Feline verminous pneumonia
Dunja Grabarević
Dunja Grabarević, dr. med. vet., Odjel za patološku morfologiju, Hrvatski veterinarski institut, e-mail: g.dunja@gmail.com
Sažetak
N ajčešći uzročnik verminozne pneumonije mačaka jest nematodni parazit Aelurostrongylus abstrusus.
To je plućni parazit mačaka koji se nalazi u mnogim dijelovima svijeta (SAD, Europa, Australija). Može uzrokovati kroničnu respiratornu bolest pluća praćenu kašljem i gubitkom težine te, u težim slučajevima invazije, tešku dispneju i smrt, pogotovo ako dođe do sekundarne bakterijske infekcije pluća.
Ovdje je opisan slučaj mačke s tipičnim makroskopskim i histopatološkim nalazom verminozne pneumonije.
Ključne riječi: verminozna pneumonija, Aelurostrongylus abstrusus, pluća, mačka, patomorfologija.
Abstract
The most common causative agent of verminous pneumonia in cats is the nematode parasite Aelurostrongylus abstrusus. It is a lungworm of cats which is found in many parts of the world (USA, Europe, Australia). It can cause chronic respiratory disease, with coughing and weight loss and in severe cases dyspnoea and death, particularly if there are secondary bacterial infections. A case of a cat is described with typical gross and histopathological findings for verminous pneumonia.
Key words: verminous pneumonia, Aelurostrongylus abstrusus, lung, cat, pathomorphology.
Anamneza
Na razudbu je dostavljena lešina mačke, ženskog spola, starosti oko 5 mjeseci, bez anamnestičkih podataka.
Dijagnoza
verminozna pneumonija mačaka
Patoanatomski nalaz prikazan je na slikama 1 – 2.
Histopatološki nalaz prikazan je na slikama 3 – 7.
Komentar
Aelurostrongylus abstrusus je mali parazit (0,5 – 1 cm) koji invadira pluća mačke, osobito terminalne i respiratorne bronhiole (Caswell i Williams, 2016.). Patogenost mu je niska te se najčešće nađe kao slučajan nalaz. Klinički su znakovi blagi, očituju se kašljem, kihanjem i iscjetkom iz nosa. Samo kod jakih invazija pojavljuje se dispneja, proljev, anoreksija i gubitak težine. Može se dokazati ponavljanom koprološkom pretragom; flotacijom, nativnim preparatom fecesa i Baermannovom metodom. Brisom ždrijela također se može dokazati prisutnost parazita. Budući da je teško cijelog parazita uzorkovati direktno iz pluća, na razudbi se može učiniti preparat od sadržaja istisnutog na prerezu pluća (Taylor i sur., 2016.). Adulti koji se nalaze u plućima ispuštaju jajašca unutar alveola gdje se formiraju mali noduli, te se iz jajašaca izlegnu ličinke prvoga stupnja (L1). Ličinke potom budu iskašljane, pa progutane i fecesom dospijevaju u okoliš gdje mogu preživjeti oko dva tjedna. Mekušci, posebice puž i puž golać, intermedijarni su nositelji, a ptice, glodavci, žabe igu šteri paratenični (prijenosni) nositelji. Razvojni je ciklus završen ako mačka pojede intermedijarnog ili parateničnog nositelja. Infektivne larve (ličinke trećega stupnja) migriraju do pluća mačke i dostižu spolnu zrelost 4 – 6 tjedana nakon ingestije (Caswell i Williams, 2016.). Zbog načina života i načina hranjenja, u kojemu prevladava predacija, veću mogućnost infekcije imaju mačke koje žive u ruralnim sredinama (Grabarević i sur., 1999.).
Makroskopski su na površini i u parenhimu pluća vidljivi multifokalni subpleuralni noduli promjera od nekoliko milimetara do 1 cm. Na presjeku ti granulomatozni noduli sadržavaju jajašca, larve i mutan viskozni eksudat. Mikroskopski su paraziti, njihova jajašca i larve vidljivi u bronhiolima i alveolama gdje uzrokuju kataralni bronhiolitis, hiperplaziju submukoznih žlijezda te kasnije granulomatozni alveolitis, alveolarnu fibrozu i fibromuskularnu hiperplaziju.
Smatralo se da nalaz fibromuskularne hiperplazije u bronhiolima i arteriolama kod zdravih mačaka upućuje na dugotrajnu posljedicu supkliničke infekcije Aelurostrongylusom abstrususom, no ta je pretpostavka odbačena pa su patogeneza i značaj plućne fibromuskularne hiperplazije u zdravih mačaka ostali nepoznati (López, 2006.).
U ovom opisu slučaja makroskopski su vidljivi povećani retrofaringealni limfni čvorovi te je u dušniku nađena manja količina pjenušavog bjelkastog sadržaja što upućuje na edem pluća. Pluća su povećana, tamnocrvene boje na površini koja je prošarana rasijanim bjelkastim nepravilnim područjima (slika 1). Na presjeku su u parenhimu vidljiva također rasijana bjelkasto-žućkasta ograničena područja (slika 2). Ovakav nalaz predstavlja granulomatoznu upalu pluća koja je u ovom slučaju uzrokovana parazitima, što je potvrđeno histopatološkim nalazom. Životinja je osim promjena na plućima imala i koncentričnu hipertrofiju lijeve klijetke. Također, bakteriološkom pretragom iz pluća je izolirana bakterija Corynebacterium spp. što je vjerojatno sekundarna bakterijska infekcija.
Lezije su pronađene i u trbušnim organima; kataralni enteritis i gnojno-nekrotični limfadenitis mezenterijalnog limfnog čvora (slika 7). Razudbeni nalaz i bakteriološka pretraga pluća upućuju na to da je životinja uginula od posljedica sepse uzrokovane bakterijom Corynebacterium spp.
Histopatološki je na plućima vidljiv alveolarni edem i emfizem (slika 3). U tkivu pluća nalaze se rasijani granulomatozni čvorići koji sadržavaju upalne stanice te razvojne stadije parazita (embrionirana jajašca i ličinke prvoga stupnja) (slike 4 i 5). Između alveolarnih septi nalaze se brojni makrofagi, manji broj multinuklearnih stanica tipa stranoga tijela (slika 6) te limfocitno-plazmacitni i ponegdje eozinofilni infiltrat. Interalveolarne su septe zadebljale. Lumen većine bronhiola ispunjen je deskvamiranim epitelom, makrofagima, homogenim ružičastim eksudatom i ponegdje jajašcima parazita. Ovaj nalaz u potpunosti odgovara tipičnom histopatološkom nalazu verminozne pneumonije mačaka.
Literatura [… prikaži]