Važnije bolesti kože ovaca i koza i njihov utjecaj na proizvodnost

Doc. dr. sc. Antun Kostelić
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izlaganje sa skupa 16. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA OVACA I KOZA U RH

Uspješan uzgoj ovaca i koza temelji se na odgovarajućem smještaju, hranidbi i provođenju preventivnih zahvata kojima je osnovi cilj spriječiti izbijanje bolesti u stadu. Postoji čitav niz bolesti koje ne ugrožavaju zdravlje i proizvodnost samo pojedine životinje nego mogu dovesti do oboljenja cijelog stada. U tu skupinu spadaju i bolesti kože od kojih mnoge mogu uzrokovati velike gubitke u stadu. Gubitci se očituju smanjenom mliječnošću ili prirastom, zatim troškovima liječenja i utroškom rada. Kod pojedinih bolesti uslijed neliječenja može doći i do uginuća životinja. Poznata je uzrečica da je koža ogledalo zdravlja čovjeka, a isto vrijedi i za životinje.
Uzgajivači premalo pozornosti posvećuju zdravlju kože ovaca, a naročito koza u intenzivnim uzgojima. Brojnim istraživanjima u uzgojima mliječnih krava dokazano je da loša higijena i zdravlje kože dovode do gubitaka u proizvodnji mlijeka. Vrlo malo uzgajivača mliječnih koza, naročito onih držanih isključivo u staji, posvećuje pozornost higijeni i zdravlju kože. Na površini kože nalazimo otpalu dlaku, oljuštene stanice, prašinu, odrasle parazite i njihova jajašca. Sve navedeno stvara osjećaj neugode kod koza i one mogu proizvoditi značajno manje mlijeka. Ukratko ćemo opisati važnije bolesti kože koje susrećemo u stadima ovaca u Hrvatskoj.

Parazitske bolesti

Šuga

Kada govorimo o bolestima kože, vrlo malo uzgajivača, naročito ovaca, se nije susrelo sa šugom u svojim stadima. Šuga je jedna od bolesti koju uzgajivači “kupuju” invadiranim ovcama ili kozama, a najčešće ovnovima i jarčevima.
Uzrokuju je mikroskopski male grinje koje se zadržavaju na koži i pritom izazivaju čitav niz promjena na i u koži. Prvi simptom je svrbež, nakon čega slijedi otpadanje dlake ili runa. Koža je hrapava, pojavljuju se kraste koje mogu biti vlažne. Uslijed češanja na tvrde predmete može doći do pucanja kože i krvarenja.
Bolest nije teško prepoznati na temelju opisanih simptoma. Većina uzgajivača sama liječi šugu, međutim vrlo često pogrešnim lijekom. Važno je naglasiti da se pojedini lijekovi ne smiju koristiti kod mliječnih ovaca i koza. Zatim, u intenzivnom uzgoju je potrebno usporedno s tretiranjem stada temeljito očistiti staju i provesti dezinsekciju.

Krpeljivost

Krpeljivost susrećemo u velikom broju stada ovaca na otocima, Istri, Dalmaciji i Dubrovačkom primorju. Značajno je manji problem u stadima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Krpelji uzrokuju višestruke štete, a najugroženija je janjad i mlade ovce. Tako je zabilježeno uginuće većeg broja janjadi upravo na otocima, a glavni uzrok je bio masovna invazija krpeljima. Osim što buše kožu i hrane se krvlju, krpelji luče otrov koji u janjadi i mladih ovaca može dovesti do paralize i uginuća. Tijekom sisanja krvi krpelji prenose uzročnike parazitskih i zaraznih bolesti od kojih je najopasnija Q-groznica od koje obolijevaju i ljudi. Suzbijanje se temelji na primjeni odgovarajućih lijekova od kojih neki nakon primjene mogu do mjesec dana štititi životinju od invazija krpelja.

Uzgajivači pokušavaju problem krpeljivosti riješiti primjenom maslinovog, a neki i motornog ulja, što je neprihvatljivo. Na tržištu se nalaze lijekovi koji vrlo učinkovito uklanjaju krpelje bez rizika za zdravlje životinja.

Paušljivost

Paušljivost uzrokuju mikroskopski mali kukci koji parazitiraju na koži. U Hrvatskoj je zabilježeno da se češće javljaju u stadima koza. U ovaca, uzgajivači paušljivost vrlo često zamijene sa šugom. Ovisno o uzročniku, simptomi mogu biti opadanje dlake ili runa, pa sve do promjena na koži koja postaje hrapava i ljušti se. Suzbija se istim lijekovima kao i šuga.

Slika 4. Paušljivost ovaca (Bovicola ovis) — Slika 4. Paušljivost ovaca (*Bovicola ovis*)

Slika 6. Koža na vratu ovna nakon "liječenja" benzinom — Slika 6. Koža na vratu ovna nakon “liječenja” benzinom

Mijaza

Mijaza je medicinski pojam kojim nazivamo parazitiranje ličinaka različitih muha u prirodnim otvorima, ranama ili naborima kože čovjeka i životinja. Najpoznatija mijaza je svakako invazija kukcem Oestrus ovis odnosno ovčjim štrkom. U južnoj Hrvatskoj ju susrećemo u velikom broju stada i pritom najčešće ne nanosi veće štete.
Pored ovčjeg štrka, mijaze mogu uzrokovati i različite muhe. U sezoni pripusta, ovnovi se međusobno ozljeđuju. U rane, muhe polažu jajašca iz kojih se razvijaju ličinke koje se hrane tkivom i tekućinama u rani. Rane pritom imaju vrlo neugodan miris (smrad). Bolest se liječi čišćenjem rana i tretiranjem dezinficijensom. Pojavu mijaza sprječavamo aplikacijom antibiotika (dermospreja) na svježe ozljede koje nastaju kod šišanja ovaca ili zbog udaraca rogovima. I u slučaju mijaza, uzgajivači u liječenju koriste apsolutno neprihvatljiva sredstva kao što su benzin i motorno ulje. Benzin je izuzetno toksičan i agresivan te dovodi do upale kože i otpadanja runa na mjestu aplikacije.

Zarazne bolesti kože

Zarazni ektim

Bolest se češće javlja u uzgojima koza, dok se u ovaca javlja često. Uzročnik je virus koji može vrlo dugo preživjeti u okolišu. Bolest se očituje stvaranjem mjehurića, a kasnije krasta na području usana, nosa, očiju, papaka i vimena. U rjeđim slučajevima može zahvatiti jezik, usnu šupljinu i jednjak. Najčešće obolijevaju mlade životinje, a puno rjeđe starije ovce i koze. Svaku sumnjivu ili oboljelu životinju potrebno je odvojiti od stada. Bolest liječimo otopinom joda i glicerina u omjeru 1:4.

Stafilokokni dermatitis

Bolest je dijagnosticirana u uzgojima koza, a očituje se pojavom prišteva na koži vimena. Uzročnik bolesti je bakterija koju mogu prenositi obične kućne (štalske) muhe. Ponekad su zbog bolnosti koze nemirne i teže ih muzemo. Bolest liječimo pranjem vimena u blagoj otopini dezinficijensa ili cinkvitaminskom masti.

Gljivične infekcije

Iako se u Hrvatskoj vrlo rijetko pojavljuju, gljivična oboljenja mogu biti vrlo neugodna ako se pojave na većem broju životinja. Bolest može prijeći i na čovjeka (zoonoza). Očituje se opadanjem dlake u koncentričnim krugovima na različitim dijelovima tijela, bez pojave svrbeži. Čovjek se zarazi direktnim kontaktom sa oboljelom životinjom. Bolest se liječi tretiranjem mjesta na kojima opada dlaka, ali i cijele životinje.

Apscesi

Apscese susrećemo podjednako u intenzivnim i ekstenzivnim uzgojima koza i ovaca. Nastaju kao posljedica ubodnih rana. U koza često nastaju zbog udaraca rogovima dok u ovaca zbog uboda na oštre predmete kao što je npr. trnje ili oštre grane na grmlju. Bolest se očituje nakupljanjem gnoja u novostvorenoj šupljini. Pojavljuju se veće ili manje okrugle izbočine na različitim dijelovima tijela. Liječenje se svodi na zarezivanje “zrelog” apscesa u najnižoj točki, istiskivanju gnoja u kantu, tretiranjem vodikovim peroksidom i jodom. Jedna od preventivnih mjera je odrožavanje koza u intenzivnim uzgojima.

Rane

Rane na koži najčešće nastaju kod koza kao posljedica udaraca rogovima, a u ovaca tijekom šišanja. Navedeno je da nastaju i kod međusobnog udaranja ovnova. Ovisno o načinu nastanka, veličini i dubini rane, potrebno temeljito ispiranje vodikovim peroksidom, a zatim ju zaštititi dermo sprejem ili cinkovom masti. Kod većih ozljeda kože potrebno je potražiti pomoć veterinara.

Opekotine

Vrlo malo uzgajivača sanskih koza primjećuje da se tijekom ljetnih mjeseci u koza koje su boravile na suncu javljaju promjene na koži vimena. One se očituju crvenilom, temperiranošću i bolnošću na dodir. Simptomi su slični kliničkom obliku upale vimena iako se samo radi o upali kože koja nastaje kao posljedica djelovanja sunčevih zraka. Upalu kože vimena spriječiti ćemo ako koze ne puštamo po najvećem suncu tijekom ljetnih mjeseci van staje odnosno ako im osiguramo hlad na paši ili u ispustima.

Održavanje higijene kože

Kako bi održali kožu ovaca i koza zdravom, temelj je pravilna hranidba, a zatim, ovisno o načinu uzgoja, odgovarajući smještaj. U stajskom zraku ne smije biti prašine, a naročito ne previše vlage.

Slika 10. Nepokretna četka
Slika 11. Pokretna (automatska) četka

Odgovarajućom ventilacijom tijekom ljetnih i zimskih mjeseci možemo spriječiti izbijanje ili širenje pojedinih zaraznih i parazitskih bolesti kože. Kod koza u intenzivnom uzgoju potrebno je u staje staviti pokretne ili nepokretne četke kako bi same mogle održavati higijenu dlačnog pokrova.
Odrožavanje je također preventivni zahvat kojim štitimo ozljeđivanje kože, ali i drugih organa.
Preventiva zaraznih i parazitskih bolesti se sastoji u uvođenju zdravih životinja u stado, prvenstveno ovnova i jarčeva. Nove životinje je potrebno držati odvojeno od stada minimalno tri tjedna kako bi uočili moguće promjene na koži. Važno je naglasiti da uslijed svake promjene na koži ili češanju ovaca i koza sumnjivu ili oboljelu životinju moramo odvojiti od stada. Na taj način ćemo u jednom trenutku prekinuti širenje uzročnika i smanjiti gubitke u proizvodnji i troškove liječenja.