Utjecaj ekstenzivnog načina držanja na zdravlje ovaca na otoku Pagu

Antun Kostelić¹, Ana Beck², Bruna Tariba¹, Tomislav Kiš³, Igor Štoković², Miroslav Benić⁴, Željko Cvetnić⁴, Danijel Mulc⁵, Petra Bagović⁵

---

¹Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, 10000 Zagreb, e-mail: akostelic@agr.hr
²Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
³Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 28, 10000 Zagreb
⁴Hrvatski veterinarski institut, Savska c. 143, 10000 Zagreb
⁵Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb

Izvor: Zbornik radova VETERINARSKI DANI 2015

▲

Sažetak

---

Uzgoj ovaca na Pagu je ekstenzivan odnosno ovce tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim prilikama, borave na manjim ili većim površinama. Temelj hranidbe je ispaša, a tijekom zimskih mjeseci ovce se dohranjuju sijenom i žitaricama. Ekstenzivan način uzgoja omogućava pojavu čitavog niza bolesti koje ugrožavaju zdravlje pojedinih ovaca, a ponekad čitavog stada. Cilj istraživanja bio je utvrditi bolesti koje se javljaju u uzgojima paških ovaca. Istraživanje je provedeno na 30 uzgoja ovaca na različitim dijelovima otoka Paga. U istraživanju su korištene sljedeće dijagnostičke metode: klinički pregled, koprološka, serološka i bakteriološka pretraga i razudba.
Dijagnosticirane su slijedeće parazitske bolesti: šuga zatim invazija krpeljima i ovčjim štrkom. Invazije velikim i malim metiljem bile su uvjetovane područjem držanja ovaca. Koprološkom pretragom i razudbom utvrđena je invazija različitim vrstama želučano-crijevnih parazita i plućnim vlascima, dok je u janjadi dijagnosticirana kokcidioza. Dijagnosticirane su slijedeće zarazne bolesti: enterotoksemija janjadi, zarazni ektim i adenomatoza pluća. Od bolesti koje nastaju kao posljedica pogrešne hranidbe dijagnosticirana je acidoza buraga i nastrani apetit. Klinički mastitis je dijagnosticiran najčešće u razdoblju janjenja odnosno sisanja janjadi. Od ostalih bolesti dijagnosticirana je pojava apscesa, najčešće na području glave.

▲

Uvod

---

Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije, na otoku Pagu se uzgaja približno 30000 ovaca. Većinu populacije čini hrvatska izvorna pasmina, paška ovca. Uzgoj je ekstenzivan odnosno ovce tijekom cijele godine borave na većim ili manjim površinama (pašnjacima). Način držanja je pregonski pa se ovce ovisno o stadiju vegetacije sele s jedne ograđene površine na drugu. Tijekom zimskih mjeseci ovce su dohranjivane sijenom i žitaricama. Ovisno o području, napajanje se obavlja iz lokvi i posebnih pojilišta, a koriste se i metalne i plastične posude. Ovakav ekstenzivan način držanja omogućava pojavu čitavog niza bolesti od kojih neke mogu ugroziti zdravlje čitavog stada. Od 2004. godine provodi se istraživanje bolesti ovaca na otoku Pagu. U radu će biti prikazane one najvažnije, s posebnim osvrtom na bolesti koje ugrožavaju zdravlje većeg broja ovaca i janjadi.

▲

Materijali i metode

---

Cilj istraživanja bio je dijagnosticirati bolesti koje se javljaju u stadima ovaca na otoku Pagu. Istraživanje je provedeno na 30 uzgoja ovaca na različitim dijelovima Paga.
Veličina stada kretala se od 34 do 545 ovaca. Korištene su sljedeće dijagnostičke metode: klinički pregled, koprološka, serološka i bakteriološka pretraga i razudba.
Koprološka pretraga i razudba provedene su na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

▲

Rezultati istraživanja

---

Istraživanjem je dijagnosticiran čitav niz bolesti koje ugrožavaju zdravlje ovaca i stada. Od parazitskih bolesti dijagnosticirana je šuga, zatim manje ili veće invazije krpeljima kao i ovčjim štrkom (Oestrus ovis). Šuga se pojavila kao posljedica uvođenja invadiranih ovaca sa kopna. Bolest je i danas prisutna na različitim dijelovima otoka Paga. Krpeljivost je dijagnosticirana u većem broju stada, najčešće u odraslih ovaca.
Invazija velikim metiljem (Fasciola hepatica) utvrđena je na području s pašnjacima na kojima se zadržava voda, a možemo ih prepoznati i po trstici.
Invazija malim metiljem prisutna je u većini stada na otoku neovisno o području držanja.

Od želučano-crijevnih parazita utvrđena je prisutnost jajašaca sljedećih parazita: Haemonchus contortus, Moniezia sp., Trichuris sp., Nematodirus sp.. Invazija plućnim vlascima (Protostrongylus sp.) u pojedinim slučajevima je dovela i do sekundarne infekcije pluća (verminozna upala). Klinički se očitovala pojavom gnojnog iscjetka iz obje nosnice (Slika 1), otežanim disanjem i pojavom pucketanja (hropaca) naročito nakon što ovce potrče.

Pored navedenog utvrđena je invazija i ovčjim štrkom (Oestrus ovis). Bolest se klinički očitovala nemirom ovaca i pojavom krvavog iscjetka iz nosnica (Slika 2).

Kokcidioza janjadi je dijagnosticirana u manjem broju stada i nastala je kao posljedica nepravilnog odbića janjadi. Bolest se očitovala profuznim proljevom s primjesama krvi (Slika 3) pri čemu je janjad u najvećem broju slučajeva ugibala.
Od zaraznih bolesti dijagnosticirana je enterotoksemija janjadi koja najčešće nastaje kao posljedica prežderavanja žitaricama. Zarazni ektim se pojavljuje povremeno, a pritom su klinički znakovi bili izraženiji u janjadi. Istraživanjem nije utvrđen način unosa virusa u stada. Ovčja plućna adenomatoza dijagnosticirana je u nekoliko stada ovaca nakon što su vlasnici primijetili da pojedine ovce zaostaju za stadom i otežano dišu, nakon čega ugibaju. Bolest je potvrđena razudbom, patohistološkom pretragom i PCR metodom dokazivanja prisutnosti virusa u tkivu pluća uginulih ovaca. Istraživanjem je utvrđeno da se kao posljedica pogrešne hranidbe javlja acidoza buraga zbog prežderavanja žitaricama (kukuruzom), a zabilježen je slučaj pojave bolesti zbog prejedanja kruhom.
Razudbom jednog ovna u buragu je nađeno nekoliko komada plastične vrećice što upućuje na nastrani apetit. Tome u prilog govori činjenica da je ovan bio smješten na području s vrlo oskudnom vegetacijom. Istraživanjem je nadalje utvrđeno da se klinički mastitis najčešće pojavljuje u vrijeme janjenja i sisanja janjadi, dok u značajno manjoj mjeri u razdoblju mužnje. Apscesi najčešće nastaju na području glave i vrata kao posljedica ubodnih rana koje nastaju kada ovce provlače glavu kroz žičane (tzv. farmer) ograde u potrazi za hranom. Apscesi najčešće spontano pucaju dok ih uzgajivači rjeđe sami otvaraju.

▲

Rasprava

---

Istraživanjem je utvrđeno da zdravlje ovaca na Pagu najvećim dijelom ugrožavaju unutarnji i vanjski paraziti. Pugh (2010) navodi da suzbijanje parazita mora biti prilagođeno području i načinu uzgoja. Šuga je na Pagu prisutna čitav niz godina i posljedica je uvođenja invadiranih ovaca s kopna. Suzbijanje bi trebalo biti sustavno u svim pozitivnim stadima i na svim ovcama. Našim istraživanjem utvrdili smo da je invazija velikim metiljem ograničena na manje područje otoka Paga na kojem dolazi do zadržavanja vode čime je omogućeno preživljavanje posrednika – puža barnjaka. Za razliku od velikog metilja, invazija malim metiljem prisutna je na cijelom otoku što je razumljivo jer za posrednike ima suhozemnog puža i mrava. Od želučano crijevnih parazita dijagnosticirani su: Haemonchus contortus, Moniezia sp., Trichuris sp., Nematodirus sp.. Jackson i Coop (2007) navode da su kod hemonhoze prisutni sljedeći simptomi: anemija popraćena blijedim vidljivim sluznicama, podčeljusnim edemom, ubrzanim disanjem i tahikardijom. Našim istraživanjem nismo utvrdili navedene simptome. Isti autori navode da nematodiroza najvećim dijelom ugrožava zdravlje janjadi kod kojih uzrokuje akutni enteritis popraćen profuznim proljevom, pritom je runo grubo. Dolazi do značajnog gubitka tjelesne mase. Invazija plućnim vlascima dijagnosticirana je u većini stada u kojima je provedeno istraživanje. Kod jačih stupnjeva invazije bolest se klinički očitovala gnojnim iscjetkom iz nosnica, otežanim disanjem i kašljem uz pojavu hropaca naročito nakon što su ovce potrčale. Jensen i Swift (1982) navode da invazija sa Protostrongylus sp. može dovesti do verminozne upale pluća. Isto navodi i Malone (2007) koji ističe da je suzbijanje protostongiloze otežano jer se posrednici u razvoju parazita (puž) nalaze u okolini ovaca. Dalje navodi da se u suzbijanju koriste lijekovi na bazi benzimidazola. Pored plućnih vlasaca razudbom je dijagnosticirana invazija ovčjim štrkom (Oestrus ovis). Bolest se klinički očitovala pojavom gnojnog iscjetka iz nosnica, ponekad s primjesama krvi. Čanković i Džakula (1988) navode da se u suzbijanju estroze koriste preparati na bazi iverkemktina i da je potrebno obuhvatiti što veći broj ovaca na nekom području. Istraživanjem je utvrđeno da se kokcidioza janjadi javlja povremeno, najčešće kao posljedica nepravilnog odbića. Bolest se klinički očitovala profuznim proljevom s primjesama krvi pri čemu je dolazilo do uginuća janjadi. Kostelić (2015) navodi da preventivu kokcidioze na otocima treba temeljiti na postupnom odbiću janjadi, a pritom janjadi treba osigurati dovoljne količine kvalitetnog sijena. Navikavanje na sijeno i koncentrat treba trajati najmanje 10-14 dana. Od zaraznih bolesti janjadi dijagnosticirana je enterotoksemija koja najčešće nastaje kao posljedica prežderavanja žitaricama. Bolest je desetljećima problem u uzgojima ovaca i proizvodnji janjadi.
Coole (1966) navodi da gubitci mogu iznositi do 25% janjadi dok se značajno češće kreću između 5 i 10 % unutar stada. Nadalje navodi da je glavni uzrok prežderavanje žitaricama. Lewis (2007) navodi da enterotoksemija uzrokovana C. perfringens dovodi do uginuća 20-30 % janjadi. Našim istraživanjem utvrdili smo da se enterotoksemija javlja pojedinačno u stadima što je vezano i uz način držanja (pašni) i korištenje manje količine koncentrata u hranidbi janjadi u odnosu na intenzivni uzgoj. Bolest je redovito završila uginućem janjadi. Pojedini uzgajivači problem enterotoksemije rješavaju vakcinacijom gravidnih ovaca. Međutim, nedostatak registriranih vakcina pogodovao je češćoj pojavi bolesti.

Istraživanjem je utvrđeno da se na Pagu povremeno javlja i zarazni ektim od kojeg obolijevaju sve kategorije ovaca, a pritom su klinički znakovi izraženiji u janjadi (Slika 4).
Nije utvrđen način unosa virusa u stado. Jedna od mogućnosti je uvođenjem zaraženog grla (ovna) ili odjećom i obućom ako je uzgajivač bio u kontaktu sa zaraženim ovcama ili opremom iz drugih stada.

Ovčja plućna adenomatoza (OPA) je dijagnosticirana u nekoliko stada ovaca na ograničenim područjima Paga. Bolest se klinički očitovala zaostajanjem ovaca za stadom, izrazito abdominalnim disanjem, mršavljenjem, pojavom sluzave pjene iz nosnica (Slika 5) nakon tzv. testa tački (engl. wilbarow test).
Bolest je dijagnosticirana razudbom, a prisutnost virusa potvrđena PCR metodom.
Sharp i De la Heras (2007) navode da se bolest pojavljujem širom svijeta, te da u Velikoj Britaniji OPA čini 70 % svih tumora u ovaca. Zatim navode da se dijagnoza bolesti temelji na poremećaju rada dišnog sustava ovaca uz gubitak tjelesne mase. Također, navode da u dijagnozi bolesti pomaže tzv. test tački kako bi potaknuli curenje sluzave pjene iz nosa.

Acidoza buraga u ovaca na Pagu najčešće se javlja kao posljedica prežderavanja žitaricama, najčešće kukuruzom. Pugh (2010) navodi da kod acidoze buraga simptomi bolesti ovise o količini žitarica koje je ovca konzumirala. Mogu se pojaviti slijedeći simptomi: depresija, gubitak apetita, mršavost i ležanje ovaca. Jedan od čestih simptoma je proljev pri kojemu balega može biti različite konzistencije od pastoznog do pjenušavog sa primjesama žitarica. Obzirom da se na Pagu javlja blaži oblik acidoze, terapija bi se trebala temeljiti na izbacivanju koncentrata iz obroka dok se mikroflora u buragu ne stabilizira (prestanak proljeva). Koncentrat je zatim potrebno postupno uvesti tijekom 14 dana.

Pored acidoze buraga dijagnosticiran je i nastrani apetit na temelju nalaza dijelova najlonske vrećice u buragu ovna (Slika 6). Ovan je bio držan na ograđenom površini s vrlo oskudnom vegetacijom.
Forenbacher (1983) navodi da je neprirodan apetit posljedica poremećaja u prometu mineralnih tvari i raznovrsnih stanja nestašice kao posljedice nedostatne ili neuravnotežene hranidbe. Istraživanjem je utvrđeno da se klinički mastitis najčešće javlja u vrijeme janjenja. Uzroci mogu biti loša higijena držanja ovaca (blato). Ako vlasnik pravovremeno ne otkrije uginuće mlade janjadi u razdoblju sisanja može doći do pojave kliničkom mastitisa. Apscesi na glavi nastaju kao posljedica ubodnih rana zbog provlačanje kroz grmlje ili žičanu ogradu. Najčešće spontano pucaju, dok ih uzgajivači tek povremeno sami otvaraju.

▲

Zaključak

---

Na temelju dosadašnjih rezultata istraživanja možemo zaključiti da zdravlje paške ovce ugrožava čitav niz bolesti. Pojedine bolesti ugrožavaju zdravlje stada kao što su npr. šuga i invazije različitim vrstama želučano-crijevnih parazita. U cilju što preciznije dijagnoze i kako bismo diferencijalno-dijagnostički isključili pojedine bolesti, pored kliničkog pregleda potrebno je koristiti i druge metode kao što su npr. koprološka pretraga i razudba. Prilikom suzbijanja parazita, odabir lijeka treba temeljiti na rezultatima koprološke pretrage i stadiju proizvodnje (laktacija, suhostaj) jer pojedini lijekovi imaju vrlo dugu karenciju ako se koriste u stadima ovaca koje muzemo.

Literatura [… prikaži]

▲

The impact of extensive way of keeping on the health of sheep on the island Pag

---

Antun Kostelić, Ana Beck, Bruna Tariba, Tomislav Kiš, Igor Štoković, Miroslav Benić, Željko Cvetnić, Danijel Mulc, Petra Bagović

---

Sheep breeding on the Island of Pag is extensive, i.e. the sheep are kept on smaller or larger outdoor areas, regardless of weather conditions. The base of nutrition is pasture and during the winter months the sheep are fed hay and cereals. This method of breeding enables a variety of diseases which threaten the health of individual sheep or the whole flock. The research was conducted on 30 flocks in different parts of the Island of Pag. The objective was to determine diseases which occur in flocks of Pag sheep breed. The diagnostic methods used in the research were: clinical, coprological, serological, bacteriological examination and necropsy. The diagnosed parasitic diseases were: mange, tick and Oestrus ovis invasions. Large and small liver fluke invasions were conditioned by where the sheep were kept. Internal parasites, different species of gastrointestinal parasites and lung worms, were diagnosed by using coprological exmaination and necropsy. The following infectious diseases were diagnosed: lamb enterotoxaemia, contagious ecthyma and ovine pulmonary adenomatosis. Of internal diseases rumen acidosis and nastrani apetit were diagnosed.
Clinical mastitis was most frequently diagnosed during the lambing period, i.e. when the lambs suckled. Of other diseases the head abcess was the most frequent.
Key words: sheep, diseases, Pag