VETERINARSKI DANI 2011

Prethodni Veterinarski dani održani su ‘daleke’ 2008. godine iako to ne znači da se tijekom zadnje tri godine u hrvatskoj veterini i veterinarstvu nije događalo ništa bitno. Naprotiv, iako još proživljavaju, hrvatske veterinarske organizacije proživjele su i u protekle tri godine nemalu transformaciju. Mnoge važne promjene hrvatske veterinarske službe indicirane su potrebom njezine prilagodbe, vezane uz pregovore s EU i posljedičnim promjenama hrvatske legislative. Pojedini operativni nositelji hrvatskog veterinarskog prostora su zahvaljujući svojoj poslovnoj pokretljivosti i fleksibilnosti predvodili u prilagođavanju novonastalim uvjetima. Sudeći isključivo prema trenutnim pokazateljima, čini se da je ipak nemali broj onih koji davnim najavama ovakve situacije nisu davali ozbiljan značaj. Svi su se oni sastali na ovogodišnjim Veterinarskim danima koje su Hotelskom naselju Solaris u Šibeniku organizirali Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut.

Očekivani ministri dr. sc. Radovan Fuchs i Petar Čobanković ispred svojih Ministarstava pokrovitelja ovogodišnjih Veterinarskih dana, nisu mogli nazočiti otvorenju skupa na kojemu se okupilo više od 300 sudionika. Stoga je pozdravni govor i riječ pokrovitelja održala ravnateljica Uprave za veterinarstvo, mr. sc. Sanja Šeparović. U pozdravnom govoru prenijela je njihove čestitke uz iskrene isprike na opravdanoj odsutnosti. Podsjetila je na obilježavanje svjetske godine veterinarstva, te na iskorijenjenje goveđe kuge na globalnoj razini i tim povodom čestitala svim veterinarima, uključujući i sve prethodnike sadašnjih veterinarskih djelatnika, na uspjehu koji je rezultat desetljeća predanog i savjesnog rada veterinara čitavog svijeta. Istaknula je i nedavno izraženu zahvalnost predsjednice Vlade RH čitavoj veterinarskoj struci na čuvanju gospodarstva Hrvatske, prvenstveno u smislu organizacije službenih kontrola i uvođenju kontrolnih tijela u službene kontrole.

Odmah po otvorenju, svojim izlaganjem “Veterina i veterinarstvo” predsjednik Hrvatske veterinarske komore, dr. sc. Saša Legen otvorio je sekciju Uvodnih referata – aktualnosti. U svom izlaganju, pozdravio je sudionike u ime novog saziva Hrvatske veterinarske komore i ponovno podsjetio na 250-tu godišnjicu veterinarske struke u svijetu, njezinu povijest i na događaje kojima je ova godišnjica obilježena. Spomenuo je i preseljenje sjedišta Hrvatske veterinarske komore i tim povodom ponovno zahvalio dekanu Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sci. Tomislavu Dobraniću na vrlo kvalitetnoj dosadašnjoj suradnji. Istaknuo je uspješno odrađenu obvezu uvođenja norme ISO 9001 u Hrvatsku veterinarsku komoru, što je učinjeno početkom rujna. Od ovlaštene certifikacijske kuće, HVK je osposobljena za praćenje provođenja sustava upravljanja kvalitetom u svim veterinarskim organizacijama koje imaju prenijete ovlasti nadležnog tijela. Podsjetio je da sve veterinarske organizacije koje obavljaju poslove službenih pregleda i kontrola (kontrolna tijela) osim norme ISO 9001, do kraja godine moraju imati uspostavljen sustav kvalitete HRN EN ISO/IEC 17020:2005, čime su djelomično najavljene kasnije rasprave o aktualnim temama u hrvatskom veterinarstvu.

Između ostalog, procijenio je da će se dosadašnji pad broja objekata za klanje nastaviti te iznio osobno uvjerenje u trenutnu nemogućnost brojnih subjekata u poslovanju s hranom u podnošenju tržišne utakmice sa jakim europskim subjektima. Upozorio je na kontinuirani pad broja rasplodnih goveda, na pad aktivnosti veterinarske djelatnosti, pad broja veterinarskih subjekata, ali i pad broja zaposlenih u veterinarskim organizacijama. Slijedom potreba i preuzetih obveza unutar pregovora s EU, samo prošle godine u državnoj službi zaposleno je preko 80 službenih veterinara, a u međuvremenu su se i veterinarske organizacije odlučile za uspostavljanje spomenutih normi, preuzimajući pritom i poslovni rizik upitnosti povrata investicija. Uprava za veterinarstvo je stoga zatražila od Europske komisije odustajanje od preuzete obveze zapošljavanja 192 službena veterinara kako bi dio potrebnih pregleda bio odrađen putem kontrolnih tijela, što je ova Komisija i prihvatila. Kao predsjednik HVK, Saša Legen se otvorenom samokritikom osvrnuo i na manjkavosti koje postoje u radu pojedinih veterinarskih organizacija, ali i nastavku trenda neprimjerenog snižavanja cijena veterinarskih usluga u RH čija je regulacija zadatak prvenstveno Gospodarskog odbora HVK. U nastavku svog izlaganja, istaknuo je i uspjeh hrvatskih veterinarskih djelatnika u pogledu izuzetnog smanjenja broja oboljelih osoba od trihineloze u RH, sa 585 oboljelih u 1998. godini na na niti jedan ili svega par u nekoliko zadnjih godina, za što je najvećim dijelom zaslužna upravo veterinarska struka u Hrvatskoj. U pogledu ptičje gripe, ustvrdio je da su neke zemlje preuzele upravo naš model suzbijanja ove bolesti, od rada Uprave za veterinarstvo, Uprave za veterinarske inspekcije i operative na terenu. Upozorio je na neophodnost zajedničkog rada i aktivnog kvalitetnog odnosa između veterinarske medicine (znanosti), te politike i gospodarstva kao osnovnih elemenata veterinarstva u cilju opće dobrobiti društva. Na samom kraju svog izlaganja, izrazio je svoje iskreno zadovoljstvo stalnim povećanjem broja žena unutar veterinarske struke i podršku i očekivanje nastavka ovog višegodišnjeg trenda kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Nakon predsjednika HVK, skupu se ponovno obratila ravnateljica Uprave za veterinarstvo, mr. sc. Sanja Šeparović. Govorila je o ukupnom radu veterinara u struci u Hrvatskoj i novim terminima koji se u veterinarskoj struci pojavljuju te o važnosti veterine kao nacionalnom i globalnom javnom dobru. Osvrnula se na aktivnosti i zadatke u proteklom razdoblju, a u određenoj mjeri na planiranje i razvoj, aktivnosti i postignuća vezanima na pristup Hrvatske EU, na novi veterinarski informacijski sustav u Hrvatskoj, na plan unapređenja objekata, na plan monitoringa i na veterinarski pregled gospodarstva, ali i na druge aktualne teme.

Ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije, mr. Gordan Jerbić govorio je o veterinarskoj inspekciji u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti. Istaknuo je da je od 2008. godine Hrvatska u pregovorima s EU zatvorila poglavlje Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, te da je Hrvatska prva od svih dosadašnjih zemalja koje su prolazile pristupne pregovore s EU, a tijekom kojega je ovo poglavlje bilo svrstano kao zasebno poglavlje, a ne kao dio poglavlja 11 kako je bilo sa dosadašnjim zemljama kandidatima za ulazak u EU. Iz ovoga je vidljivo da su veterinarstvo i sigurnost hrane od velike važnosti i u EU, te se može nazrijeti dobra perspektiva veterinarske struke koja će omogućiti i njezino kvalitetno repozicioniranje.
Uprava za veterinarske inspekcije zaposlila je 102 doktora veterinarske medicine i provela opsežnu edukaciju – posljedično su povećani brojevi nadzora i prijedoga rješenja u skladu s promijenjenom legislativom, usklađenom s EU. Također su održane brojne radionice na kojima su 440 službenih veterinara i ovlaštenih veterinara prošli kroz treninge vezane za novi sustav službenih kontrola, provođenjem procedura službenih kontrola, check-lista i ostalih novih propisa. Oformljeno je 8 regionalnih veterinarskih ureda – Bjelovar, Rijeka, Split, Šibenik, Slavonski brod, Osijek, Varaždin i Zagreb – sa 65 ispostava, a koji su samo tijekom 2009. godine napravili preko 20 tisuća zapisnika. U istom periodu donešeno je više od 7 tisuća rješenja, podnešeno gotovo tisuću optužnih prijedloga i 8 kaznenih prijava. Slijedećih godina, sa zapošljavanjem novih inspektora cjelokupni rezultati rada inspekcije proporcionalno su povećani. Iz pozitivnih rezultata europskih inspekcijskih kontrola zaključuje se da je veterinarski inspekcijski sustav u Hrvatskoj uspješno implementiran, ali i spreman na stalna poboljšanja. Mr. Jerbić je iznio i mišljenje da postoji dovoljno prostora, ali i potrebe za boljom prezentacijom veterinarske struke u hrvatskom gospodarstvu.

Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o Veterinarskom fakultetu u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti. Istaknuo je da su potreba za čvršćom suradnjom između bazičnih i kliničkih znanstvenika i za brzim transferom znanosti u praksi, u obrazovnom procesu na svim razinama uzrokovali korjenite promjene i izradu novih nastavnih programa, metodologije poučavanja i hijerarhije znanja. Uvođenjem bolonjskog procesa na Veterinarskom fakultetu započet je novi način poučavanja studenata čiji je konačni cilj da tek završeni doktor veterinarske medicine bude odmah samostalan u radu na svim zadacima koji se pred njega postave. “Razmjena studenata i nastavnog osoblja putem programa CEEPUS počela je 2001./2002. godine između Veterinarskog fakulteta iz Beča, Brna, Budimpešte, Košica, Ljubljane, Wroclawa i Zagreba, koji su ujedno i članovi VetNEST udruge. Primili smo 24 osobe (studenti i nastavno osoblje). U sklopu CEEPUS programa u prošloj akademskoj godini izvan hrvatske boravilo je 7 studenata i nastavnika. U sklopu CEEPUS programa pri Veterinarskom fakultetu održana je radionica Wildlife Management, a ove akademske godine održat će se dvije međunarodne radionice u organizaciji našeg fakulteta Wildlife Management i Reproduction in Ruminants.
U okviru ERASMUS programa Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je bilateralne sporazume o boravku nastavnika, studenata i nenastavnog osoblja na šest Sveučilišta (Ljubljana, Beč, Košice, Brno, Wroclaw i Budimpešta).”
Dekan Fakulteta iznio je brojne pokazatelje iz kojih je vidljiva znažna međunarodna i znanstvena aktivnost Fakulteta. Uz to se osvrnuo i na program cjeloživotnog učenja i njegovim ciljevima te iznio mišljenje o postojanju dovoljno velikog prostora za rad i u ovom segmentu, i od strane Fakulteta, ali još više od strane HVK. Na kraju izlaganja Dekan je istaknuo da Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mora biti lider u širem okruženju jer je jedina znanstveno-nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj, u kojoj “smo svi doktori veterinarske medicine stekli znanja, vještine i kompetencije, brojna prijateljstva i ljubavi” i ponovio kako su vrata Veterinarskog fakulteta otvorena svim bivšim, sadašnjim, a i budućim studentima. Pozvao je na sprječavanje problema međusobnim razgovorom između svih strana, bez da niti jedna strana ne misli da je na pijedestalu i nastupa s te pozicije. Dekan je pozvao i na jedinstvo veterinarske struke i nekažnjavanje drugačijeg mišljenja nego iskorištavanje svih dobrih elemenata za dobrobit struke i jednog od najljepših i najplemenitijih poziva – veterinar – koji će ostati i nakon nas.
Izlaganje prof. dr. sc. Tomislava Dobranića u cjelosti možete pročitati ovdje: Veterinarski fakultet u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti.

U nastavku sekcije, skupu se obratio ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, prof. dr. sc. Željko Cvetnić i govorio o ulozi Hrvatskog veterinarskog instituta u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti. Na početku izlaganja, prof. Cvetnić iznio je nekoliko povijesnih činjenica vezanih uz Hrvatski veterinarski institut, a potom i trenutno stanje i status Hrvatskog veterinarskog instituta usporedivši pritom izgled, opremljenost, osposobljenost i mogućnosti Hrvatskog veterinarskog instituta sa stanjem u proteklih nekoliko godina. HVI je jedan od 25 javnih zdravstvenih instituta sa oko 240 zaposlenika. Strateška rekonstrukcija, modernizacija, informatizacija, edukacija zaposlenika i akreditacije laboratorija su u proteklih nekoliko godina bili svakodnevni ‘pressing’ uz redoviti rad i uz uredno besprijekorno funkcioniranje Hrvatskog veterinarskog instituta. Naglasio je i aktualne radove i investicije u svaki od Zavoda HVI – u Vinkovcima, u Splitu, u Rijeci i u Križevcima, gdje je nedavno proslavljena i 110 godišnjica Zavoda, koji predstavlja i prvi veterinarski laboratorij na prostoru Istočne Europe, osnovan 1901. godine. Završetak svih radova u Zavodima planirani su za siječanj 2012. godine. Prof. Cvetnić posebice je istakao i pohvalio dr. sc. Vladimira Savića i Laboratorij Centra za peradarstvo koji je nominiran za regionalni laboratorij za influencu ptica za zemlje Istočne Europe /do Kavkaza/ što je vrlo veliko priznanje za ovaj laboratorij, ali i Institut u cjelosti. Sa 28 akreditiranih laboratorija sa 132 metode Hrvatski veterinarski institut je vjerojatno najakreditiranija kuća u Republici Hrvatskoj, barem u sustavu javnih servisa.

Skupu su nazočili i važni inozemni gosti: Ravnateljica veterinarske uprave iz Slovenije, Direktor uprave za veterinarstvo Crne Gore, Voditelj kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, te Direktor Uprave za veterinarstvo Srbije, koji je prigodno pozdravio sudionike skupa i zaželio uspjeh u radu i pozitivne rezultate ovih Veterinarskih dana.

Izlaganja preostalih sekcija Veterinarskih dana 2011 dostupna su na stranicama
Hrvatske veterinarske komore.

---