova i lešina u lovištu na širenje i održavanje uzročnika, odnos divljih svinja prema lešinama drugih svinja, ali i drugih vrsta životinja, mogućnost pronalaska lešina u lovištu (pasivni nadzor) i vjerojatnost pronalaska pozitivnih grla među odstrijeljenim (naizgled zdravim) jedinkama.

Posebna pozornost posvećena je utjecaju ljudi na širenje afričke svinjske kuge. Ukratko su prokomentirane i značajke epidemiološke krivulje afričke svinjske kuge u divljih svinja, s osvrtom na situaciju u Europi, ali i u Republici Hrvatskoj. U završnom dijelu izlaganja razmatra se uloga lovaca u provedbi biosigurnosnih mjera u lovištima, kao i provedbama tečajeva organiziranih od strane Ministarstva poljoprivrede. Zaključno, afrička svinjska kuga je visoko kontagiozna virusna zarazna bolest divljih svinja obilježena visokom smrtnošću, a očituje se nedvojbenim utjecajem na bioraznolikost i ekonomiku lovnog gospodarenja.