Utjecaj negativnog energetskog statusa na reprodukciju mliječnih krava

I. Folnožić, T. DobranićD. Đuričić, Romana Turk, S. Vince, J. Grizelj, D. Gračner, Martina Lojkić, H. Valpotić i M. Samardžija*

---

Dr. sc. Ivan FOLNOŽIĆ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Tomislav DOBRANIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Romana TURK, mag. biochem., docentica, dr. sc. Silvijo VINCE, dr. med. vet., docent, dr. sc. Juraj GRIZELJ, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Damjan GRAČNER, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Martina LOJKIĆ, dr. med. vet., docentica, dr. sc. Hrvoje VALPOTIĆ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Marko SAMARDŽIJA*, dr. med. vet., redoviti profesor, (dopisni autor, e-mail: smarko@vef.hr), Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; dr. sc. Dražen ĐURIČIĆ, dr. med. vet., znanstveni savjetnik, Veterinarska stanica Đurđevac, Hrvatska

▲

Uvod

---

Izazovi povezani s postizanjem gravidnosti u visokoproduktivnih mliječnih krava poprimaju sve znatniju pažnju kako znanstvenika, veterinara tako i samih farmera.
U današnje vrijeme mliječne krave imaju tendenciju smanjenog postotka koncepcije, dužeg servis perioda, a samim time i povećanog remonta stada zbog neplodnosti nego krave prije 20 do 30 godina (Weigel, 2006.). Stoga je pravilan menadžment krava, posebice u peripartalnom razdoblju od iznimnog značenja kako bi se spriječili metabolički poremećaji, teška teljenja i puerperalni reproduktivni poremećaji koji najčešće vode do velikih ekonomskih gubitaka.
U peripartalnom razdoblju znatno se povećavaju potrebe za hranjivim tvarima neophodnim za rast ploda i sintezu mlijeka. Najvažnija fiziološka promjena koja se javlja tijekom peripartalnog razdoblja je smanjenje apetita plotkinje, odnosno smanjenje unosa suhe tvari (Ingvartsen i Andersen, 2000.). U tjednu prije teljenja unos suhe tvari se znatno smanjuje s najvećim padom od oko 30% u razdoblju od 24 h prije teljenja i daljnjim padom od 19% na dan poslije teljenja kada se krave rutinski prebacuju na hranidbu visoko energetskim obrocima kako bi zadovoljile potreba laktacije (Huzzey i sur., 2007.). Krave mliječnih pasmina genetski selekcionirane za visoku proizvodnju mlijeka ne mogu održati pozitivni energetski status u vrijeme rane laktacije te stoga moraju mobilizirati tjelesne rezerve energije akumulirane tijekom suhostaja kako bi mogle udovoljiti potrebama bazalnog metabolizma i laktacije (Pryce i sur., 2001., Taylor i sur., 2003.). Iz toga razloga unos energije hranom je nedostatan te većina visokomliječnih krava ulazi u razdoblje negativnog energetskog statusa (Engl. negative energy balance, NEB) (Chagas i sur., 2007., Kočila i sur., 2009.). NEB je često stanje koje nastaje zbog neravnoteže između unosa energije hranom i proizvodnih zahtjeva. Stoga nastanku NEB-a u najvećoj mjeri doprinosi visoka proizvodnja mlijeka i smanjeni apetit koji se javlja u razdoblju nakon teljenja (Rossi i sur., 2008.). S obzirom da se krave uglavnom ne uspijevaju prilagoditi metaboličkim promjenama tijekom peripartalnog razdoblja, često dolazi do nastanka reprodukcijskih i metaboličkih poremećaja (LeBlanc i sur., 2006.).
Osobito su metaboličkim poremećajima sklone one plotkinje koje u peripartalno razdoblje nisu ušle u optimalnoj tjelesnoj kondiciji (Folnožić i sur., 2015.). Zbog toga je smanjenje stupnja i trajanja NEB-a važan čimbenik u postizanju optimalne reproduktivne učinkovitosti (Patton i sur., 2006.).

▲

Metaboličke i endokrine promjene u peripartalnom razdoblju

---

Selekcijom krava na visoku proizvodnju mlijeka istovremeno je došlo i do utjecaja na sposobnost hormonske regulacije metaboličkih procesa. Regulacija metaboličkih procesa u peripartalnom razdoblju izrazito je složena zbog povezanosti hranidbe, energetskog i endokrinog sustava.
Zbog toga hranidbi tijekom suhostaja i rane laktacije treba posvetiti posebnu pozornost.
Porođaj preusmjerava hormonske aktivnosti endokrinog sustava prema visokoj proizvodnji mlijeka, a pod utjecajem metaboličkih hormona dolazi do usmjeravanja hranjivih tvari prema mliječnoj žlijezdi kako bi se omogućila sinteza velike količine mlijeka u situaciji izloženosti organizma NEB-u (Bauman i Currie, 1980., Grummer i sur., 2004.). Glavni pokazatelji poremećaja metabolizma u peripartalnom razdoblju su neesterificirane masne kiseline (Engl. nonesterified fatty acids, NEFA) ili slobodne masne kiseline (Engl. freefatty acids, FFA), ketonska tijela, ponajprije beta-hidroksibutirat (Engl. beta-hydroxy butyrate, BHB) i glukoza. Kod krava s visokom proizvodnjom mlijeka potreba za glukozom dovodi do aktivacije procesa glukoneogeneze, odnosno sinteze glukoze iz glukoplastičnih spojeva nastalih razgradnjom masti i bjelančevina u jetri (Herdt, 2000.a).
Procesi razgradnje masti i bjelančevina u hepatocitima pod izravnom su kontrolom endokrinih hormona, ponajprije inzulina i glukagona. Uloga inzulina u organizmu je smanjivanje glikemije i omogućavanje ulaska glukoze u stanice i njezino iskorištavanje za metaboličke potrebe, dok istovremeno u masnom tkivu potiče lipogenezu. Isto tako, inzulin spriječava aktivaciju glukoneogeneze. S druge strane glukagon ima antagonistički učinak, odnosno potiče lipolizu i ketogenezu dovodeći do povećanja glikemije i koncentracije NEFA u krvi.

U peripartalnom razdoblju dolazi do snižavanja koncentracije inzulina, a isto tako i do povećane rezistencije masnog i mišićnog tkiva prema inzulinu, osobito u razdoblju od 2 do 4 tjedna nakon porođaja (Bell, 1995., Redcliff i sur., 2003.). Navedene endokrine promjene aktiviraju proces glukoneogeneze koji se odražava kroz intenzivniju mobilizaciju masti i beta-oksidaciju masnih kiselina iz kojih nastaje znatna količina acetil-koenzima A (acetil-CoA). Organizam na taj način štedi glukozu za sintezu laktoze u mliječnoj žlijezdi (Herdt, 2000.a). Nastali acetil-CoA ulazi u ciklus limunske kiseline, ali samo u količini koja je ovisna o raspoloživosti oksalacetata, a koji ovisi o količini glukoze. Preostali acetil-koenzim A skreće u ketogenezu, što je osnova za stvaranje ketonskih tijela u visokomliječnih krava (Rossi i sur., 2008.). Ketonska tijela predstavljaju međuprodukt u oksidaciji NEFA, odnosno nepotpunoj oksidaciji masnih kiselina zbog neprisutnosti dostatne količine oksalacetata, a preživači masne kiseline u fiziološkim uvjetima koriste kao izvor energije (Herdt, 2000.b). Smatra se da gotovo 50% svih visokomliječnih krava prolazi kroz razdoblje privremene supkliničke ketoze tijekom prvog mjeseca laktacije (Wathes i sur., 2007.).
Prema Geishauser i sur. (2000.) za pouzdano otkrivanje supkliničke ketoze najpouzdanije je određivanje koncentracije BHB u serumu krava.

Osim stvaranja ketonskih tijela, sljedeća važna promjena u metabolizmu visokomliječnih krava je porast koncentracije NEFA, koje su pokazatelj intenziteta lipolize i mobilizacije masti iz adipocita. Važno je istaknuti da je tijekom NEB-a koncentracija NEFA naročito povišena u pretilih krava (Lacetera i sur., 2005.). Naime, sniženje koncentracije glukoze dovodi do povećanja lipolize i porasta koncentracije NEFA. U jetri se NEFA esterificiraju do triglicerida, a zatim se iz jetre transportiraju u obliku lipoproteina vrlo male gustoće, VLDL (Engl. very low density lipoproteins). Drugi metabolički put iskorištavanja NEFA je oksidacija do ugljičnog dioksida u cilju osiguravanja energije ili djelomična oksidacija pri čemu nastaju ketonska tijela koja se dijelom iskorištavaju u organizmu kao izvor energije (Lassen i Fettman, 2004.). Koncentracija triglicerida u krvi visokomliječnih krava obično dostiže maksimalnu vrijednost između 7. i 13. dana nakon porođaja, a nakon toga postupno se smanjuje (Grummer, 1995.).

Kako kod krava u NEB-u kapacitet jetre za održavanje ravnoteže između otklanjanja triglicerida u obliku VLDL i endogene sinteze triglicerida nije uvijek dostatan često dolazi do nakupljanja triglicerida u jetri, što posljedično dovodi do masne infiltracije jetre. Pojava masne jetre u visokomliječnih krava najčešće se javlja do 40.-og dana nakon teljenja (Grummer, 1993.). Ostali hormoni koji sudjeluju u regulaciji lipomobilizacije i iskorištavanju masti u jetri su somatotropni hormon (STH), inzulinu sličan čimbenik rasta I (IGF-I), tireoidni hormoni i leptin.

▲

Povratak ciklične aktivnosti jajnika nakon teljenja

---

Najvažniji događaj u reprodukciji visokomliječnih krava je ponovno obnavljanje aktivnosti jajnika i uspostava pravilnih spolnih ciklusa u razdoblju nakon teljenja. Da bi ostvarile svoj maksimalni reprodukcijski potencijal, odnosno međutelidbeno razdoblje od 12 do 13 mjeseci, krave bi trebale koncipirati najkasnije 3 mjeseca nakon teljenja. Za ostvarivanje tog cilja potreban je povratak ciklične aktivnosti jajnika nekoliko tjedana nakon teljenja (Opsomer i sur., 1998., Gautam i sur., 2010.). Razdoblje puerperija obilježeno je involucijom maternice i povratkom ciklične aktivnosti jajnika kako bi se krava pripremila za sljedeću gravidnost (Sheldon, 2004.). Prva se ovulacija obično javlja od 17 do 42 dana nakon teljenja, a trebali bi ju slijediti pravilni spolni ciklusi s izraženim znacima estrusa (Leslie i sur., 2003.). U dosadašnjim istraživanjima ustanovljeno je da nedostatak energije odgađa prvu postpartalnu ovulaciju, a samim time dolazi do produljenja servis perioda i međutelidbenog razdoblja. Isto tako najnovija istraživanja ukazuju na pozitivnu korelaciju između rane ovulacije i povećanog postotka koncepcije. Prema Butler (2003.), prva se ovulacija nakon teljenja najčešće javlja od 10 do 14 dana nakon što NEB dosegne svoju najnižu razinu. Visokomliječne krave obično imaju najnižu razinu NEB-a između drugog i trećeg tjedna laktacije (Gonzales i sur., 2011., Folnožić i sur., 2016.). Jedan od osnovnih razloga kasnijeg povratka ciklične aktivnosti jajnika ponajprije je uzrok u smanjenom izlučivanju luteinizirajućeg hormona (LH) iz prednjeg režnja hipofize (Rossi i sur., 2008.). Nadalje, Butler je (2003.) ustanovio da niska razina energije ne suprimira samo izlučivanje LH nego i smanjuje osjetljivost jajnika na stimulaciju LH.

Iako NEB posredno štetno djeluje na jajnike, važnu ulogu pri tome imaju metabolički i endokrini hormoni poput inzulina, IGF-I, hormona rasta (GH) i leptina. Razina inzulina i glukoze je smanjena kod krava u NEB-u. Inzulin povećava odgovor jajnika na djelovanje gonadotropnih hormona i ima pozitivan učinak na odabir i bolji rast folikula (Gong i sur., 2001.). Isto tako, optimalne razine inzulina i estradiola nužne su za ovulaciju (Formigoni i Trevisi, 2003., Samardžija i sur., 2006.). Kad su koncentracije IGF-I i inzulina niske, folikuli ne sintetiziraju dostatne koncentracije 17β-estradiola ili nedovoljno rastu. Zbog toga izostaje pulzativno izlučivanje LH koje je nužno za izazivanje ovulacije (Tomašković i sur., 2007.). Krave koje u ranom puerperiju imaju nisku koncentraciju IGF-I najvjerojatnije će kasnije imati poremetnje u povratku ciklične aktivnosti jajnika (Dobranić i sur., 2008.). Važno je istaknuti da su IGF-I i njemu srodni proteini proizvedeni u jetri pod kontrolom GH.
Međutim, koncentracija GH u serumu je veća nakon teljenja, dok je koncentracija IGF-I niska. Razlog za ovaj prividni paradoks vjerojatno leži u malom broju jetrenih receptora za GH induciranih hipoinzulinemijom (Kobayashi i sur, 1999.). Kada se hranidbom nastoji povećati unos energije pomoću prekursora za glukozu (propilen glikola), koncentracija IGF-I se povećava i aktivnost jajnika je obnovljena ranije tijekom puerperija (Formigoni i sur., 1996.). Dakle, oporavak iz NEB-a je ključan čimbenik u povratku ciklične aktivnosti jajnika. NEB utječe na plodnost ponajprije odgađajući povratak cikličke aktivnosti jajnika i smanjujući broj ciklusa prije prvog osjemenjivanja. Brojna istraživanja pokazala su da postotak koncepcije pozitivno korelira s brojem ovulacijskih ciklusa prije osjemenjivanja.

U posljednjih 20-ak godina, znanstvenici su počeli istraživati ulogu leptina u upravljanju energetskim rezervama u mliječnih goveda. Osim IGF-I utvrđeno je da važnu ulogu u povratku ciklične aktivnosti jajnika ima i peptidni hormon leptin. Masno tkivo, odnosno adipociti su primarni izvor leptina (Chilliard i sur., 2005., Kadokawa i Martin, 2006.). Leptin ima ključnu ulogu u održavanju homeostaze organizma, odnosno unosa i skladištenja energije te modulaciji imunosnih funkcija (Chilliard i sur., 2000., 2005.).
Koncentracija leptina je smanjena u razdobljima nedovoljnog uzimanja hrane, β-adrenergične stimulacije i razdobljima smanjene duljine dana, dok mu koncentraciju povećavaju inzulin i glukokortikoidi (Chilliard i sur., 2000.).
Isto tako, utvrđena je viša koncentracija leptina u pretilih u odnosu na mršave krave (Meikle i sur., 2004., Chilliard i sur., 2005., Kadokawa i Martin, 2006.).
Kadokawa i Martin (2006.) su ustvrdili da se koncentracija leptina smanjuje tijekom rane laktacije prema najnižoj razini, a zatim povećava u razdoblju pojave prve ovulacije. U istraživanju Block i sur. (2001.) utvrđeno je da laktacija smanjuje koncentraciju leptina čak i kada je krava u pozitivnom energetskom statusu. Međutim, nekoliko istraživanja je postiglo proturječne rezultate glede koncentracije leptina u razdoblju nakon porođaja, i to od povećanja koncentracije (Kadokawa i sur., 2000.), nepromijenjene koncentracije (Huszenicza i sur., 2001.) do smanjenja koncentracije (Block i sur., 2001., Holtenius i sur., 2003.) ili prolaznog povećanja koncentracije nakon teljenja (Liefers i sur., 2003.). U dosadašnjim istraživanjima dokazano je da leptin djeluje kao izravni metabolički signal na mjesta u središnjem živčanom sustavu koja kontroliraju pulsirajuće oslobađanje LH. Kadokawa i Martin (2006.), testirali su ovu hipotezu i ustvrdili da pulsirajuća LH frekvencija pozitivno korelirana s energetskim statusom i koncentracijom u leptina u krvi, a isto tako i da su amplitude pulsirajućeg oslobađanja LH povezane samo s koncentracijom leptina.
Time su zaključili da između sinteze leptina i reprodukcijskih pokazatelja postoji jaka fiziološka veza. Stoga je najlogičnije tumačenje da leptin sudjeluje u kontroli izlučivanja LH kao jedan od glavnih čimbenika u procesu ovulacije.
Može se zaključiti da su NEFA i BHB neizravni metabolički pokazatelji stupnja NEB-a i uspjeha prilagodbe plotkinje na njegove učinke. NEB se u plotkinja očituje i klinički vidljivom promjenom tjelesne kondicije. Zbog toga je važno da visokomliječne krave u optimalnoj tjelesnoj kondiciji uđu u peripartalno razdoblje. Dosadašnja istraživanja su ustvrdila da će ekstremne vrijednosti tjelesne kondicije gotovo uvijek izazvati smanjenu reproduktivnu učinkovitost.

▲

Sažetak

---

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća proizvodnja se mlijeka po kravi i više nego udvostručila. Povećanje proizvodnje mlijeka praćeno je povećanjem učestalosti zdravstvenih problema i smanjenom plodnosti visokomliječnih krava. Glavne prilagodbene promjene u organizmu plotkinje događaju se oko teljenja. Visokomliječne krave ne mogu unosom hrane osigurati visoke energetske zahtjeve te moraju mobilizirati svoje tjelesne rezerve kako bi održale visoku proizvodnju mlijeka. Zbog nemogućnosti unosa dovoljne količine energije s obzirom na potrebe organizma u tom razdoblju dolazi do razvoja negativnog energetskog statusa (NEB). Nastanku NEB-a osim visoke proizvodnje mlijeka doprinosi i smanjeni apetit koji je javlja u razdoblju nakon teljenja. Izloženost NEB-u posljedično dovodi do gubitka tjelesne kondicije i promjena u metaboličkim i hormonskim pokazateljima u krvi što znatno utječe na kasniju plodnost. Za vrijeme rane laktacije visokomliječne krave su u NEB-u, a što su duže u tom stanju to kasnije počinje lutealna aktivnost jajnika.
Razni metaboliti i metabolički hormoni, uključujući glukozu, beta-hidroksibutirat (BHB), neesterificirane masne kiseline (NEFA), inzulin, leptin i inzulinu sličan čimbenik rasta I važni su čimbenici koji utječu na steroidogenezu jajnika, folikularnu dinamiku te na razvoj oocita. NEFA i BHB su neizravni metabolički pokazatelji stupnja NEB-a i uspjeha prilagodbe plotkinje na njegove učinke. NEB se u plotkinja očituje i klinički vidljivom promjenom tjelesne kondicije. Zbog toga je važno da visokomliječne krave u optimalnoj tjelesnoj kondiciji uđu u peripartalno razdoblje.
Dosadašnja istraživanja su ustvrdila da će ekstremne vrijednosti tjelesne kondicije gotovo uvijek izazvati smanjenu reproduktivnu učinkovitost.
Ključne riječi: negativni energetski status, reprodukcija, mliječne krave

Literatura [… prikaži]

▲

Zahvala

---

Ovaj je rad financijski potpomognut od Hrvatske zaklade za znanost, Zagreb; Hrvatska (projekt br. IP-2014-09-6601, ModZeCow). Glavni istraživač projekta je dr. sc. Marko Samardžija, redoviti profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska.

▲

Influence of Negative Energy Balance on Dairy Cow Reproduction

---

Ivan FOLNOŽIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Tomislav DOBRANIĆ, DVM, PhD, Full Professor, Romana TURK, BSc, PhD, Assistant Professor, Silvijo VINCE, DVM, PhD, Assistant Professor, Juraj GRIZELJ, DVM, PhD, Associate Professor, Damjan GRAČNER, DVM, PhD, Full Professor, Martina LOJKIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Hrvoje VALPOTIĆ, DVM, PhD, Assistant Profesor, Marko SAMARDŽIJA, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Dražen ĐURIČIĆ, DVM, PhD, Scientific Advisor, Veterinary Practice Đurđevac, Croatia

---

In recent decades, milk production per cow has more than doubled. Such increased milk production has been accompanied by an increased incidence of health problems and decreased fertility in cows with high milk yield. The main adaptive changes in cows occur during the peripartal period. High milk yielding cows were not able to compensate the high energy demands by feed intake and, thus have to mobilize body reserves in order to maintain high milk production. The insufficient energy intake to meet body demands in that period usually leads to the development of a negative energy balance (NEB). The incidence of NEB can be attributed not only to high milk yield but also to the loss of appetite that occurs after calving. Exposure to NEB consequently leads to a loss in body condition and alterations in blood metabolic and hormonal parameters, which may significantly influence later fertility. During early lactation, high yielding cows are in NEB, and the longer they are in that status, the later ovarian luteal activity commences. Various metabolites and metabolic hormones, including glucosis, beta-hydroxybutirate (BHB), non-esterified fatty acids (NEFA), insulin, leptin, and insulin-like growth factor I were identified as important factors influencing ovary steroidogenesis, follicular dynamics and development of oocytes. NEFA and BHB are indirect metabolic parameters of NEB intensity and the adaptive success of cows to its effects. In cows, NEB is seen in clinical change in body condition.
Thus, it is important that high yielding cows enter the peripartal period in optimal body condition. Studies have shown that extreme body condition scores almost always reduce reproductive efficiency.
Key words: Negative energy balance, Reproduction, Dairy cows