Utjecaj hranidbe na zdravlje stada ovaca i koza

Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Zdravlje stada ovaca i koza uvjetovano je brojnim čimbenicima od kojih je jedan od najvažnijih hranidba. Pored zdravlja, hranidba ima utjecaj i na proizvodnost bez obzira radi li se o proizvodnji mesa (janjad, jarad) ili mlijeka. U intenzivnoj proizvodnji, troškovi hranidbe mogu iznositi do 70% ukupnih troškova u proizvodnji. U Hrvatskoj je brojnim istraživanjima utvrđeno da pogreške u hranidbi ovaca i koza vrlo često dovode do velikih gubitaka u proizvodnji na razini stada.
Ti gubitci se očituju:

• padom mliječnosti,
• smanjenim prirastom,
• poremećajima u reprodukciji,
• pojavom bolesti,
• prijevremenim izlučivanjem,
• padom opće otpornosti (sklonost drugim bolestima),
• uginućem.

Iz navedenog je vidljivo da je hranidba, pored smještaja, temelj preventive velikog broja bolesti, posebice ako se radi intenzivnoj proizvodnji.

▲

Pogreške u hranidbi koje ugrožavaju zdravlje stada

---

Kao što je navedeno, kvalitetna hranidba je jedan od temelja preventive bolesti. Postoji čitav niz pogrešaka u hranidbi koje mogu pogodovati izbijanju bolesti koje ugrožavaju zdravlje većeg broja životinja unutar stada. Najčešće pogreške u hranidbi su:

• naglo uvođenje novih krmiva u obrok,
• količina i sastav nisu prilagođeni stadiju proizvodnje, uzdržnim i proizvodnim potrebama životinja,
• loša kvaliteta i sastav krmiva,
• nedostatno napajanje,
• ograničen pristup mineralima,
• zanemarivanje utjecaja unutarnjih parazita na zdravlje i proizvodnost.

Važno je naglasiti da kvalitetnom hranidbom utječemo i na opću otpornost stada, samim time i na mogućnost pojave zaraznih i parazitskih bolesti.

▲

Naglo uvođenje novih krmiva u obrok

---

Sadržaj buraga (mikroorganizmi, praživotinje i gljive) prilagođen je vrsti krmiva koje ovca ili koza trenutno jedu. Prilikom uvođenja novih krmiva, tu se ponajprije misli na zelenu pašu (Slika 1) i koncentrat, dolazi do promjene sastava buragovog sadržaja.

Kako bi se sadržaj buraga prilagodio novim krmivima potrebno je minimalno 14 dana. Nekontrolirano puštanje stada nakon stajskog načina držanja na mladu zelenu pašu povećava rizik od pojave pjenušavog nadma, koji zbog naglog razvoja, u vrlo kratkom vremenu može dovesti do uginuća većeg broja životinja. U slučaju da se stado planira puštati na pašu u proljeće, napasivanje treba započeti nakon davanja sijena u staji kako bi se životinje zasitile i ne bi mogle pojesti veću količinu zelene trave. Tijekom 10-14 dana postupno smanjujemo količinu sijena i produžujemo vrijeme napasivanja. Druga mogućnost je košnja mlade zelene trave i davanje u staji pomiješano sijenom. Isto vrijedi i za uvođenje koncentrata (gotova smjesa, žitarice) u obrok. Uslijed naglog uvođenja velikih količina koncentrata u obrok stvaraju se uvjeti za nastanak kisele indigestije (acidoze) buraga i zarazne bolesti enterotoksemije. Obje bolesti se vrlo često javljaju u stadima ovaca i koza najčešće zbog prežderavanja koncentratom ili naglog uvođenja u obrok.

▲

Količina i sastav nisu prilagođeni uzdržnim i proizvodnim potrebama životinja

---

Ova pogreška se najčešće javlja u stadima u kojima se intenzivno proizvodi mlijeko. Danas se velika pozornost posvećuje uzgojno selekcijskom radu s osnovnim ciljem proizvodnje što veće količine mlijeka po grlu. Hranidba visoko mliječnih grla količinom i sastavom mora biti prilagođena stadiju proizvodnje, mliječnosti i kondiciji životinje. Uslijed nepravilne hranidbe, najčešće koncentratom, dolazi do pojave bolesti koje često prekasno uočimo te je ishod njihovog izlječenja upitan.
Primjer takve bolesti je ketoza kod koza i slična bolest u ovaca – graviditetna toksemija. Važnost praćenja kondicije pojedinih životinja i stada se stalno naglašava, međutim pojedini uzgajivači zanemaruju taj dio praćenja proizvodnje. Jedan detalj je važno napomenuti, da je pretilost (Slika 2) podjednako veliki problem u uzgoju kao i mršavost.

Pretile životinje ne proizvode veću količinu mlijeka, nego se kod njih povećava rizik od metaboličkih bolesti koje mogu dovesti do uginuća životinja. Pritom troškovi proizvodnje značajno rastu bez učinka na proizvodnju.

▲

Kvaliteta krmiva i zdravlje stada

---

Kada govorimo o utjecaju kvalitete krmiva na zdravlje stada, pored sastava ne smijemo zanemariti i kontaminiranost krmiva. Najbolji primjer je bolest listerioza o kojoj je bilo puno govora na savjetovanjima. Upravo ta bolest je dokaz koliko je važna kvaliteta krmiva u hranidbi ili bolje rečeno higijenska ispravnost. U Hrvatskoj se listerioza ovaca i koza javlja isključivo nakon hranidbe sjenažom! Sjenaža je vrhunsko krmivo i dugoročno preporučljivo pod uvjetom da je stručno proizvedena i uskladištena.

▲

Napajanje i davanje mineralnih dodataka

---

Napajanje po volji spada u temelje dobrobiti životinja i ne bi smjelo biti tema bilo koje rasprave. Međutim, dio uzgajivača zanemaruje važnost napajanja posebice u proizvodnji mlijeka. Žeđ kod životinja smanjuje konzumaciju hrane posebno u slučajevima oskudne paše ili za toplijih dana što rezultira padom mliječnosti. Stado mora imati nesmetani pristup vodi koja svojom kvalitetom mora odgovarati standardima koji vrijede za vodu koju konzumiraju ljudi.

Slično kao i kod napajanja vrijedi i za pristup mineralima jer u slučaju da životinje držimo u staji ili na ograđenim površinama ograničavamo im pristup krmivima koja su bogata mineralima.

Minerali (sol) ima važnu ulogu u metabolizmu ovaca i koza kao i u općoj otpornosti organizma. Stado mora imati stalni pristup soli po volji što se nabolje postiže davanjem soli u obliku kamena (Slika 3).

Nedostatak pojedinih minerala često dovodi do poremećaja u zdravlju i uginuća. Primjer je nedostatak vitamina E i selena koji dovodi tzv. bolesti bijelog mišićja kod janjadi i jaradi. U slučaju da se na vrijeme ne uoči dolazi do uginuća životinja. Koliko je važno osigurati dovoljne količine selena govori vidljivo je vrlo kratko nakon davanja, jer mlade životinje brzo postaju vitalnije i živahnije.

▲

Hranidba i unutarnji paraziti

---

Jedan od vrlo čestih znakova jake invazije unutarnjim parazitima je mršavost većeg broja životinja u stadu uz dobru hranidbu. Slikovito rečeno, umjesto da hranimo ovcu ili kozu, hranimo brojne vrste parazita koji borave u probavnom sustavu i koji postupno iscrpljuju životinju. Naravno, koliki će biti utjecaj parazita ovisi o njihovom broju i vrsti. Stoga je kod pašno držanih životinja, u slučaju da su životinje mršavije pored dobre ispaše, dobro napraviti koprološku pretragu kako bi isključili ili potvrdili utjecaj parazita na kondiciju (i proizvodnost).

▲

Hranidba i zdravlje stada

---

Iz svega navedenog vidljivo je da je hranidba jedan od najvažnijih čimbenika u preventivi bolesti pojedinih životinja i na razini stada. Hranidba prilagođena pasmini, stadiju proizvodnje, plodnosti, količini mlijeka i kondiciji značajno smanjuje rizik od pojave bolesti probavnog sustava, a kao što je opće poznato i nekih zaraznih bolesti kao što je npr. enterotoksemija. Zbog klimatskih promjena koje ograničavaju proizvodnju pojedinih krmiva ili ispašu uzgajivači ovaca i koza će morati mijenjati pristup hranidbi i proizvodnji krmiva ako će htjeti zadržati istu razinu proizvodnje i imati zdravo stado.