Brankica Capek
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2a, 10000 Zagreb, Hrvatska

VETERINARSKI DANI 2015
Tko su “psi lutalice”..?Odgovornosti posjednika pasaObveze tijela lokalne uprave i regionalne samoupraveUmjesto zaključka
Izvor: Zbornik radova VETERINARSKI DANI 2015
U svom svakodnevnom radu veterinarski inspektori susreću se s problematikom napuštenih životinja i njihovom zbrinjavanju te je stoga sve veći broj neplaniranih kontrola skloništa za životinje u kojima su smješteni napušteni i izgubljeni psi. Isto tako, u proteklom periodu povećana aktivnost rada inspektora je u kontrolama i kod samih posjednika, a radi napuštanja domaće životinje ili kućnog ljubimca.
Najveći broj prijava građana odnosi se na dojave o napuštanim psima, ali nije zanemariv broj niti napuštanja drugih životinja, prvenstveno konja koje vlasnici svake godine početkom proljeća odvoze na pašnjake i više do zime ne vode stalnu brigu o njima.
Ovdje je važno naglasiti da prijave o napuštenim konjima na ispašama nije u nadzoru veterinarske inspekcije već stočarske inspekcije.
Veterinarski inspektori tijekom svoga rada postupaju u okviru svoje nadležnosti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine br. 135/06 i 37/13), Zakona o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13, 148/13) te Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi (Narodne novine, broj 110/04, 121/04, 29/05).
Najčešće utvrđeni nedostaci u kontrolama rada skloništa su: infrastruktura, evidencije, prekapacitiranost.
Tko su “psi lutalice”..?
- Pse koji veći dio vremena provode na ulici najčešće nazivamo – psi lutalice.
- Izgubljeni pas – pas koga vlasnik traži i izvijestio je njegov nestanak
- Pas bez nadzora – pas neodgovornog vlasnika koji veliki dio vremena provodi na ulici.
- Napušteni pas – pas kojeg je vlasnik napustio tj. izbacio na ulicu.
- Pas koji nikada nije imao vlasnika – pas koji se rodio na ulici i tu se i zadržao.
Odgovornosti posjednika pasa
Kako bi se smanjila problematika smještaja velikog broja pasa u skloništa te time smanjila potreba osiguranja financijskih sredstava poreznih obveznika važno je osigurati sljedeće:
- zabrana napuštanja životinja pod nadzorom čovjeka
- kontrola razmnožavanja životinja koje su pod nadzorom čovjeka
- obvezno označavanje svih pasa mikročipom
- edukacija javnosti, a osobito djece o potrebi zaštite životinja.
Veterinarska inspekcija u kontrolama nailazi na držatelje pasa koji na svojim posjedima drže veći broj životinja, bez propisanih uvjeta, obično pasa nad kojima nisu provedena obvezna cijepljenja protiv bjesnoće, a koje pojedinci drže u ilegalnim skloništima (udrugama) i često se psi drže u uvjetima koji ugrožavaju njihovu dobrobit. Obzirom da takva mjesta nisu odobrena kao skloništa od strane nadležnog tijela i upisana u Upisnik skloništa za napuštene životinje, inspekcija najčešće o njima nema prethodnih saznanja i samim time ne podliježu nadzorima, odnosno može se postupati tek po prijavi-saznanju da ista postoje.
Jedan od većih problema je veliki broj napuštenih pasa u romskim naseljima na području cijele države, a jedinice lokalne samouprave su nemoćne riješiti zbrinjavanje, jer isto iziskuje velika financijska sredstva (neodgovorni vlasnici koji ne kontroliraju razmnožavanje svojih pasa iz automobila u romskim naseljima ostavljaju svoje pse, umjesto da ih odvezu u skloništa za životinje).
Čl. 64. Zakonom o zaštiti životinja – OVLASTI INSPEKTORA su:
Veterinarska inspekcija u svako doba ima pravo pristupa nastambama i prostoru u kojem se životinje drže i pravo kontrole zdravstvenog stanja i uvjeta držanja životinja koje se nalaze u skloništu za životinje.
- zabranjuje postupanje protivno odredbama Zakona zaštiti životinja i Zakona o veterinarstvu
- naređuje mjere za uklanjanje uočenih nepravilnosti u određenom roku, podnosi kaznenu prijavu ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Čl. 5. stavak 1. Zakona o zaštiti životinja, propisuje da posjednik životinje ne smije napustiti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje koje drži pod nadzorom, a što je kažnjivo prema članku 67. stavak 1. točka 11. (novčana kazna od 30.000,00 do 50.000,00 kn).
Zakonom o zaštiti životinja propisane obveze tijela lokalne uprave i regionalne samouprave
Ako nije osnovano sklonište za životinje u skladu sa člankom 56. stavkom 1. Zakona o zaštiti životinja (NN 135/06), njegovo osnivanje i rad financira jedna ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u skladu s njihovim potrebama, odnosno Grad Zagreb. (čl. 56. stavak 3 Zakona).
- Važno je naglasiti da objekti „Skloništa“ ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo
- Nadležno tijelo vodi upisnik objekata
- Uvjete za objekte propisuje ministar
Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja – čl. 58. stavak 2 Zakona.
Sklonište za životinje mora provoditi mjere koje odredi veterinarska inspekcija i surađivati s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave (članak 57. stavak 2).
Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama propisuju nadležna tijela općina ili gradova, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaštićenim vrstama u skladu s posebnim propisima (čl. 58. stavak 4).
Ukoliko nije udovoljeno navedenim odredbama: kažnjivo prema članku 67. stavak 1. istog Zakona (novčana kazna od 30.000,00 do 50.000,00 kn).
Prema odredbama Zakona o veterinarstvu, svi psi moraju biti označeni na propisani način i svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati propisanu ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće. Najčešće psi koji su iz skloništa udomljeni putem Udruga za zaštitu životinja nisu upisani na posjednike kod kojih su zatečeni jer su isti privremeni udomitelji.
Umjesto zaključka
Aktivno promicati rad skloništa, edukaciju djece te razvijati svijest o potrebi odgovornog vlasništva nad kućnim ljubimcima i drugim životinjama.
Dosljedno provođenje Zakona od strane veterinarske inspekcije, stočarske inspekcije, policije, komunalnih službi, sudova.
Kastracija je najefikasnija mjera dugoročnog smanjenja populacije napuštenih životinja (pasa i mačaka), koja smanjuje nekontrolirano razmnožavanje napuštenih životinja i životinja koje imaju vlasnika. Pored kastracije napuštenih životinja poželjno je promovirati i sterilizaciju pasa poznatih vlasnika. Iako najefikasnija metoda u suzbijanju broja napuštenih životinja – kastracija/sterilizacija nije dovoljno prihvaćena metoda od strane građana zbog nedovoljne informiranosti i predrasuda. Kontinuiranom edukacijom i boljim informiranjem građana povećava se svijest o značaju i ulozi sterilizacije u rješavanju ovog problema. Na ovaj način se stječu uvjeti da se problem smanjenja brojnosti napuštenih životinja na najhumaniji način riješi.
Problematika napuštenih konja na pašnjacima kao i drugih životinja koje se uzgajaju u gospodarske svrhe mora biti regulirana i Općinskim odlukama te učinkovitijom kontrolom isplate poticaja.
- 17. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane
- Očekuju li nas prosvjedi veterinara?
- Agroproteinka: Jesenska BTSF terenska edukacija predstavnika nadležnih tijela EU
- Naknade za uginule i usmrćene svinje te naknada gubitka prihoda za uklonjene svinje
- Novo Rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja