Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupaUzgoj konja

Utjecaj konformacije konja na razvoj hromosti

Doc. dr. sc. Nika Brkljača Bottegaro
Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Uvod


Doc. dr. sc. Nika Brkljača Bottegaro,
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Konformacija konja određuje način na koji se konj kreće. Stoga ne čudi povezanost konformacije i hromosti konja. Već kod mladih konja procjenom konformacije može se odrediti radna sposobnost, odnosno procijeniti prikladnost korištenja konja u očekivane svrhe. Važno je poznavati poželjne konformacijske karakteristike povezane s određenom aktivnošću, ali i spoznati koje konformacijske greške konju ne utječu na radna svojstva.

Hromost može biti uzrokovana cijelim nizom čimbenika, od čega konformacija ima tek jednu od uloga. Također je važno naglasiti da loša konformacija nužno ne dovodi do nastanka hromosti, no dobro je poznato da određene konformacijske pogreške dovode do često predvidljivog nastanka hromosti te ih je stoga važno izbjegavati. S druge strane, poželjna konformacija nije garancija za sportske uspjehe i – premda određene karakteristike građe mogu konjima pružati prednosti u pojedinim disciplinama –
karakter i temperament konja također su značajni.

Poznato je da su određene pogreške konformacije nasljedne. Zanimljivo, konformacijske pogreške prisutne kod mlade ždrebadi vrlo često su također prisutne u njihovih majki te se stječe dojam da kobile imaju veći utjecaj od pastuha. Ipak, uzrok tome je često manje rigorozna selekcija kobila za rasplod gdje se vrlo često koriste upravo one slabije konformacije, koje su ranije izlučene iz sporta zbog lošijih rezultata.

Ocjena konformacije


Konformacija konja se najbolje procjenjuje dok konj stoji na tvrdoj, ravnoj podlozi s ravnomjerno raspoređenom težinom na sva četiri ekstremiteta. Također je vrlo važno promatrati konja u pokretu. Konji bi morali biti proporcionalni, odnosno podijeljeni u trećine (Slika 1. ). Pretjerano, kao i premalo, preklapanje zamišljenih krugova česte su konformacijske pogreške.

Slika 1. Tri kruga koja se preklapaju u 1/3 predstavljaju konja u balansu.
Konji s kraćim leđima imaju prirodno bliže trnaste izdanke kralješaka leđa što ih čini podložnima njihovom preklapanju (kissing spine syndorme). S druge strane, konj s izraženo dugim leđima će imati poteškoće u radu u vidu lošijeg prikupljanja i angažiranja stražnjeg trupa. Visina grebena prema visini sapi također može biti indikativna, obzirom da konji s nižim grebenom naspram sapi imaju povećanu učestalost razvoja hromosti prednjih nogu. Duljina ramena (od vrha grebena do ramenog zgloba) je proporcionalna s duljinom koraka, ali dokazano je da konji s duljim nogama češće razvijaju hromost distalnih (donjih) dijelova ekstremiteta.
Slika 2. Duljina i kut ramena prema tlu na lipicanskom konju. Idealan kut ramenog zgloba bi trebao iznositi 45 stupnjeva, kao i kut između osi kopita i kičice s tlom.
Idealan kut ramena (prema tlu) bi trebao iznositi 45 stupnjeva, dok konji sa strmijim ramenim zglobom posljedično imaju kraće i strme distalne dijelove nogu što također predisponira nastanak hromosti donjih dijelova ekstremiteta.
Kut između osi kopita i kičice s tlom bi se morao podudarati s kutom ramena. Konji s ravnim sapima imaju općenito dulje korake, dok konje s kraćim, zaobljenijim sapima karakteriziraju kraći koraci, ali i čest razvoj hromosti stražnjih nogu.

Pravilan stav nogu konja promatran sprijeda odlikuje međusobno prekrivanje prednjih i stražnjih nogu iste strane dok je uobičajen razmak između nogu jednak širini kopita. Široki stav prednjih nogu (koji se pojavljuje sam ili u kombinaciji sa zakretanjem kopita prema vani ili prema unutra) prate uska prsa čime se dodatno opterećuje medijalna (unutrašnja) strana nogu koja je time često i mjesto nastanka patoloških stanja koja dovode do hromosti. Konji sa širokim stavom prednjih nogu koji istovremeno imaju kopita zaokrenuta prema unutra (base wide, toed in) prilikom kretanja izbacuju noge izvana prema unutra što predisponira nastanak interferirajućih ozljeda na stražnjim nogama iste strane. S druge strane, konji s širokim stavom, ali kopitima okrenutim prema van (base wide, toed out) prekomjerno opterećuju medijalni (unutrašnji) dio nogu te kod njih prilikom kretanja dolazi do izbacivanja nogu iznutra prema van, što u težim slučajevima može dovesti do interferirajućih povreda na suprotnoj prednjoj nozi („kresanje“). Uzak stav prednjih nogu često se pojavljuje u kombinaciji s kopitima okrenutim prema unutra (uvrnut stav) ili prema van (izvrnut stav). Konji s uskim stavom prednjih nogu imaju kopita unutar linije koja se okomito spušta od ramenih zglobova prema tlu te time pojačano opterećuju lateralni (vanjski) dio ekstremiteta. Obzirom na položaj kopita kretnje su slične prethodno opisanim kod konja s širokim stavom s time da povrede uzrokovane “kresanjem” nastaju češće zbog bliže smještenih nogu.

Nepravilna konformacija prednjih nogu može se očitovati i nepravilnostima u položaju karpalnog zgloba poput takozvane valgus konformacije koju karakterizira približavanje karpalnih zglobova međusobno (uvijen stav) što dovodi do koncentriranja težine konja na medijalni dio karpalnog i proksimalne regije metakarpusa. Opisan nepravilan raspored težine često ima za posljedicu razvoj patoloških stanja upravo na spomenutim strukturama poput osteoartritisa karpalnog zgloba te egzostoza između II. i III. metakarpalne kosti. Ukoliko su karpalni zglobovi međusobno razmaknuti govorimo o izvijenom stavu koja je obično posljedica rane pojave karpusa varusa te takvi konji često nisu pogodni za korištenje u radu i sportu. Spomenuta nepravilnost vrlo često dolazi u kombinaciji s položajem kopita prema unutra (uvrnutim stavom) što dodatno opterećuje lateralne strukture cijelih prednjih ekstremiteta. Stoga kod takvih konja ne iznenađuje čest razvoj osteoartritisa karpalnog i putičnog zgloba kao i razvoj dezmitisa (oštećenja ligamenta) lateralne rane suspenzornog ligamenta i sezamoiditisa (patološko stanje proksimalnih sezamoidnih kostiju putičnog zgloba). Položaj prednjih nogu kod kojeg je područje metakarpusa odmaknuto u stranu (offset, bench-knee) također pojačano opterećuje unutrašnji dio noge te predisponira nastanak patoloških stanja karpanog zgloba i područja cjevanice.

Uvrnuta kopita (uvrnut stav), odnosno unutarnja rotacija distalnog dijela deksteriteta se pojavljuje kao samostalna nepravilnost, premda često dolazi zajedno s prethodno opisanim greškama u konformaciji. Uvrnutim stavom se pojačano opterećuje vanjski dio ekstremiteta te stoga ne čudi čest razvoj egzostoza između III. i IV. metakarpalne kosti, patoloških stanja lateralnog dijela putičnog zgloba te osteoartritisa distalnih zglobova nogu kod takvih konja. Izvrnut stav, kod kojeg je smjer kopita prema vani, je vrlo česta konformacija i u blažem stupnju se smatra potpuno normalnom. Blago izvrnut stav prednjih nogu se pojavljuje u čak 50% kasača te je također vrlo čest na stražnjim nogama toplokrvnih konja. Posljedica spomenutog stava je pojačano trošenje unutrašnje stane kopita.

Promatrajući konja sa strane opisan je niz različitih konfrormacijskih pogrešaka koje mogu uzrokovati nepravilan raspored sila te uzrokovati nastanak hromosti. Ugnut stav karakterizira konkavan dorzalni (prednji) dio nogu kod kojeg je područje karpusa prema nazad (back-at-the-knee, calf-like). Konji s ugnutim stavom skloni su povredama karpalnog zgloba zbog tendencije karpusa prema hiperekstenziji prilikom napora. Suprotno tome, stav kod kojih je karpalni zglob prema naprijed (pognut stav, over-at-the-knee) a karakterizira konveksan oblik prednjeg dijela nogu s često izbočenim karpalnim zglobom. Kod mladih konja spomenuta konformacija je vrlo često povezana s nastankom hromosti, dok, zanimljivo, u starijih konja korištenih u preponskom sportu ova konformacija često ne predstavlja problem.

Pogreške u konformaciji stražnjih nogu konja imaju manje posljedice na zdravlje lokomotornog sustava obzirom na razliku u raspodjeli težine gdje su prednje noge konja pod većim opterećenjem od stražnjih. Promatrajući stražnje noge, zamišljena okomica od sjedne kvrge se spušta dodirujući rub skočnog zgloba te cjevanicu i pada na tlo iza peta 7,5 do 10 cm. Značajna konformacijska pogreška stražnjih nogu, koja često uzrokuje nastanak hromosti, je strm stav (straight behind) kod kojeg su kutovi koljena i skočnog zgloba povećani, dok su kutovi putničnih zglobova smanjeni (Slika 3.).

Slika 3. Strm stav stražnjih nogu konja kojeg odlikuju povećani kutovi koljena i skočnog zgloba. Na slici također prisutna oteklina donjih dijelova nogu, posebice lijeve.
Konji sa strmim stavom stražnjih nogu često razvijaju dorzalnu luksaciju patele, dezmitis susupenzornog ligamenta i osteoartritis putičnog zgloba. Strm stav može nastati i tijekom vremena kod konja sa smanjenom potporom putičnih zglobova gdje dolazi do stvaranja plantarnog (medvjeđeg) stava kod kojeg se putični zglob spušta prema tlu. Također vrlo česta pogreška konformacije stražnjih nogu je i takozvani sabljasti stav (sickle-hocked) kod kojeg je cjevanica položena prema naprijed s prenaglašenom konkavnom dorzalnom površinom stražnjih nogu. Sabljasti stav direktno utječe na nastanak hromosti zbog pojačanog opterećenja distalnog, plantarnog (stražnjeg) dijela skočnih zglobova. Promatrano sa stražnje strane, osim već opisanih mogućih položaja kopita, također postoji niz konformacijskih pogrešaka koje mogu utjecati na pojavu hromosti. Vrlo rasprostranjen stav je takozvani kravlji stav, kod kojeg su skočni zglobovi usmjereni jedan prema drugome a distalni dio nogu karakterizira vanjska rotacija. Svakako najnepovoljniji je je bačvasti stav kod kojeg su skočni zglobovi razmaknuti u stranu jedan od drugoga.

Konformacija distalnog dijela nogu konja također je iznimno važna. Os kopita i kičice (foot-pastern axis) bi trebala biti ravna (Slika 4.).

Slika 4. Os kopita i kičice trebala bi biti ravna (A), no često je kut kičice veći od kuta kopita (B) ili je pak kut kičice manji od kuta kopita (C).
Područje kičice ne bi trebalo biti pretjerano spušteno (mali kut), ali niti pretjerano strmo (veliki kut), jer upravo o kutu kičice ovisi raspodjela opterećenja donjeg dijela nogu. Općenito, što je kut strmiji korak je kraći i suprotno. Konji sa strmim kičicama su skloniji hromostima s uzrokom u kopitu te tendinitisima tetive površinskog fleksora, dok su konji sa dugačkim, spuštenim kičicama skloniji razvoju osteoartritisa putičnih zglobova, ali i frakturama prvih falangi. Konji kod kojih je os kopita i kičice razlomljena prema nazad (brocken back) često imaju kratke, spuštene pete te česte patologije kopita. Ako je kut kičice manji od kuta kopita (brocken forward) preopterećena su meka tkiva koja stabiliziraju putični zglob, a spomenuta konformacija može biti i posljedica dezmitisa suspenzorong ligamenta i gubitka potpore putičnog zgloba.

Zaključak


Konformacija konja može značajno pridonijeti vrijednosti konja obzirom da ona, ne samo utječe na način kretanja konja, već može i direktno utjecati na razvoj niza patologija lokomotornog sustava. Pogreške konformacije su brojne, no samo neke od njih predstavljaju stvarnu opasnost za dugoročnu upotrebu konja. Kako bi se postigli najbolji rezultati u uzgoju, neizmjerno je važno kritički birati ne samo pastuhe, već i rasplodne kobile.


Literatura [… prikaži]


Vezani sadržaji

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja

Urednik

Stručni skup „ZNANJEM DO ZDRAVIJEG KONJA“

Urednik

Ždrijebe – njega i postupci u prvim danima života

Urednik

Mali strongilidi – velik problem parazitologije konja

Urednik

Some equine endocrine disorders
Neki endokrini poremećaji u konja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više