Robert Zobel, Mirela Pavić, Igor Šket i Damjan Gračner
Dr. sc. Robert ZOBEL, dr. med. vet., Old-church Veterinary Hospital, Bellyshannon, Irska; Mirela PAVIĆ, dr. med. vet., Poljoprivredni fakultet Osijek; Igor ŠKET, dr. med., Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak; dr. sc. Damjan GRAČNER, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Zagreb
Uvod
J edan od uvjeta za postizanje zadovoljavajuće plodnosti je pravodobno osjemenjivanje, a loš reprodukcijski uspjeh djelomično je i posljedica osjemenjivanja u krivo vrijeme.
Pretpostavlja se kako je godišnji gubitak mliječne industrije u SAD-u samo zbog pogrešaka u otkrivanju estrusa veći od 300 milijuna dolara (Senger, 1994.) te je stoga učinkovita detekcija i točno vrijeme osjemenjivanja od velikog značenja za poboljšanje reprodukcijske učinkovitosti stada.
Ovulaciju inicira porast luteinizirajućeg hormona (LH) koji rezultira rupturom folikula i otpuštanjem jajne stanice (Foote, 1979.). Nakon ovulacije slijedi kratko razdoblje u kojem jajna stanica može biti oplođena.
Optimalno vrijeme za oplodnju jajne stanice je između 6 i 12 sati nakon ovulacije, dok je vrijeme preživljavanja spermija u reprodukcijskom traktu 24 do 30 sati (Brackett i sur., 1980.). Trajanje estrusa u mliječnih krava kreće se od 2,5 do 28 sati, prosječno 18 sati, dok se ovulacija javlja 28 do 32 sati od početka estrusa (Trimberger, 1948., Roelofs i sur., 2006.).
Isti su autori zaključili da osjemenjivanje 12 do 24 sata prije ovulacije rezultira najvećim brojem kvalitetnih zametaka 7. dana, odnosno da je optimalno vrijeme osjemenjivanja 8 do 17 sati nakon prvih znakova tjeranja.
Odgođenom ovulacijom opisuje se stanje kada ovulacija ne nastupi dulje od 36 sati (Nalbandov i Casida, 1942.), no ipak nastupi unutar 6 dana po pojavi prvih znakova tjeranja (Van Rensburg i de Vos, 1962., Zobel i sur., 2008., Zobel i sur., 2012.). U slučaju da do ovulacije ne dođe ni šestog dana po početku tjeranja, postavlja se dijagnoza anovulatornog estrusa, a kojoj su znatno sklonije krave nego junice te krave križanih pasmina i pasmine holštajn u odnosu na krave simentalske pasmine (Zobel i sur., 2008., Zobel i sur., 2012.).
Cilj je predmetnog istraživanja bio odrediti vrijeme nastupa ovulacije u mliječnih krava te pokušati ustvrditi optimalno vrijeme osjemenjivanja s obzirom na pasminsku pripadnost.
Materijali i metode
Životinje
Istraživanje je provedeno tijekom četiri godine (2007.-2012.) na području središnje Hrvatske na uzorku od 433 krave, od čega 221 krave simentalske pasmine, 146 krava Holštajn pasmine i 66 križanaca (Holštajn/simentalac). U istraživanje je bilo uključeno 6 farmi krava s istim načinom držanja i hranidbe.
U cilju isključenja utjecaja starosti i broja porođaja na rezultate, u istraživanje su bile uključene samo krave nakon trećeg i četvrtog teljenja (5 do 7 godina). Pored toga, kriteriji za isključenje iz pokusa bili su prisutnost kroničnog mastitisa (pojava mastitisa dva i više puta tijekom postojeće i/ili prethodne laktacije), povećani broj somatskih stanica (>200.000/mL) tijekom dva ili više mjeseci u trenutnoj ili prethodnoj laktaciji, laminitis, izrazito nepravilan stav stražnjih nogu i/ili šepanje, otežani prethodni porođaj (uključujući i carski rez) te patološka stanja spolnih organa (uključujući priraslice i urovaginu). Prije prvog pregleda životinjama je određena kondicija (BCS) prema Edmonson i sur. (1989.) i u pokus su uključene životinje s kondicijom između 2,75 i 4 kako bi se uklonio utjecaj mršavosti ili pretilosti na rezultate.
Krave su držane na vezu te puštane na pašu nakon jutarnje mužnje tijekom toplog dijela godine (ožujak do studeni).
Tijekom hladnijeg dijela godine (studeni do ožujak) životinje su držane na vezu te puštane u ograđeni i natkriveni prostor nekoliko sati tijekom dana. Mužnja je vršena na ležištu pomoću prijenosnih jedinica dva puta dnevno (jutro-večer).
Životinje su hranjene sijenom po volji.
Obrok je činio i koncentrat sastavljen od kukuruzne prekrupe, soje, ječma i zobi s mineralima i vitaminima te kukuruznom silažom i sjenažom.
Opis pokusa
U pokus su uključene životinje u kojih je do tjeranja došlo spontano 45 do 120 dana nakon porođaja. Početak tjeranja otkrivali su vlasnici i o tome odmah obavještavali veterinara.
Dijagnoza tjeranja potvrđena je 10 do 12 sati kasnije, nakon ginekološke pretrage uz nalaz estrusne sluzi u rodnici i/ili grljku maternice, nalaz otvorenog cervikalnog kanala (vaginoskopski) te nalaz maternice tvrdoelastične konzistencije i dominantnog folikula promjera većeg od 20 mm na jajniku (rektalna i ultrazvučna pretraga). Životinje su pregledavane u razmaku od 10 do 12 sati (ujutro i navečer) do rektalne potvrde ovulacije (nestanak dominantnog folikula), a umjetno su osjemenjivane dnevno (svaka 24 sata).
Krave su pregledavane do šestog dana po pojavi znakova tjeranja, a u slučaju da ovulacija nije nastupila, postavljena je dijagnoza anovulatornog tjeranja, krave su isključene iz pokusa i liječene sukladno nalazu. Podatci o vremenu ovulacije bilježeni su za svaku kravu.
Statistička analiza podataka
Razdioba podataka provjerena je Kolmogorov-Smirnof testom. Metoda multivariable logistic regression korištena je za usporedbu vremena nastupa ovulacije s pasminskom pripadnošću. Vrijeme nastupa ovulacije potom je pretvoreno u binarnu vrijednost: “ovulacija do 36 sati” i “ovulacija nakon 36 sati” kako bi se usporedila pasminska pripadnost s pojavnošću zakašnjele ovulacije (ovulacija kasnija od 36 sati po pojavi znakova tjeranja). Rezultati su smatrani statistički značajnim ukoliko je p<0,05. ▲
Rezultati
Rezultati su prikazani u tabeli 1. unutar 36 sati po početku tjeranja, a ovulacija je potvrđena u najvećeg postotka krava simentalske pasmine (94%), znatno manjeg postotka krava pasmine holštajn (80%) i najmanjeg postotka križanaca (68%) (p<0,05). Shodno tome, zakašnjela ovulacija zabilježena je najčešće u križanaca (31%), rjeđe u holštajn pasmine (19%) i najrjeđe (6%) u krava simentalske pasmine (p<0,05).
Tabela 1. Utjecaj pasmine na vrijeme ovulacije. Broj je životinja izražen postotkom i apsolutnim brojem u zagradi. Tamno područje označava zakašnjelu ovulaciju.
Legenda: Sati = vrijeme od pojave prvih znakova tjeranja do potvrde ovulacije; HF = Holštajn pasmina; Kr = križana pasmina (simentalac x Holštajn); S = simentalska pasmina a,b,c Vrijednosti unutar istog retka označene različitim slovom u eksponentu značajno se razlikuju (p<0,05)
U devet (13,6%) krava križane pasmine i 9,95% (14) krava pasmine Holštajn, ovulacija je potvrđena četvrtog do šestog dana (96 do 100 sati) po pojavi prvih znakova tjeranja, u odnosu na 1,36% (3) krave simentalske pasmine (p<0,05). ▲
Rasprava
U predmetnom je istraživanju zakašnjela ovulacija potvrđena u 14,55% pregledanih krava i u skladu je s rezultatima prethodnih istraživanja Van Rensburg i de Vos (1962.), Roelofs i sur. (2006.) te Zobel i sur. (2013.) koji su ustvrdili zakašnjelu ovulaciju u 11% do 23% pregledanih krava. U predmetnom je istraživanju najviša pojavnost zakašnjele ovulacije utvrđena u krava križane pasmine, 1,5 puta rjeđe u krava pasmine Holštajn te čak 5,4 puta rjeđa u krava simentalske pasmine (p<0,05). Pri tome je u 24% križanaca, 13% krava pasmine Holštajn i 2,26% krava simentalske pasmine ovulacija nastupila kasnije od 72 sata po pojavi prvih znakova tjeranja. Na terenu uobičajeni pristup umjetnom osjemenjivanju krava je metodom “a.m. - p.m.” (krave koje su se počele tjerati ujutro osjemenjuju se pred večer, i obratno). Ovakav će pristup u slučaju zakašnjele ovulacije rezultirat velikim postotkom pregona i smanjenom plodnošću zbog velikog vremenskog razmaka između osjemenjivanja i ovulacije, posljedicom starenja i ugibanja spermija (Van Rensburg i De Vos, 1962.). Rezultati predmetnog istraživanja u skladu su s prethodnim rezultatima Zobel i sur. (2013.) provedenim tijekom 5 godina na području Hrvatske, a koji upućuju na porast učestalosti stanja smanjene plodnosti, prije svega odgođene ovulacije i endometritisa. Prikazani rezultati sugeriraju da je odgođena ovulacija vrlo učestalo stanje, a ne sporadična pojava te nameću ozbiljan pristup rješavanju ovog stanja. Temeljem rezultata smatramo kako je sve životinje u kojih se tjeranje javlja redovito (i bez patoloških promjena na spolnim organima) potrebno pregledati i narednog dana u cilju potvrde nastupa ovulacije. Očito je kako je “vrijeme jednokratnog osjemenjivanja” prošlost te je životinje sa smanjenom plodnošću potrebno osjemenjivati dnevno tijekom više dana, sve do rektalne potvrde ovulacije. Kako je prikazano, do ovulacije može doći tek petog do šestog dana od pojave prvih znakova tjeranja te je takve krave potrebno dnevno osjemenjivati i četiri do pet puta. Visoka se učestalost odgođene (zakašnjele) ovulacije u krava pasmine Holštajn može tumačiti višom mliječnošću u odnosu na krave simentalske pasmine, ali i mogućom nižom nasljednom plodnošću u krava pasmine Holštajn (López-Gatius i sur., 2005.). Pored toga, moguće je kako je učestalija pojavnost ovog stanja u krava pasmine Holštajn posljedica neprilagođenosti uvezenih grla na naše uvjete držanja, hranidbe i mikroklime. Rezultati predmetnog istraživanja u skladu su s rezultatima Zobel i sur. (2008., 2013.), s češćom neplodnošću i stanjima smanjene plodnosti u krava pasmine Holštajn u odnosu na krave simentalske i montafonske pasmine. S druge strane, gotovo dvostruko veća pojavnost ovog stanja u križanaca u odnosu na krave Holštajn pasmine (unatoč istoj ili nižoj proizvodnji mlijeka) govori i u prilog lošim stranama nerezonskog i neplanskog križanja krava različitih pasmina. Do sada je sugerirano kako križanci (simentalac/Holštajn) proizvode 15% do 25% više mlijeka (Zobel i sur., 2011.), no zato su 2 do 3,6 puta skloniji pojavi stanja neplodnosti i smanjene plodnosti u odnosu na krave simentalske pasmine, a što za posljedicu ima ranije izlučenje i kraći životni vijek (Zobel i sur., 2011., 2013.). ▲
Sažetak
Cilj istraživanja provedenog tijekom 4 godine na uzorku od 433 krave (221 simentalske pasmine, 146 Holštajn pasmine i 66 križanaca) bio je ustvrditi pojavnost odgođene ovulacije i optimalno vrijeme osjemenjivanja s obzirom na pasminsku pripadnost. Utvrđena je pasminska sklonost pojavi zakašnjele ovulacije te je najviša incidencija potvrđena u križanaca (31,82%), a što govori protiv nerezonskog križanja pasmina, rjeđa u krava Holštajn pasmine (19,86%), a najrjeđa u krava simentalske pasmine (5,88%) (p<0,05). Najniža pojavnost zakašnjele ovulacije u krava simentalske pasmine govori u prilog dobrom reprodukcijskom zdravlju ove pasmine. S obzirom na činjenicu da spermiji u spolnim organima krave preživljavaju 24 do 36 sati, očito je kako je krave s dijagnozom odgođene ovulacije potrebno osjemenjivati dnevno tijekom više dana sve do rektalne potvrde ovulacije.
Literatura [… prikaži]
Influence of Breed on the Ovulation Time for Dairy Cows
Robert ZOBEL, DVM, PhD, Old-church Veterinary Hospital, Bellyshannon, Ireland; Mirela PAVIĆ, DVM, Agriculture Faculty, Osijek; Igor ŠKET, DM, General Hospital “Dr. Ivo Perišić”, Sisak; Damjan GRAČNER, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb
The aims of this four-year study were to examine breed influence on delayed ovulation incidence and to establish the optimal artificial insemination time. A total of 433 cows (221 Simmental, 146 Holstein-Friesian and 66 Cross breeds) were included in the study.
The highest incidence of delayed ovulationfor Cross breeds (31.82%), as compared to Holstein-Friesian (19.86%) and Simmental breed (5.88%) (p<0.05), could be result of the inherent lower fertility of Holstein-Friesian cows and higher milk yield for this breed. Concerning the fact that sperm are able to survive for 24 to 36 hours within the cow’s reproductive organs, it would seem logical to suggest that such cows should be inseminated daily until rectal confirmation of ovulation is achieved.