Popularni članci i videoPorodništvoVETMED

Utjecaj pasmine i dobi na pojavnost i liječenje sindroma pregona u krava (repeat breeder syndrome)

Autori: Robert Zobel, Hicham M. Naoulo, Ivana Pipal, Vlatka Buić – Veterinarska ambulanta Stružec, VETMED d.o.o.

PRIOPĆENJE

Izraz “Repeat Breeder Syndrome” (Sindrom pregona u krava = SPUK) skovan je kako bi se opisale krave koje nisu koncipirale nakon 3 ili 4 osjemenjivanja, a bez patoloških promjena na spolnim organima ili prisutnih spolno prenosivih bolesti (Parkinson, 2001). Životinje se preganjaju u redovitim vremenskim intervalima od 17 do 23 dana no ne koncipiraju.
Ovu pojavu treba razlikovati od sindroma zakašnjele ovulacije pri čemu se plotkinje tjeraju i do 5 dana po pojavi prvih znakova tjeranja, te ukoliko nisu dnevno osjemenjivane do ovulacije, također se preganjaju u redovitim vremenskim intervalima (Zobel i sur., 2008). Mišljenja smo kako je u krave s dijagnozom SPUK-a svrstan i određen postotak životinja sa sindromom zakašnjele (odgođene) ovulacije ukoliko se plotkinje dnevno ne pregledavaju i osjemenjuju sve do rektalne potvrde ovulacije.
Cilj rada bio je utvrditi pojavnost SPUK-a, utjecaj dobi i pasmine te uspjeh liječenja.
Uzorak je činilo 1088 životinja od čega 218 junica i 870 krava slijedećeg pasminskog sastava: 598 simentalske pasmine (54,96%), 298 (27,39%) crnog holštajna, 98 grla crvenog holštajna (2,57%) i 66 grla križanih pasmina (6,10%) tijekom 2008. godine na području Moslavine.
Podatak o početku tjeranja dobiven je anamnestički od stočara nakon čega su životinje pregledane ultrazvučno sa rektalnom linearnom sondom 7.5 MHz (Draminski, Poljska) te, sukladno nalazu, osjemenjivane do potvrde ovulacije.
164 grla nisu koncipirala nakon trećeg osjemenjivanja te su uzeti obrisci grljka maternice i krvi koji su dostavljeni na HVI radi laboratorijskih pretraga na spolno prenosive bolesti i Q groznicu. Svi su rezultati polučili negativan rezultat. Ponovljen je detaljan ginekološki pregled i kako na spolnim organima nisu utvrđene nikakve patološke promjene postavljena je dijagnoza SPUK-a.
Po postavljanju dijagnoze započeta je hormonska terapija “dvostruki Ovsynch protokol” (Pursley, 1995). Tijekom 5-og estrusa i rektalnoj potvrdi prisutnosti Graafovog folikula na jajniku, životinjama je aplicirano 0.05 mg gonadorelina IM (1 ml Depherelin gonavet Veyx®). Sedmog dana, nakon rektalne potvrde prisutnosti žutog tijela na identičnom jajniku, životinje su primile 0.05 mg cloprostenola IM (2 ml PGF Veyx forte®). Drugog i trećeg dana po aplikaciji cloprostenola životinje su rektalno pregledane i utvrđena je prisutnost Graafovog folikula na jajniku. Ponovljena je aplikacija 0.05 mg gonadorelina IM (1 ml Depherelin gonavet Veyx®) te sedmog dana 0.05 mg cloprostenola IM (2 ml PGF Veyx forte®). Sve su životinje osjemenjivane dnevno, počevši od drugog dana po posljednjoj aplikaciji cloprostenola, do rektalne potvrde ovulacije. Prilikom prvog osjemenjivanja aplicirano je 0.05 mg gonadorelina IM (1 ml Depherelin gonavet Veyx®).
Dijagnoza graviditeta postavljana je 35 do 45 dana po osjemenjivanju pomoću ultrazvuka sa linearnom rektalnom sondom 7.5 MHz (Draminski).
Od 164 životinje sa dijagnozom SPUK-a bilo je 106 krava (ukupni uzorak n=870) i 58 junica (ukupni uzorak n=218). Pojavnost SPUK-a, kako je vidljivo iz rezultata, dvostruko je češća u junica nego li u krava.
Dijagnoza SPUK-a najčešća je u križanaca (42.42%) i crnog holštajna (38.77%); slijede grla crvenog holštajna sa 15.30%, simentalska grla sa 13.88% dok u grla montafonske pasmine nije utvrđena. Kako je vidljivo, utjecaj pasmine igra značajnu ulogu u pojavnosti SPUK-a. Najveća pojavnost SPUK-a u križanaca, vrlo je vjerojatno, posljedica je nerezonskog križanja pasmina budući da križana grla nisu bila bolje mljekulje od grla crnog i crvenog holštajna tako da utjecaj mliječnosti ovdje ne može imati presudnu ulogu. Relativno malena pojavnost SPUK-a u grla simentalske pasmine, mišljenja smo, posljedica je aklimatizacije ovih grla na klimatske uvjete te način držanja i hranidbe te nešto manje proizvodnje ove pasmine u odnosu na grla crnog i crvenog holštajna. Izostanak dijagnoze SPUK-a u grla montafonske pasmine vjerojatno je posljedica relativno veće otpornosti ove pasmine, ali i relativno malenog uzorka ovih grla u ukupnom uzorku.
Od 164 liječenih grla, 131 grlo (79.87%) koncipiralo je nakon 1. osjemenjivana, 24 grla (14.63%) nakon drugog, jedna je životinja uginula tijekom liječenja uslijed drugih razloga, a 8 grla (4.88%) konačno je upućeno na klaonicu uslijed neplodnosti.
Ovim smo istraživanjem uspjeli dokazati i da primjena gonadorelina i cloprostenola u hormonalnom protokolu “dvostruki Ovsynch” može značajno poboljšati postotak koncepcije u grla sa dijagnozom SPUK-a.

Autor za korespodenciju: Robert Zobel, DMV, Veterinarska ambulanta Stružec, VETMED doo. 44317 Popovača, Stružec 59. TEL: 044 643 700; e-mail: vetmed@sk.t-com.hr

Vezani sadržaji

Pojava slinavke i šapa u Mađarskoj – poziv na oprez i primjenu biosigurnosnih mjera

Urednik

Alltech: Svijet bez krava (“World without cows”) – trailer dokumentarnog filma

Urednik

Odgovorna primjena antibiotika u prevenciji i liječenju mastitisa

Urednik

Ponašanje i dobrobit mliječnih krava u suvremenoj stočarskoj proizvodnji

Urednik

Patofiziologija mastocitoma u ljudi i životinja

Urednik

Nakon 11 godina otvoreno tursko tržište za izvoz hrvatskih goveda

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više