Veterinarska medicina – od bedrenice do afričke svinjske kuge

Ljubo Barbić, Vladimir Stevanović, Josip Madić
Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, E-pošta: ljbarbic@vef.unizg.hr

Moderna povijest veterinarske medicine započinje osnivanjem prvog veterinarskog visokog učilišta u Lyon-u, u Francuskoj, 1761. godine. Osnivač, Claude Bourgelat, je na ovaj povijesni korak bio potaknut epizootijama goveđe kuge koje u to vrijeme devastiraju stočarstvo Europe.
Upravo ova bolest je najbolji primjer društvene potrebe, značaja i sposobnosti veterinarske medicine u suočavanju s izazovima koje predstavljaju zarazne bolesti. Naime, goveđa kuga, koja je potaknula razvoj moderne veterinarske medicine, je sustavnim nadzorom i suzbijanjem 2011. godine proglašena globalno iskorijenjenom.

Veterinarska struka danas svojom djelatnošću obuhvaća tri temeljna područja. To su liječenje i zaštita zdravlja životinja, unaprijeđenje proizvodnje i osiguravanje sigurnosti hrane animalnog podrijetla te aktivno sudjelovanje u nadzoru i suzbijanju zoonoza. Kroz svako od ovih područja djelovanja veterinarska struka je neizostavan jamac daljnjeg razvoja modernog društva i očuvanja zdravlja životinja i ljudi, a pojavom mnogih re-emergentnih i emergentnih zaraznih bolesti njena uloga jača.

Posljednje dvije godine u Republici Hrvatskoj obilježila je pojava bedrenice na Lonjskom polju te afričke svinjske kuge, dviju bolesti koje naizgled imaju jako malo poveznica. Međutim, upravo one mogu biti dobar primjer uloge veterinarske struke te istaknuti trenutne poteškoće i smjernice za budućnost.

Pojava bedrenice 2022. godine na Lonjskom polju dokaz je da je borba protiv zaraznih bolesti trajna. Nakon desetljeća bez bedrenice na ovom području, ona se iznenadno pojavila.
Mjere suzbijanja su uspješno provedene te je zahvaljujući preventivnom cijepljenju životinja zaustavljeno njeno pojavljivanje i širenje, a posredno su zaustavljena oboljenja ljudi. Ovim je veterinarska struka opravdala svoju ulogu u zaštiti zdravlja životinja i ljudi.
Tijekom ove epizootije i epidemije ističe se da je prva sumnja na bolest postavljena nakon oboljenja čovjeka, a tek naknadno temeljem epidemioloških podataka ustanovljeno je koje životinje su bile izvor zaraze što je i omogućilo provedbu mjera. Ovaj primjer dokazuje neprocjenjivu vrijednost suradnje i razmjene informacija između liječnika i veterinara. Međutim, ova epidemiološka nelogičnost ukazuje i na problem nepovjerenja u sustav i struku što je vjerojatni razlog neprijavljivanja oboljenja životinja i protuzakonitog liječenja životinja od strane vlasnika, a sve zajedno predstavlja visoki rizik za širenje ovakvih zoonotskih bolesti.

Stoga je u budućnosti nužno zajednički raditi na osvještavanju potrebe da se u slučajevima oboljenja životinja trenutno obavještava veterinarska struka, jer skrivanje ovakvih podataka može ima nesagledive posljedice za zdravlje i živote životinja, ali i ljudi.

Pojava afričke svinjske kuge u lipnju 2023. godine najveći je izazov u ovom tisućljeću u području osiguravanja proizvodnje i sigurnosti hrane animalnog podrijetla. Pojava bolesti je otvorila prostor za mnogobrojna pitanja te „iznenadila“ javnost, koja nije zamijetila da akcijski planovi za suzbijanje bolesti postoje od 2014. godine, da se intenzivno od 2018. najavljuje izgledna opasnost, kontinuirano provode edukacije, šalju upozoravajuće poruke sa znanstvenih skupova i iz svih relevantnih institucija.

Veterinarska struka i na ovaj trenutni izazov odgovara na najbolji mogući način te ispunjava svoju zadaću zaštite zdravlja životinja i osiguravanja proizvodnje hrane na najbolji mogući način u postojećim okolnostima koje su doista teške. Teške zbog selektivne analize informacija u medijima što rezultira prikazom ulaska bolesti i mjera suzbijanja s velikom dozom subjektivnosti i senzacionalizma. Otežan je rad u uvjetima nepovjerenja vlasnika i pojedinih dijelova društva u znanstvenu istinu i institucije, što na žalost postaje obilježje modernog društva. Rad otežava i (pre)mali broj veterinara za provođenje ovako opsežnih mjera, što ističe nužnost strateških promišljanja o budućem ustroju veterinarske službe. Dualni ustroj ključnih veterinarskih službi na nacionalnoj razini također ne olakšava rad veterinarske struke u ovakvim izazovnim situacijama. Također, potpuno bez osvrta ostaje i činjenica da doktori veterinarske medicine, educirani za zaštitu zdravlja i dobrobi životinja, u teškim uvjetima provode eutanazije životinja na gospodarstvima što im zasigurno predstavlja stres kojega ćemo tek moći analizirati. Bez obzira na sve navedeno, veterinarska struka i dalje uspješno provodi svoju cjelovitu djelatnost u ovom trenutku, ali da bi tako bilo i u budućnosti potrebne su određene promjene.

Od prvog opisa bedrenice do opisa afričke svinjske kuge prošlo je preko 5000 godina, bolesti su potpuno različite po svojim značajkama, a zajedničko im je da se veterinarska struka u Hrvatskoj, jedina osposobljena za to, suočila s njima u samo dvije godine. Izvjesno je da će se suzbijanje bolesti poznatih oduvijek kao i suočavanje s izazovima pojave emergentnih bolesti koje donosi današnje globalno društvo nastaviti te još intenzivirati u budućnosti.

U susret tome potrebno je nastavi izvrsnost edukacije doktora veterinarske medicine u stručnom smislu, ali i dodatno ih educirati i psihološki pripremiti za ovakve situacije. Potrebno je načiniti i stukturne te organizacijske iskorake. Oni podrazumijevaju daljnji razvoj bliske suradnje s drugim strukama na institucijskoj razini, osiguravanje dostatnog broja doktora veterinarske medicine na nacionalnoj i regionalnoj razini, objedinjavanje veterinarskih službi na nacionalnoj razini te bliskiju suradnju svih institucija iz područja veterinarske medicine. Sve navedeno temeljni je preduvjet za uspješno suočavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti u području veterinarske medicine.

Posljednje, ali zasigurno ne najmanje važno te možda i presudno za budućnost, cjelovita znanstvena zajednica, u današnjem globalnom društvu s ubrzanim razvojem, mora vratiti poziciju punog povjerenja i podrške kako institucija tako i javnosti. Bez ovog preduvjeta, samo je pitanje vremena kada će sva stručnost, znanje i mogućnosti u suočavanju s globalnim ugrozama u području veterinarske medicine, kao i drugim područjima, ostati nerealizirane uslijed izostanka opće društvene podrške u kriznim situacijama.