VETERINARSKI DANI 2019. :: Osvrt

Tradicionalno, jer su već obilježili desetljeća organiziranih okupljanja struke, Veterinarski dani su i danas dani godišnjih susreta stručnjaka iz svih područja veterinarske djelatnosti u Hrvatskoj, a to znači da su ovdje osim obrazovnih, znanstvenih i terenskih praktičara redovito i čelnici institucija u kojima se definira najveći dio cjelokupne veterinarske djelatnosti u Hrvatskoj.
Ne treba ovo shvatiti kao frazu jer oduvijek su Veterinarski dani mjesto susreta svih koji izravno odlučuju i sudjeluju u istina ponekad nerealiziranom kreiranju politika i programa, ali istovremeno i u rješavanju tekuće problematike koja se financira iz Državnog proračuna, pa i gorućih tema hrvatskog veterinarstva među kojima nažalost ima i onih koje „gore” već godinama. Bez uvažavanja ovih činjenica nemoguće je objektivno sagledati, a još manje isto tako analizirati događanja na upravo zbog svega navedenoga najznačajnijem hrvatskom veterinarskom skupu bez obzira na činjenicu da su u medijima i dalje zapravo zastupljeniji naslovi iz male prakse.

Činjenica je da se događaju u nas i kongresi na kojima sudjeluje višestruko već broj sudionika ne samo iz zemlje nego i inozemstva, no u kvalitativnom smislu Veterinarski dani su dokaz da primarni i nikada osporavani značaj veterinarske struke u društvu leži upravo u zaštiti zdravlja ljudi kroz zaštitu zdravlja životinja. Upravo stoga, ovaj se skup zadržao u hrvatskom veterinarstvu već desetljećima (28. godina) i teško je zamisliti da će to išta promijeniti dok u društvu postoji potreba za zdravljem i zdravstveno ispravnom hranom i dok postoje institucije koje ga tradicionalno organiziraju… I dok se ova postavka u društvu ne promijeni, svaki drugi kut gledanja teško da može postati objektivniji. No, krenimo redom.Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede u organizaciji skupa nije formalno navedena uz Veterinarski fakultet, Hrvatski veterinarski institut i Hrvatsku veterinarsku komoru, no i njezino u praksi uvijek prisutno aktivno sudjelovanje je neophodno jer bez nje ovakvi skupovi ne mogu biti potpuni. Mnogi se čak i veterinari s ovakvom konstatacijom možda neće odmah složiti, ali neki od praktičnih problema na terenu dijelom imaju svoje ishodište, pa i rješenje upravo ovdje.Premda se kao organizatori najznačajnijeg godišnjeg veterinarskog skupa u Hrvatskoj navode i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatski veterinarski institut, glavni organizator skupa prirodno i operativno je Hrvatska veterinarska komora, a i Fakultet i Institut i Uprava su kao i prijašnjih godina dali skupu glavni sadržaj kroz najveći dio uvijek dobro pripremljenih predavača u svim sekcijama.
Ne ulazeći u dublju analizu organizacije, za Komoru su Veterinarski dani, obzirom na godine iskustva, većim dijelom ipak rutinski posao.Iako svake četvrte godine Veterinarski dani ustupaju mjesto Hrvatskom veterinarskom kongresu, teško je prosječnom promatraču utvrditi bitne razlike u sadržajnom smislu jer su glavne teme ovih skupova redovito one aktualne. Zapravo i površno analizirajući teme na raspravama, redovito se ponavlja pitanje: zašto se one ne događaju i češće? Za one koji svoje vrijeme na ovim skupovima većinom provode u kolegijalnim druženjima, ovakvo pitanje i nema puno smisla jer gledajući iz perspektive susreta i druženja, kroz godine se malo toga promijenilo. Tako će oni koji dolaze prvenstveno iz tih razloga, ocijeniti da Veterinarski dani upravo tome i služe. U skladu sa Pravilnikom o stručnom usavršavanju, Komora je svakom sudioniku pasivno sudjelovanje na skupu bodovala sa četiri boda.Prilikom otvaranja skupa, uzvanike i sudionike ovogodišnjih Veterinarskih dana prije svih je u svojstvu predsjednika organizacijskog odbora Veterinarskih dana 2019. pozdravio Ivan Forgač, dr.med.vet., predsjednik Hrvatske veterinarske komore.U odnosu na protokole dosadašnjih godina, u pozdravnim govorima nije bilo pozdrava prof. dr. sc. Nenada Turka, dekana Veterinarskoga fakulteta koji 13. studenoga obilježava svoju povijesnu, stogodišnjicu postojanja, niti pozdrava dr. sc. Eddyja Listeša, izaslanika ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta i predstojnika Veterinarskoga zavoda Split iako su uz Hrvatsku veterinarsku komoru i ove institucije na svim službenim materijalima skupa navedene kao njegovi organizatori.
Nakon pozdrava zamjenika župana Šibensko-kninske županije Nikole Blaževića, sudionike je u ime glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića pozdravio mr. sc. Gordan Jerbić.

Kako su i ovogodišnji Veterinarski dani organizirani i pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u njezino je ime „njezine najdraže doktore” pozdravio Damir Skok, dr.med.vet, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba.Ovi epiteti navedeni su stoga jer su veterinari, kako je kazao „oduvijek liječili kućne ljubimce i sve životinje s kojima je odrastala”, pa je stoga prenio i predsjedničine riječi podrške „jer ste vi upravo stup i hrvatske poljoprivrede i prehrane i sigurnosti hrane, ali i onoga što je uvijek najdraže svima nama, onog psa, mačke, papige i svega drugog što imamo kod kuće”.

U svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, okupljene je pozdravio i saborski zastupnik dr. sc. Josip Križanić i uz brojne konstatacije izjavio da „S ovog skupa moramo poslati javnosti stalnu poruku o teškom stanju u veterinarstvu, ali i mjerodavnim nadležnim institucijama vrlo jasno reći da ukoliko žele stalnu mobilnost ovlaštenih veterinarskih organizacija za slučaj ugroze od zaraznih bolesti – to mora osigurati država.”Dan uoči početka skupa, iz resornog je ministarstva javno objavljeno da će ministrica mr. sc. Marija Vučković otvoriti ovogodišnje Veterinarske dane, a prisustvo čelnika izvršne vlasti uvijek dodaje političku težinu i značaj bilo kojeg skupa, pa tako i ovoga.U svom obraćanju uzvanicima i sudionicima prilikom otvaranja skupa, ministrica Marija Vučković kazala je da je „Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih godinu dana nastojalo kako unaprijediti postojeće tako i izraditi nove programe koji se odnose na sigurnost hrane i na zdravlje životinja. Danas imamo 29 odobrenih programa u području zdravlja životinja od kojih čak 17 financira Europska unija odnosno Europska komisija.” Podsjetila je i „da smo nedavno dobili status zemlje u cijelosti slobodne od klasične svinjske kuge te je ukinuto ograničenje koje se odnosilo na posljednje četiri kontinentalne hrvatske županije”. Zahvalila je „svima koji su radili na realizaciji ovog vrlo vrijednog cilja, a mučimo se već 11 godina.”
Spomenula je i nemalu opasnost od unošenja virusa afričke svinjske kuge „jer velik dio europskih zemalja, pa i naših susjeda Mađarske i Srbije, a i drugih, više nema status zemlje slobodne od afričke svinjske kuge za razliku od Hrvatske.” Apelirala je na sve držatelje svinja da se itekako pridržavaju biosigurnosnih mjera i „zahvalila svim veterinarima na obavljenoj kategorizaciji jer je vaša uloga u tome najveća.” Naglasila je napore ministarstva koji su usmjereni omogućivanju izvoza mliječnih proizvoda te mesa peradi i svinja, ali i tune te hrvatskoga meda na kinesko tržište.Nakon pozdravnih govora održana su uvodna predavanja za predstojećih šest sekcija u kojima su raspravljane teme iz područja kontrole aktualnih bolesti životinja, posebice afričke svinjske kuge.

Uvodna izlaganja održali su čelnici institucija sastavnica veterinarskog sustava u Republici Hrvatskoj:
• mr. sc. Tatjana Karačić, pomoćnica ministrice poljoprivrede ispred Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede (otvori ↗),
• prof. dr. sc. Nenad Turk, dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (otvori ↗)
• dr. sc. Eddy Listeš, Predstojnik Veterinarskog zavoda Split i izaslanik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta (otvori ↗)
• Ivan Forgač, dr.med.vet, predsjednik Hrvatske veterinarske komore (otvori ↗)

U nastavku skupa, kroz spomenutih šest sekcija govorilo se o kategorizaciji gospodarstava na kojima se drže svinje i biosigurnosnim mjerama u svinjogojskoj proizvodnji kao najvažnijem čimbeniku u sprječavanju pojave afričke svinjske kuge.
Raspravljalo se o temama iz područja veterinarskog javnog zdravstva, a još prilikom otvorenja najavljeno je održavanje radionice na temu antimikrobne rezistencije. Treba istaknuti i održanu raspravu na temu afričke svinjske kuge kojoj je prisustvovao najveći broj sudionika.
U sklopu sekcije ‘Jedno zdravlje’ raspravljane su teme iz područja veterinarskog javnog zdravstva na kojima su u svojstvu predavača sudjelovali i liječnici. Kroz dvije sekcije obrađene su i aktualne teme iz područja male prakse, a kroz jednu sekciju i teme iz velike prakse farmskih životinja. (v. program)
Održavanje Veterinarskih dana vrijedna je tradicija čije se održavanje redovito pozitivno odražava na uvijek pomalo problematičnu komunikaciju između čimbenika postojećeg veterinarskog sustava u Republici Hrvatskoj. Možda bi barem rasprave, koje su potrebne i za koje uvijek ima interesa, a koje smo imali prilike pratiti, mogle biti organizirane i češće jer je jasno da problemi u praksi ne pitaju za termine i raspored društvenih događanja u godini.
Činjenica je da pojedine institucije „po potrebi” organiziraju stručne skupove lokalnoga karaktera, međutim, rasprave tijekom Veterinarskih dana iz godine u godinu dokazuju da teren uvijek ima pitanja iz kojih nerijetko proizlaze dobri i konstruktivni prijedlozi za sve, no ta pitanja isto tako često ostaju neodgovorena, bar neko vrijeme. To je dokaz da su dobra jer ukazuju na nedostatke, pa time služe unaprjeđenju svih uputa i djelovanja i zato niti ubuduće ne bi trebala biti podcijenjena. Praksa to dokazuje.

Uz aktualne i više nego izvrsno obrađene stručne sadržaje, Primošten je očekivano uspješno poslužio svoje goste kao domaćin ovogodišnjih Veterinarskih dana. Podsjetimo da je zadnjih godina gotovo redovito Opatija bila domaćin skupa (2011. Šibenik – Solaris, 2012. Tuheljske toplice – kongres). Kada bismo kritički analizirali isključivo i samo koncept – objektivno je konstatirati da on nije nov, ali retoričko je pitanje je li potreban novi i drugačiji obzirom na karakter sustava i viziju statusa struke 2030. godine? Promatrači komentiraju da je previše energije utrošeno na kroz godine održane pregovore među onima koji nikada ne bi trebali međusobno pregovarati nego razgovarati, a tako slabi i snaga svih onih koji moraju ili održati postojeći sustav ako je to moguće ili izgraditi novi. U tome smislu, mogući razgovori o homogenoj osovini sustava neophodnoj za promjene koje su odavno zahvatile strukovni prostor u praksi, ostali su javnosti nepoznati, a upućeni smatraju da upravo to hrvatskom veterinarstvu već dugo vremena najviše nedostaje. Neovisno o tome, nadamo se i vjerujemo da će se dobra i korisna tradicija održavanja Veterinarskih dana nastaviti kao i uvijek do sada, u skladu sa okolnostima vremena, ali i stvarnim potrebama struke.