Utjecaj terorizma na poljoprivredu i hranu

dr. sc. Aneta Karakaš, dr. med. vet.
Ministarstvo poljoprivrede RH

Izvor: Knjiga sažetaka: 8. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Dani kriznog upravljanja

Sažetak Uvod Povijest napada na lanac hrane Mogući putovi onečišćenja hrane Mogući napad i posljedice onečišćenja hrane Preventiva terorističkih napada Zaključak Literatura Abstract

▲

Sažetak

Nakon zadnjih određenih terorističkih akcija u Europi, Hrvatska je dužna brinuti se da poljoprivredu, prehrambenu industriju i okoliš zaštiti od terorizma i bioterorizma. Koje bi bile posljedice u navedenim djelatnostima uzrokovane terorističkim akcijama u Hrvatskoj, odnosno kako može hrana iz uvoza djelovati na zdravlje ljudi, životinja i biljaka te sigurnost hrane? Najprije, postoji mogućnost da hrana bude neispravna, odnosno zdravstveno štetna, po količini nedovoljna za sve stanovnike, moguće su bolesti i uginuća životinja, bolest biljaka, koja će također dovesti do manje rodnosti bilja, manje voća i povrća te hrane za životinje, bolesti bilja i njihovo uginuće. Bolesti biljaka i životinja ili njihovo uginuće dovode do bolesti čovjeka i njegove smrti. Hrana iz uvoza može biti zdravstveno neispravna odnosno da bude krivo deklarirana, a u kriznim trenucima, država izvoznica može zabraniti izvoz hrane da bi imala dovoljne količine za svoje žitelje. Promjenom okoliša može se uzrokovati da u mjestu koje je bogato vodom, vode nestane, a da bogata i rodna zemlja postane tajga, savana ili pustinja. Država je onoliko jaka, koliko ima hrane, njezine kvalitete i sigurnosti da bi nahranila sve stanovnike na svom teritoriju.

Ključne riječi: hrana, terorizam, sigurnost hrane, bolesti

▲

Uvod

Tijekom povijesti trovalo se hranom da bi se naudilo jednoj osobi ili manjoj grupi ljudi iz političkih, rodbinskih, ekonomskih, vjerskih, emocionalnih razloga ili nekih drugih osobnih razloga. Veće akcije i prijetnje ugrozom većoj skupini ljudi hranom ili vodom počinju sredinom druge polovice XX stoljeća. Nebrojene terorističke grupe prijetile se zaraziti javne vodovode biološkim ili kemijskim onečišćivačima. Najviše prijavljenih namjernih ugroza hranom s velikim brojem žrtava zabilježeno je u SAD-u i Kini. Mnoge države nisu prijavila takve ugroze, a možda nisu niti shvatile da bi jedno masovno trovanje bilo teroristički akt.

Pojam “terorist” označava osobu koja provodi nasilne radnje s ciljem zastrašivanja ili nanošenja štete i straha, odnosno unošenja kaosa u sustav. Od početka, za namjerna, masovna trovanja hranom ljudi i životinje uvedeni su novi pojmovi tzv, “agroterorizam” i “terorizam hranom” odnosno “food terorizam”. Agroterorizam predstavlja rastuću prijetnju za sigurnost hrane i odnosi se na uništavanje vode, biljnog i životinjskog svijeta, ali i okoliša biološkim i kemijskim onečišćivačima. Svjetska zdravstvena organizacija je 2003. godine defi nirala pojam “terorizam hranom”. Prema toj definiciji terorizam hranom je djelo namjerne kontaminacije hrane za ljude s biološkim, kemijskim ili fi zikalnim agensima ili radioaktivnim materijalima u svrhu uzrokovanja ozljede ili smrti populacije i/ili prekida socijalne, ekonomske i političke stabilnosti. Danas se sve više, za prevenciju od terorizma hranom i vodom, koristi pojam “zaštita hrane” (food defence). Za razliku od pojma “sigurnost hrane” (food safety), koji označava uglavnom mjere protiv nenamjernog onečišćenja hrane tijekom proizvodnje, prometa, uskladištenja i distribucije, pojam “zaštita hrane” označava mjere protiv namjernog onečišćenja hrane i vode sa ciljem masovnog oboljenja ili smrti konzumenata.

▲

Povijest napada na lanac hrane

Dobro je dokumentirana povijest takvih uočenih napada na lanac hrane.

952. godine, u Keniji je pleme Mau Mau upotrijebilo afrički mliječni grm kojim su otrovali stoku;
1972. godine, američka fašistička grupa Izlazeće sunce (Rising Sun), koristila je 30 do 40 kg tifoida za onečišćenje vodovoda u Chicagu i St. Louisu;
1978. godine, Arapsko revolucionarno vijeće je onečistilo izraelske naranče sa živom, što je uzrokovalo smanjenje izvoza naranče;

1984. godine:

u Francuskoj, frakcija Crvene armije pokušala je upotrijebiti botulinum toksin u Parizu;
u Oregonu se 715 ljudi razboljelo sa salatom kontaminiranom Salmonella typhimurium koji je kontaminirao cult Bhagwa;
u 41 saveznoj državi SAD-a, 224.000 ljudi oboljelo je od Salmonella enteritidis, koja je bila u pasteriziranom tekućem sladoledu, koji se prevozio kao premiks u kamionima cisternama;
1985. godine, izvoz čaja u Šri lanki bio je ugrožen zbog prijetnje pobunjenika zvanih Tamilski tigrovi, da će kontaminirati čaj biološkim materijalom;
1987. godine, u Kaliforniji su uzgajivači goveda prijavili neuobičajeno veliki broj voćnih muha;
1989. godine, čileansko grožđe kontaminirano je cijanidom;
1991. godine, u Šangaju je bilo jedno od najmasovnijih trovanja hranom s virusom hepatitisa A, kada se 300.000 ljudi zarazilo konzumacijom rakova;
1995. godine, uhapšen je pripadnik rasističke grupe Arijska nacija zbog narudžbe uzročnika kuge u opskrbnom objektu u Marylandu;

1996. godine:

SAD, u Teksasu, nezadovoljan radnik kontaminirao je pekarske proizvode sa Shigella dysenteria tip 2, od čega je 12 ljudi oboljelo;
u Japanu je 8000 djece je oboljelo od Escherichia coli O157:H7, a neka su i umrla, konzumirajući školski obrok od spora rotkvice;
1997. godine, izraelski doseljenici uporabom pesticida uništiti su 17.000 metričkih tona palestinske vinove loze;
2000. godine, pripadnici Al-Qaeda-e pokušali su otrovati vodovod SAD veleposlanstvu u Rimu kemijskim sredstvima;
2003. godine, pripadnici Al-Qaeda-e pokušali su otrovati jedinice SAD vojske ricinom u hrani u vojnoj bazi u Velikoj Britaniji;
2009. godine, u Kini, do sada je zabilježeno najveće trovanje mlijekom s melaminom, toksičnim aditivom, od kojeg je umrlo najmanje šestoro djece, a oko 300.000 djece se razboljelo. Mlijeko u prahu imalo je 500 puta više melamina u mlijeku od dozvoljene količine. Dodavanjem melamina proizvođač je deklarirao da je mlijeko s povećanom količinom proteina.
2011. godine, u zemljama EU, konzumirajući krastavce, rajčice i salatu iz Španjolske, 16 osoba je umrlo, a oko 1200 ljudi se oboljelo, od kojih je kod 350 ljudi imalo simptome zatajenja bubrega ili hemolitičko-uremijskog sindroma (HUS), uzrokovanog EHEC bakterijom (enterohemoragijska Escherichia coli).

▲

Mogući putovi onečišćenja hrane

Na njivama, voćnjacima i povrtnjacima hrana se može onečistiti pesticidima, koja bi dodaju u većim količinama od dozvoljenih, ali se mogu koristiti insektidici ili sredstva koja bi spriječila prirodno truljenje biljaka ili plodova.
Također, ambalaža može imati veliku ulogu u kontaminaciji hrane. Budući da se danas koristi plastika, da bi ona bila tanka i savitljiva koriste se ftalati, koji mogu ugroziti zdravlje ljudi. Biološke onečišćivače, možemo podijeliti u nekoliko grupa prema njihovoj vrsti i to kao bakterije, virusi, gljivice, plijesni i njihovi toksini.

Od kemijskih onečišćivača najčešće su korišteni pesticidi, toksini ili cijanidi, koji uključuju teške metale, zatim nemetalne ione (npr. flurini, bromini i jodini), deterdženti, vitamini topivi u mastima, aditivima, dioksin (za koji mnogi znanstvenici smatraju da je jedan od najopasnijih otrova štetan za čovjeka i okoliš) i radioaktivno onečišćenje.

Hranu je vrlo lako učiniti onečistiti nekom supstancom ili uzročnicima biljnih i životinjskih zaraznih i parazitarnih bolesti. Posebno su opasne one bolesti životinja i biljaka, koje se mogu prenijeti na ljude ili se preko životinja i biljaka prenose mikroorganizmi i njihovi toksini koji kod ljudi mogu izazvati bolest ili smrt. Nakon kontaminacije jaja u Njemačkoj, koje što se ne smatra terorističkim aktom, terorizmom će se smatrati svako namjerno onečišćenje hrane zbog ekonomske dobiti.

Lako je kontaminirati hranu, no, još je lakše kontaminirati vodu, budući da se onečišćenje ne može kontrolirati, jer se izvori vodoopskrbe mogu onečistiti zrakom ili putem cijevi vodoopskrbe, a žrtve su svi ljudi korisnici vode iz navedenog vodovoda te životinje i biljke.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), na Godišnjoj skupštini 2007. godine, proglasila je slučajna i namjerna onečišćenja hrane za najveću prijetnju XXI stoljeća. FAO – Codex Alimentarius je dao procjenu rizika od terorističkih akcija putem hrane. Europska unija je u svojoj strategiji “od njive do vilice” unijela odredbe o zaštiti hrane.
U SAD-u, zaštitom hrane, možda zbog najvećeg broja namjernog onečišćenja hrane, bavi se Agencija za hranu i lijekove (FDA). Kontrolom zaštite i uzrocima masovnih trovanja hranom i vodom bavi se Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a.

Životinje jedu hranu u kojoj su gljivice (najpoznatija je Aspergilus spp.) koje svojim otrovom (aflatoksin) ili kemijski spoj dioksin čine da u njihovim proizvodima (mlijeko, jaja, meso, med) mogu utjecati na zdravlje ljudi. Pašnjaci su nezaštićena područja u kojima zbog neznanja ljudi zbog prekomjerne uporabe pesticida mogu životinje imati zdravstvene probleme, a time se putem njihovih proizvoda, koji se akumuliraju u organima životinja, pojaviti različiti znakovi bolesti kod ljudi. Osim toga, na pašnjaku je veća mogućnost da nepoznata osoba priđe životinjama i time ih zarazi nekim uzročnikom bolesti.

Lanac hrane, ima mnogu slabih, moguće ranjivih mjesta, a potencijalne prijetnje mogu uključivati sve moguće stadije proizvodnje. Moguće prijetnje mogu se i ostvariti kao sabotaže na otvorenom polju, u voćnjaku ili povrtnjaku ili sabotažom vodovodnih cijevi, njihovom namjernom kontaminacijom ili čak uništavanjem biljnog i stočnog fonda i zaliha hrane. Uistinu, biljne vrste su nezaštićene i teško ih je zaštititi, odnosno, na otvorenom je teško osigurati da plod ne postane onečišćen bilo kojim kontaminantom. Na njivama, voćnjacima i povrtnjacima hrana se može onečistiti pesticidima, koja bi dodaju u većim količinama od dozvoljenih, ali se mogu koristiti insektidici ili sredstva koja bi spriječila prirodno truljenje biljaka ili plodova. Prekomjernom uporabom kemijskih sredstava, može se onečistiti voda i tlo. Tako nastanu ekološke katastrofe da se područje plodne zemlje i čiste, pitke vode može ubrzo pretvoriti u područje u kojem su plodovi te zemlje i pitka voda smrtonosni za čovjeka. U povoljnim uvjetima, gljivice se bolje razmnožavaju u silosima i skladištima hrane za životinje.

Također, ambalaža može imati veliku ulogu u kontaminaciji hrane. Budući da se danas koristi plastika kao ambalaža, da bi ona bila tanka i savitljiva koriste se ftalati, koji mogu ugroziti zdravlje ljudi. Onečišćenje se može dogoditi zrakom, vodom ili bilo kojom djelatnošću čovjeka.

Međutim, da bi došlo do masovnog utjecaja na zdravlje ljudi, onečišćenja hrane najopasnija su ako nastanu u prerađivačkim objektima tijekom prerade hrane. Čim je objekt veći, prerađuje više hrane, mogućnost djelovanja na veći broj ljudi raste. Hrani se dodaju jaki mirisi i okusi različite gustoće ili jarkih boja, koji se mogu koristiti da se prikriju kontaminanti, odnosno da se ne vide učinci tih supstanci na hranu, koja bi bila vidljiva da aditivi nisu dodani.

Najslabija karika u lancu hrane su javne kuhinje (hotelski, ugostiteljski i turistički objekti), te interni sustavi u kojima se sprema hrana za veći broj ljudi (dječji vrtići, škole, sveučilišta, bolnice, vojarne i veliki kruzeri), distributivni centri te objekti za maloprodaju hrane. Najpogodniji dio godine za izazivanje masovnih žrtava i ekonomske štete su veliki državni i vjerski praznici te turistička sezona.

▲

Mogući napad i posljedice onečišćenja hrane

Kada spomenemo onečišćenje hrane i posljedice tog onečišćenja, ljudima se obično stvara slika otrovanih ljudi u bolnici, bacanja hrane i eventualno, ne kupovanja neke namirnice, za koju se utvrdilo da je onečišćena od tog određenog proizvođača. Tako je bilo i 2014. godine kada se na hrvatskom tržištu prodavao limun iz Turske, koji je bio onečišćen toksičnim fungicidom, koji je trebao spriječiti prirodno truljenje limuna.

Glavne posljedice onečišćenja hrane dijelimo na:

socijalne
ekonomske
političke

Međutim, kada spomenemo da se radi o hrani, kao oružju, najprije se javlja strah kod ljudi, a strah dovodi do panike, panika do socijalnih nemira, jer ljudi traže da im država osigura sigurnost. Sigurnosti nema ako na punim policama hrane, oni ne vide hranu, nego toksičnu masu, od koje će se zaboljeti, umrijeti ili će umrijeti njihovi najmiliji. Zar nema veće katastrofe nego gledati u hranu i vodu, a umirati od gladi i žeđi?

Druga posljedica je veliki ekonomski gubitak zbog izgubljene dobiti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji zbog gubitka povjerenja u proizvođača, bolničkih troškova oboljelih, izgubljenih radnih sati, gubici uslijed slabe turističke sezone, neproizvodnje, neplaniranog prekida rada i sličnog. Ekonomski gubici su osobni, obiteljski, tvrtkini i društveni.

Treća posljedica je politička, kada dolazi do političke nestabilnosti, a jedna od posljedica je i slabljenje policije i vojske iz zdravstvenih razloga. Onaj tko je gladan i bolestan nema volje ni želje braniti one koji mu nisu omogućili zdravu hranu i vodu. Iz istog razloga biti će paralizirane sve javne službe: hitna, vatrogasci i ostali.

Povećanom količinom sredstava kojima se djeluje na biljke, životinje i vodne tokove, djeluje se i na okoliš, čime je ugrožena naša hrana i voda, koji postaju moćno oružje.

▲

Preventiva terorističkih napada

Hrana nam je potrebna za život. Bez zdravstveno ispravne, uravnotežene i količinski potrebne hrane postajemo nervozni, bolesni ili agresivni. Sve što je moguće jesti, iz različitih dijelova svijeta, može postati naša hrana.
Cijeli sustav lanca hrane je vrlo teško štititi, a preventiva, koja bi osigurala 100 %-tnu sigurnost je nemoguća.
Vlada bi najprije trebala omogućiti edukaciju, kojom bi povećala svijest stanovnika o mogućoj ugrozi, a svojim propisima osigurati da stručne službe rade stručne preglede, dok treba zaposliti specijaliste koji poznaju sustav hrane i upravljanje rizicima, da bi posljedice bile čim manje i blaže.
S obzirom da su geo-politička i ideološka pitanja, zbog kojih su prijetnje upućene obično izvan neposredne kontrole poljoprivrede i prehrambene industrije, upravljenje rizikom zahtjeva detaljnu analizu svakog dijela svake karike u lancu hrane. Podrazumijeva se da osim stručnjaka koji rade u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, uključe stručne službe iz zdravstvenog sustava, ali i protuterorističkih stručnjaka za upravljanje rizicima, koji se sve više i zapošljavaju kao savjetnici velikih hotelskih lanaca u područjima visokog političkog rizika.
Ovisno o stupnju rizika i relativnog utjecaja, napad bi imao, nekoliko koraka. Posljedice napada mogu se smanjiti ako se osigura veća količina zaliha sa uobičajenih “za svaki slučaj”, pojačati nadzor svog skladišta i objekta zbog dodatne sigurnosti, povećati broj uzoraka hrane za analizu te obavijestiti javnost o prestanku poslovanja putem javnih medija.
Veliki opskrbni lanci su vrlo osjetljivi i jedna od najslabijih karika u lancu hrane. Oni mogu, uz pomoć stručnih ljudi, osigurati da svaki postupak pri dovozi, uskladištenju i ponudi bude siguran za potrošače, čime bi zaštitili i svoje poslovanje, kao i svoje potrošače od agroterorističkih prijetnji.
Lloyd Neil Smith je istakao da je „sigurnost hrane veliki problem za tvrtke, vlade i društva. Kako populacija raste, nastaju i klimatske promjene, a treba uzeti u obzir prekomjerno korištenje zemljišta, koje će samo pogoršati problem osiguranja budućih zaliha hrane. Osiguranje će vjerojatno imati ključnu ulogu u ublažavanju nekih rizika koji se odnose na sigurnost hrane, uključujući agroterorizam.“

▲

Zaključak

Država je jaka onoliko koliko može osigurati dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane i vode svom stanovništvu. Svako bogatstvo se treba braniti. Danas je hrana oružje ili sredstvo ucjene terorista. Da bi imali dovoljno hrane svi se trebamo uključiti, ali država nam mora objasniti i educirati nas, ali i osigurati stručne i sposobne ljude i suvremene laboratorije da bi se mogla brinuti o hrani i vodi za svoje stanovništvo. Na kraju se sve svodi da je sigurnost hrane sigurnost države.

Literatura [… prikaži]

▲

The influence of terrorism on agriculture and food

After the last terrorist activities in Europe, Croatia is obliged to take care of agriculture, the food industry and environmental protection against terrorism and bioterrorism. What would be the consequences for these industries caused by terrorist actions in Croatia, and how can imported food aff ect human health, animal and plant health and food safety? First, there is the possibility that the food is unsafe, or detrimental to human and animal health, that there is an insuffi cient amount of food for all residents, followed by possible illness and death of animals, the disease of plants, which will also lead to the lower fertility in herbs, followed by lower yield in fruit and vegetables and animal feed, and then by plant diseases and their mortality. Diseases of plants and animals or their mortality lead to diseases in humans, and their death. Imported food may be unsafe or incorrectly declared, and in a crisis situation, the exporting country may prohibit the export of food in order to have suffi cient quantities for its residents. A change in the environmental conditions may lead a region rich in water resources to become arid, and rich and fertile land to become taiga, savannah or a desert. The strength of a state is refl ected in the amounts of food, its quality and safety available to all the inhabitants of its territory.
Key words: food, terrorism, food safety, diseases

Sažetak