Veterinarske organizacije u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti

• Veterinarske stanice – 60/208 ambulanti
• Veterinarske ambulante – 110
• Veterinarske prakse – 113
• Veterinarske bolnice – 2
• Veterinarske klinike -2 + klinike Vet. fakulteta
• Veterinarske službe – 52
• Ovlaštene veterinarske organizacije – 129
• Kontrolna tijela – 50

Prije početka privatizacije veterinarske struke, veterinarska djelatnost obavljala se je isključivo u veterinarskim stanicama. Proces privatizacije struke započeo je devedesetih godina, tada smo imali oko 120 veterinarskih stanica, sada ih imamo 60. Donošenjem novih propisa kojima se uređuju uvjeti za obavljanje veterinarske djelatnosti dio veterinarskih stanica preregistrirao se je u veterinarske ambulante, no nažalost zbog stanja u stočarstvu i promjeni sustava kontrole namjernica životinjskog podrijetla, jedan dio veterinarskih stanica je završio u stečaju.

Početkom procesa privatizacije počele su se otvarati nove veterinarske ambulante i veterinarske prakse, koje su se osnivale uglavnom u većim gradovima. Povećanje broja veterinarskih praksi dovelo je do toga da je sama konkurencija kolege tjerala na ulaganja u moderniju opremu i edukaciju, što je u konačnosti dovelo do povećanja kvalitete pružanja usluga i profiliranja male prakse. Također, važno je napomenuti da u ovom trenutku s obzirom na broj kućnih ljubimaca i platežnu moć posjednika kućnih ljubimaca, imamo relativno veliki broj ambulanti te da konkurencija dovodi do tog da se često smanjuju cijene usluga do nivoa da njima nije moguće pokrivati troškove materijala, čime se obezvrjeđuje rad i degradira struka u cjelini.

Ovdje želim istaknuti da smo 2016. godine imali 359 838 pasa.

U sljedećoj tablici prikazan je broj cijepljenih pasa od 2012. do 2016. godine:

Osim pasa, odnosno kućnih ljubimaca, supstrat svakodnevnog rada doktora veterinarske u najvećoj mjeri su ostale domaće životinje. U zadnjih desetak godina u Republici Hrvatskoj prisutni su negativni trendovi u stočarstvu, posebice u govedarstvu i svinjogojstvu.

Ovdje želim istaknuti da se uspješnost stočarske proizvodnje jedne zemlje mjeri kroz parametre govedarske proizvodnje. Nažalost, možemo reći da se je u zadnjih desetak godina govedarstvo u Republici Hrvatskoj gotovo da je devastirano.

Iz prije navedenih podataka, vidljivo je da u gore navedenom razdoblju imamo smanjenje broja goveda za 8,1 % dok se je istovremeno broj farmi goveda smanjio se za 21,9%.

U ukupnoj populaciji goveda, prvenstveno zbog otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka, osobito se je smanjivao broj krava i proizvodnja mlijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o broju krava:

Broj krava 2011. godine iznosio je 206 291, 2016. godine imali smo 167 628 krava, odnosno njihov broj u navedenom razdoblju smanjio se je za 19%.

Danas je broj krava ispod 160 000, svakodnevno obavljajući veterinarsku djelatnost u štalama svjedočimo da je trend smanjenja broja krava i dalje prisutan.

Istovremeno sa smanjenjem broja krava, padala je i proizvodnja mlijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o proizvodnji mlijeka:

Iz navedenih podataka razvidno je da je u zadnjih 13 godina nestalo je 42.403 proizvođača mlijeka, odnosno da se je njihov broj smanjio za čak 84%. Štale iz kojih mliječna goveda odlaze na klanje ostaju prazne, dosuše jedan dio nekadašnjih proizvođača mlijeka preorijentirao se na tov junadi koji je u ovom trenutku isplativiji, uz napomenu da oni najveći dio teladi za tov uvozi se iz zemalja EU, uglavnom Rumunjske.

Također, ovdje želim istaknuti da se cijene veterinarskih usluga za propisane mjere kontrole bolesti životinja nisu mijenjale godinama te je trenutno propisana cijena cijepljenja životinja protiv Bedrenice za pojedine kategorije niža od cijene vakcine te da smo u tom smislu ministru predložili cijene za cijepljenje životinja protiv Bedrenice i na nju smo tražili suglasnost. Također, s obzirom na novi sustav cijepljenja goveda protiv Bolesti kvrgave kože, koji zahtjeva dodatni angažman doktora veterinarske medicine za cijepljenje goveda koja se nisu mogla cijepiti u akciji, od ministra smo tražili da propiše cijenu cijepljenja goveda koja se cijepe izvan akcije i u tom smislu smo predložili cijenu. Drago nam je da je naš ministar danas tu te se svi skupa nadamo da će on uvažiti naše prijedloge te da će to žurno riješiti jer mi moramo provesti mjere.

Uz navedene podatke o smanjenju broja životinja, bitno je napomenuti da je navedeno smanjenje broja životinja posljedica propadanja malih i srednjih obiteljskih gospodarstava, da selo postaje “mrtvo”, da nam mlade obitelji odlaze za poslom u zemlje članice EU, da na selu ostaju starije stanovništvo koje se nije u stanju baviti sa samim sobom, a kamoli ozbiljnom stočarskom proizvodnjom.

Vezano za sustav provedbe veterinarske djelatnosti, važno je napomenuti da se tijekom zadnjih dvadesetak godina stočarska proizvodnja intenzivira, smanjuje se broj farmi dok se istovremeno povećava broj životinja na farmama, a postojeća legislativa omogućuje da pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom imaju vlastitu veterinarsku službu. Ovdje je bitno napomenuti da se najveći dio preostale govedarske, svinjogojske i peradarske proizvodnje nalazi u sklopu velikih firmi, odnosno pravnih osoba koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom, koje su u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu imaju registriranu vlastitu veterinarsku službu, kao oblik veterinarske djelatnosti. Želim istaknuti da u Republici Hrvatskoj 52 pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom imaju vlastitu veterinarsku službu, uz napomenu da su neke pravne osoba koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom osnovale veterinarske ambulante kao oblik organizacije veterinarske djelatnosti kako bi sebi osigurali obavljanje poslova zaštite zdravlja životinja vlastitih životinja, na području cijele Republike Hrvatske, a uz to su u mogućnosti pružati usluge drugim posjednicima životinja. Isto tako, bitno je napomenuti da je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu, gotovo svim veterinarskim službama dodijelila pojedine poslove javnih ovlasti te da veterinarske organizacije koje su osnivale pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom također imaju pojedine poslove javnih ovlasti, a neke imaju i status ovlaštene veterinarske organizacije.

Posebno napominjem da smo mi možda jedini u Europi, koji imamo veterinarsku službu kao oblik organizacije veterinarske djelatnosti.

S obzirom na prije navedeno, kao struka koja veterinarsku djelatnost u najvećoj mjeri obavlja na selu pružajući usluge zdravstvene zaštite životinja, vrtimo se u krugu siromaštva na svim ruralnim područjima, pogotovo kada se radi o velikoj praksi. Na prije navedenim brojčanim pokazateljima stanja stočarstva bazira se rad veterinarske struke. Ako se u budućnosti ništa ne promijeni s obzirom na povećanje stočarske proizvodnje i proizvodnje hrane, u smislu osiguravanja samodostatnosti, pitanje je što nas kao struku čeka sutra.

Veterinarsko javno zdravstvo

Veterinarska struka kroz veterinarsko javno zdravstvo ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja ljudi. S obzirom na dugogodišnju tradiciju obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola u proizvodnji i prometu namjernica životinjskog podrijetla, u skladu s našim nacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno s relevantnim zakonodavstvom EU, veterinarske organizacije koje su na svom području imale objekte za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, ušao je u relativno skup postupak akreditacije prema normi ISO HR 17020, da bi stekao status kontrolnog tijela. U ovom trenutku 50 veterinarskih organizacija ima status kontrolnog tijela te obavljaju pojedine poslove službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje te certificiranje živih životinja te proizvoda životinjskog podrijetla u međunarodnom prometu. Za navedene poslove, kontrolna tijela dobivaju propisanu naknadu. Nažalost, Pravilnik o visini pristojbi i naknada za službene kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje, većini kontrolnih tijela ne osigurava pokrivanje realnih troškova obavljanja gore navedenih poslova. Želim napomenuti da je veterinar na liniji klanja u Njemačkoj plaćen 65 eura po satu, a u Hrvatskoj 13 eura i još postoje prigovori od strane subjekata u poslovanju organiziranih preko Hrvatske gospodarske komore, s kojom „ratujemo“, da su cijene visoke. Od trenutka donošenja navedenog Pravilnika do danas, svugdje i na svakom mjestu ističemo da on za najveći dio kontrolnih tijela nije dobar, posebno u dijelu koji regulira normative i naknade za ante i post mortem preglede životinja na liniji klanja, a koji su neprimjenjivi u najvećem dijelu naših objekta.

Pravilnik o visini naknada za službene kontrole, “Narodne novine” broj 79/09 još je na snazi, to je nakaradno donesen Pravilnik koji je prihvatljiv samo za velike organizacije, za male organizacije kakvih je na nivou hrvatske najviše je neprihvatljiv. U odnosu na do tada važeći Pravilnik, da bi se udovoljilo subjektima u poslovanju hranom, neke naknade su smanjene i do 60%, a struka je ostala na koljenima. Mnoge veterinarske organizacije na hrvatskoj obali, koje su se do stupanja na snagu navedenog Pravilnika bavile veterinarskim javnim zdravstvom propale su i više se ne bave službenim kontrolama, odnosno bave se onim poslovima koji su im isplativi, a neke su se opredijelile samo za liječenje malih životinja. Osobno smatram da cijene veterinarskih usluga i sve ono što plaćaju gospodarski subjekti nisu ono što smanjuje konkurentnost njihove proizvodnje, odnosno naših proizvoda.

Uz navedeno vezano za propisane cijene službenih kontrola, ovdje želim posebno istaknuti i konstantno smanjenje učestalosti službenih kontrola, i to bez ikakve osnove. Učestalost službenih kontrola zadnjih desetak godina ne radi se na bazi kvalitetne analize rizika i procjene svakog pojedinog objekta, nego se učestalost službenih kontrola smanjuje pod izgovorom ograničenih sredstava za financiranje službenih kontrola. Istovremeno, dok mi smanjujemo učestalost službenih kontrola povećava se broj plutajućih goveda, povećava se siva ekonomija u sferi prometa životinja, klanja životinja, proizvodnje i prometa proizvoda životinjskog podrijetla.

Također, vezano za funkcioniranje kontrolnih tijela bitno je napomenuti da zbog prije navedenih ograničenih financijskih sredstava, Ministarstvo poljoprivrede obavljanje službenih kontrola sve više prebacuje na veterinarske inspektore. Neriješeno je pitanje službenih kontrola u objektima za maloprodaju mesa.

S obzirom na prije navedeno vezano za kontrolna tijela, želim istaknuti da u ovoj situaciji najveći dio kontrolnih tijela, obavljajući poslove službenih kontrola koji su im povjereni, nije u stanju pokrivati troškove obavljanja službenih kontrole te se u tom smislu pod hitno treba napraviti cjelovitu analizu postojećeg sustava te ispraviti navedene nelogičnosti kako bi kontrolna tijela ostala temelj provedbe sustava koji osigurava zdravlje životinja i ljudi.

Veterinarski djelatnici

Vezano za navedenu problematiku obavljanja poslova zaštite zdravlja životinja i veterinarskog javnog zdravstva, ovdje želim istaknuti da Hrvatska veterinarska komora u Registru imamo 3 916 doktora veterinarske medicine, od čega su 102 umirovljenika.
Gotovo 1000 doktora veterinarske medicine je izvan sustava veterinarske djelatnosti. Od početka uspostave sustava licenciranja Hrvatska veterinarska komora je izdala 2979 odobrenja za rad (licencija), a od navedenog broja trenutno oko 2200 doktora veterinarske medicine ima važeću licenciju.
U 2016. godini u Komoru je upisano 68 doktora veterinarske medicine, od čega je 38 žena, a u 2017. godini, do danas su upisana 52 nova člana, od čega je također 38 žena.
U 2016. godini izdano je 66 novih licencija za rad, a u 2017. godini, do danas je izdano 47 novih licencija.

U organizacijama u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti zaposleno je oko 1600 doktora veterinarske medicine.

Zbog prije navedenog stanja u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti u 2016. godini iznosila je 5.666,00 kn, dok je istovremeno prosječna neto plaće zaposlenih u pravnim osobama na nivou Republike Hrvatske iznosila 5.685,00 kn, odnosno prosječna neto plaća u području veterinarske djelatnosti bila je za 3% manja od prosjeka u pravnim osobama na nivou Republike Hrvatske.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci isplaćene prosječne plaće u 2016. godini:

Isti trend odnosa plaća navedenih djelatnosti nastavljen je i u 2017. godini.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci isplaćene prosječne plaće u prvih sedam mjeseci 2017. godine:

Ovdje želim posebno istaknuti da je zbog prije navedenih razloga, posebno nakon ulaska Republike Hrvatske u EU prisutan trend povećanog odlaska doktora veterinarske medicine na rad u zemlje članice Europske unije.
Neposredno nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, na rad u zemlje članice išao bi po koji doktor veterinarske medicine. Međutim zadnjih godina, taj broj se značajno povećava. Hrvatska veterinarska komora je 2016. godine doktorima veterinarske medicine koji su išli raditi u zemlje članice EU izdala 18 “Letters of good stendings”, a do sada u 2017. godini izdano ih je čak 27.
Doktori veterinarske medicine najviše odlaze na rad u Irsku, Englesku i Njemačku.

S obzirom na sve prije navedeno, želim posebno naglasiti da je s obzirom na postojeći zakonodavni okvir koji regulira ustroj veterinarstva i veterinarske inspekcije, potrebno čim prije pristupiti detaljnoj analizi postojećeg stanja te u kontekstu najave izrade novog Zakona o veterinarstvu, definirati novi zakonodavni okvir koji će urediti najprimjereniji oblik ustroja veterinarske djelatnosti i uvjeta za njeno obavljanje.

Naš zajednički cilj mora biti svakodnevno podizanje razine kvalitete pružanja svih usluga u području veterinarske djelatnosti te implementacija smjernica dobre veterinarske prakse u sve poslove procese svakog pojedinca koji se nalazi u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti.

Za postizanje navedenog cilja veoma je važan Program cijelo životnog obrazovanja doktora veterinarske medicine, što je jedan od naših najvećih prioriteta.
Na zadnjoj Skupštini donesen je novi Pravilnik o stručnom usavršavanju doktora veterinarske medicine. Stručno usavršavanje mora se provoditi sustavno, da svaki veterinar kroz cijelo životno obrazovanje unapređuje svoje znanje, vještine i kompetencije, tako da u svakodnevnom obavljanju svojih poslova primjenjuje najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća struke.

Pravilnik predviđa izradu godišnjeg plana stručnog usavršavanja. Program cijelo životnog obrazovanja, koji će se provoditi kroz godišnje planove mora biti koncipiran po područjima veterinarske djelatnosti – mala praksa i konji, velika praksa i farmske životinje, veterinarsko javno zdravstvo, sigurnost hrane i dobrobit životinja.