Utjecaj načina držanja i hranidbe na zdravlje mliječnih koza

Izvor: Zbornik, Veterinarski dani, Opatija, 2014. Veterinarski dani 2014

Antun Kostelić¹, Besi Roić², Miroslav Benić², Željko Cvetnić², Igor Štoković³, Tomislav Kiš⁴, Petra Bagović⁵, Dragutin Vincek^6
1Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, ²Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, ³Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, ⁴Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Zagreb, ⁵Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, ⁶Varaždinska županija, Varaždin

▲

Sažetak

---

Intenzivna proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj temelji se na obiteljskim farmama najvećim dijelom smještenim u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Interes za ovakvom proizvodnjom javlja se i u drugim krajevim kao što je Dalmacija, Istra i Hrvatsko primorje. Istraživanje je provedeno na 53 farme mliječnih koza na području Međimurja, Varaždina, Podravine, Like, Istre i Hrvatskog primorja. Utvrđen je čitav niz bolesti koje nastaju kao posljedica neodgovarajućeg smještaja i hranidbe kao i zbog neprovođenja zootehničkih zahvata kao što je odrožavanje. Od bolesti su dijagnosticirane ozljede nastale zbog udaraca rogovima zatim ozljede nogu kao posljedica loše konstrukcije jasala. Do kliničkog oblika mastitisa dolazi često zbog loše higijene poda. Od bolesti koje nastaju kao posljedica nepravilne hranidbe dijagnosticirane su acidoza buraga i ketoza. Od zaraznih bolesti dijagnosticirana je listerioza za koju je izvor najčešće kontaminirana sjenaža naročito u sušnom razdoblju. Poseban problem hranidbe je utvrđen u većini uzgoja koza u krajevoma gdje se drže poluintezivno i ekstenzivno.
Koze su smještene u neodgovarajuće objekte u kojima nema dovoljno svijetla i prostora za kretanje.Hranidba nije dostatna za uzdržne i proizvodne potrebe koza pa se javljau metabolički poremećaji kao i pad opće otpornosti organizma. Većina bolesti dijagnosticiranih ovim istraživanjem može se spriječiti promjenom tehnologije u hranidbi i držanju visokomliječnih pasmina koza.
Ključne riječi: mliječne koze, bolesti, hranidba, smještaj

▲

Uvod

---

U Hrvatskoj je proizvodnja kozjeg mlijeka najvećim dijelom zastupljena na sjeverozapadu odnosno na području Međimurske i Varaždinske županije. Proteklih godina interes za proizvodnjom i preradom kozjeg mlijeka javlja se i u drugim krajevima kao što je Dalmacija, Istra i hrvatsko Primorje. Proizvodnja se temelji na visokomliječnim pasminama koza: alpina, sanska i njemačka srnasta. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj uzgoj je intenzivan i karakterizira ga stajski način držanja i hranidbe, dok je u drugim krajevima poluintenzivan i ekstenzivan. Uslijed neodgovarajućeg smještaja, hranidbe i neprovođenja veterinarskih preventivnih zahvata dolazi do pojave čitavog niza bolesti koje pored smanjene proizvodnje dovode do prijevremenog izlučivanja iz uzgoja, a vrlo često i do uginuća. Neodgovarajući stajski način držanja kao što su prenapučeni odjeljci zatim loša higijena poda i zraka u staji smanjuje opću otpornost koza te one postaju sklone oboljevanju. Pored smještaja i hranidba značajno utječe na zdravlje mliječnih koza. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije prosječna mliječnost uzgojno valjanih koza iznosi 600 litara u laktaciji, dok pojedina grla proizvode i trostruko veću količinu mlijeka (Hrvatska poljoprivredna agencija, 2013).
Uslijed nepravilne hranidbe javljaju se bolesti koje smanjuju mliječnost i uvjetuju prijevremeno izlučenje iz uzgoja. U želji za većom proizvodnjom mlijeka uzgajivači iz drugih krajeva Hrvatske kupuju koze (jarice) za rasplod u intenzivnim uzgojima, a zatim ih drže poluintenzivno ili ekstenzivno što vrlo često rezultira lošim proizvodnim rezultatima zbog neodgovarajuće hranidbe i smještaja. U radu ćemo opisati neke od bolesti mliječnih koza u Hrvatskoj dijagnosticiranih u proteklih deset godina.

▲

Materijali i metode

---

Istraživanje je provedeno na 53 farme mliječnih koza na području Međimurja, Varaždina, Podravine, Like, Istre i hrvatskog Primorja. Na 39 farmi koze su uzgajane intenzivno, a na 14 poluintenzivno. U istraživanju su korištene slijedeće metode: klinički pregled, serološka, bakteriološka i koprološka pretraga i razudba.

▲

Rezultati istraživanja

---

Istraživanjem je utvrđeno da se neodgovarajući smještaj očituje prenapučenim boksovima, nepravilnom konstrukcijom ograde i jasala, kao i lošom higijenom poda.
Poseban problem je držanje koza s rogovima i bezrožnih pri čemu su rogate uvijek domininantne i udaraju bezrožne. Kliničkim pregledom utvrđen je čitav niz ozljeda rogovima od razderotina (Slika 1.), ubodnih rana (Slika 2.), do fraktura kostiju prednjih i stražnjih nogu kao i rebara. U manjem broju slučajeva utvređene su teške ozljede oka.

Pored navedenog posljedica udaraca može biti i pojava apscesa na različitim dijelovima tijela (Slika 3.). Apcesi se često javljaju u koza i kao posljedica ubodnih rana uzrokovanih trnjem ili oštrim predmetima u staji.

Poznati je da se koze, za razliku od ovaca, vole penjati što će pokušati napraviti i u staji.
Zbog loše konstrukcije ograde i jasala kozama zaglave noge. U pokušaju da se oslobode dolazi do različitih ozljeda od razderotina kože do iščašenja ili fraktura kostiju nogu.
Loša higijena poda, naročito tijekom jarenja, dovodi do uginuća jaradi zbog različitih infekcija (E. coli, C. prefrigens). Utvrđena je veća prevalencija kliničkog oblika mastitisa u stadima u kojima je higijena poda loša tijekom sisanja jaradi. Naročito u stadima u kojima se ne koristi slama za steljenje nego koze leže na balegi što je utvrđeno u pojedinim uzgojima u južnoj Hrvatskoj.
Stada u Dalmaciji na kojima je provedeno istraživanje držana su u boksovima u kojima pod nije nasteljen ili je nedovoljno. Navedeno je posljedica nedostatka slame koja se najčešće i koristi za duboku stelju. Posljedica nekorištenja slame je loša higijena zraka u staji odnosno prisutnost prašine u zraku koja nastaje kretanjem koza po sasušenoj balegi.
U jaradi loša higijena poda pogoduje izbijanju kokcidioze naročito u uzgojima gdje su držana zajedno s odraslim kozama ili odvojeno ali u prenapučenim odjeljcima.

Istraživanjem su dijagnosticirane metaboličke i bolesti probavnog sustava koje nastaju kao posljedica nepravilne hranidbe. U stadima koja su držana u staji dijagnosticirane su kisela indigestija i ketoza u značajno manjoj mjeri u odnosu na stada koja se drže poluintenzivno i ekstenzivno. Utvrđeno je da kisela indigestija nastaje kao posljedica naglog prelaska na koncetrirani obrok nakon jarenja. Koncentrat uzgajivači daju tijekom mužnje, a po povratu u odjeljak daju kozama voluminozni dio obroka. Uslijed nepravilnog redoslijeda obroka dolazi do snižavanja pH u buragu ispod 5 i ugibanja celulolitičkih bakterija čime se značajno smanjuje probavljivost celuloze. Koncentrat je vrlo često usitnjen (Slika 4.) pa prilikom konzumacije u obliku fine prašine ulazi u gornje dišne putove gdje uzrokuju upalne promjene odnosno rinitis.

Klinički se bolest očituje gnojnim iscjetkom iz nosnica (Slika 5.), a može se pojaviti i kašalj. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti invaziju plućnim vlascima (Matthews, 2001; Smith i Sherman, 2010).

Istraživanjem je utvrđeno da se ketoza povremeno javlja u stadima koza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok se češće javlja u novoformiranim stadima u poluintenzivnim i ekstenzivnim uzgojima. Ketoza nastaje kao posljedica neuravnotežene hranidbe tijekom zadnje trećine graviditeta odnosno uslijed manjka energije u obroku.
Nasuprot tome utvrđeno je da se u sušnim godinama javlja kao posljedica prevelike količine energije u obroku tijekom suhostaja. Uslijed smanjene količine voluminozne krme pojedini uzgajivači su nedostatak sijena pokušali nadoknaditi većim udjelom kukuruza u obroku što je dovelo do povećanja rezervi masti u organizmu. Smith i Sherman (2010) dijele ketozu u dva oblika, prvi se javlja zadnjih šest tjedana graviditeta (graviditena toksemija), a drugi na početku lakatcije (laktacijska ketoza). Kao razloge navode podhranjenost ili pretilost koza.

U nekoliko stada koza dijagnosticirana je živčani oblik listerioze (Slika 6.), a kao glavni izvor zaraze utvrđena je sjenaža do čije kontaminacije dolazi tijekom pripremanja u sušnim razdobljima (Kostelić i sur., 2013). Košnjom u sušnim razdobljima dolazi do zagađenja trave prašinom i zemljom (npr. od krtičnjaka) u kojoj se nalazi L. monocytogenes.

Poseban problem hranidbe je utvrđen u većini uzgoja koza u krajevoma gdje se drže poluintezivno i ekstenzivno. Uzgajivači temeljno stado formiraju s visokomliječnim pasminama iz sjeverozapadne Hrvatske. Koze, odnosno jarice, dolaze u druga klimatska područja i sustav držanja koji ne zadovoljava njihove uzdržne i proizvodne potrebe.

Koze su smještene u neodgovarajuće objekte u kojima nema dovoljno svijetla i prostora za kretanje. Ne koristi se slama za steljenje nego koze borave na balegi.
Uslijed sušenja i mrvljenja balega tijekom kretanja koza u obliku prašine zagađuje zrak u staji i ugrožava zdravlje dišnog sustava. Visokomliječne koze ne mogu zadovoljiti uzdržne i proizvodne potrebe na brstu uz dohranu sijenom loše kakvoće. U intenzivnim uzgojima najveći dio uzgajivača koristi gotove krmne smjese iz tvornica stočne hrane.
Manji dio priprema smjese na gospodarstvima prema recepturi dobivenoj od stručnjaka za hranidbu. Koncentrirani dio obroka u poluintenzivnim i ekstenzivnim uzgojima svodi se na davanje pšeničnih posija i kukuruza što ne zadovoljava hranidbene potrebe visokomliječnih pasmina koza. Istraživanjem je utvrđeno da su koze podhranjene zbog toga ne dolazi do potpunog iskorištavanja njihovog genetskom potencijala za proizvodnju mlijeka.

Kod ekstenzivnog načina držanja pored nedostatne prehrane problem su invazije unutarnjim i vanjskim parazitima. Od unutarnjih parazita najčešći su trakavice, veliki i mali metilj, plućni vlasci i želučano crijevni. Dok su od vanjskih najčešće invazije različitim krpeljima. Dunn (2003) navodi da je glavna šteta od invazija krpeljima njihova uloga u širenju uzročnika zaraznih bolesti. Slično je na pojedinim područjima u Hrvatskoj gdje krpelji prenose uzročnika Q groznice u stadima mliječnih koza, naročito u srednjoj Dalmaciji.

▲

Zaključak

---

Većina bolesti dijagnosticirana u uzgojima mliječnih koza može se spriječiti odgovarajućim smještajem i hranidbom prilagođenom mliječnosti i stadiju proizvodnje.
U slučaju pojedinih bolesti kao npr. ketoze temelj prventive je dobro upravljanje zdravljem, odnosno odgovarajuća hranidba tijekom suhostaja. Posebna pozornost treba biti posvećena hranidbi koza u krajevima u kojima se prakticira paša, a naročito brst.
Vegeteacija svojim sastavom i količinom ne može zadovoljiti potrebe visokomliječnih pasmina koza pa je potrebna dohrana kvalitetnim krmivima. Pašno držane koze su izložene invazijama različitih vrsta unitarnjih i vanjskih parazita pa klinički pregled kože i koprološka pretraga moraju biti sastavni dio preventivnih zahvata.

Literatura [… prikaži]

▲

Influence of keeping and feeding on the health of dairy goats

---

Antun Kostelić, Besi Roić, Miroslav Benić, Željko Cvetnić, Igor Štoković, Tomislav Kiš, Petra Bagović, Dragutin Vincek

---

Summary
Intensive goat milk production in Croatia is based on family owned farms mostly in the Northwest region of the country. Interest for this kind of production is on the rise in other parts of Croatia as well, like Dalmatia, Istria and the Hrvatsko primorje The research was conducted on 53 dairy goat farms in Međimurje, Podravina, Lika and Hrvatsko primorje A wide range of diseases were found as a consequence of inadequate housing, nutrition and failure to conduct necessary preventive measures, such as dehorning. Diseases diagnosed due to faulty hayrack constructions are usually broken limbs. When not dehorned, goats tend to hit one another thus inflicting wounds.
Clinical mastitis is usually connected to bad floor and bedding hygiene. Diseases diagnosed as a result of malnutrition include acidosis and ketosis. From infectious diseases we diagnosed lysteriosis, the source of which is often contaminated silage, especially in dry seasons. The worst nutrition connected problems were found in heards where goats were kept in semi-intensive or extensive conditions. The goats are housed in inadequate barns where there is not enough light or space to move.
Nutrition is not balanced enough for highly productive animals, so many metabolic disorders occur as well as a lower resistance of the whole organism. Changing the technology of feeding and keeping highly productive goat breeds can prevent most of the diseases diagnosed in this research.
Key words: dairy goats, deseases, feeding, housing