Izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta
Najveći problem Hrvatskog veterinarskog instituta u proteklim godinama bio je način financiranja. Iako smo javni znanstveni institut, od 250 zaposlenika za samo njih 30 dobivali smo plaću iz državnog proračuna, dok smo plaće za 220 zaposlenika morali podmiriti iz ugovorne suradnje s Ministarstvom poljoprivrede i pružanjem usluga na tržištu.
Nakon pregovora sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom poljoprivrede, ove je godine pripremljen nov stabilniji način financiranja koji se počinje primjenjivati u 2023. godini. Hrvatski veterinarski institut i dalje ostaje javni znanstveni institut, no u potpunosti će se financirati putem Ministarstva poljoprivrede. Svi zaposlenici dobiti plaću iz državnog proračuna, a pretrage za Ministarstvo poljoprivrede radit će se za iznose koji pokrivaju troškove pretraga izravnim transferom iz državnog proračuna.
Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu znanosti i obrazovanja na razumijevanju značaja Instituta te omogućavanju da Institut i dalje bude javni znanstveni institut te istodobno pruža usluge od nacionalne važnosti za Republiku Hrvatsku što uključuje dijagnostiku bolesti životinja te kontrolu hrane i hrane za životinje. Ovime će Hrvatski veterinarski institut imati stabilan način financiranja sličan drugim javnim znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj
Laboratoriji Instituta su ponovno akreditirani prema novoj reviziji norme HRN EN ISO /IEC 17025:2017. Konstantno povećavamo broj akreditiranih metoda, tako da sada imamo 249 akreditiranih metoda u fiksnom i fleksibilnom području. Ciljevi su nam usmjereni na osposobljenost, nepristranost i dosljedan rad laboratorija, te da su svi procesi i postupci u laboratorijima usklađeni sa zahtjevima norme, što se dokazuje na redovitim nadzorima provedenim od strane Hrvatske akreditacijske agencije.
Sanacije zgrada nakon potresa u Zagrebu završene su 2021. godine, proteklih godina se intenzivno investiralo u opremanje većeg broja laboratorija i razvoj novih metoda. Početkom pandemije bolesti COVID-19 odlučili smo osposobiti laboratorij za dijagnostiku te bolesti gdje smo građevinskim radovima i novonabavljenom i doniranom opremom povećali biosigurnost i opremljenost laboratorija i proveli veći broj istraživanja vezanih uz COVID-19.
Kako je afrička svinjska kuga praktički pred vratima, svu opremu koja se rabi u QRT-PCR-u afričke i klasične svinjske kuge je duplirana tako da imamo po dva uređaja za svaki segment pretrage kako u slučaju izbijanja bolesti možemo pouzdano i pravovremeno provesti dijagnostiku i u slučaju kvarova.
Zbog novih standarda propisanih od EU vezano za Državni program monitoringa rezidua morali smo u protekle dvije godine investirati u vrlo zahtjevnu analitičku opremu, u nove tekućinske kromatografe s dvostrukom masenom spektrometrijom. Time sve pretrage u Državnom programu monitoringa rezidua možemo provesti na način kakav se zahtijeva od EU. Nabavljena je i najsuvremenija analitička oprema za pretrage vode.
Naša najstarija podružnica, Veterinarski zavod Križevci proslavio je prošle godine 120 godina od osnutka. To je najstariji veterinarski dijagnostički laboratorij na području jugoistočne Europe. Veterinarski zavod Križevci smješten je u zgradi napuštenog pavlinskog samostana koja mu je dodijeljena po osnutku 1901. Godine, zbog čega su pokrenute aktivnosti za izgradnju nove zgrade Zavoda.
Veterinarski zavod Križevci u suradnji s Razvojnom agencijom Koprivničko-križevačke županije (PORA) već gotovo 18 mjeseci intenzivno radi na pripremi projekta koji bi bio financiran/sufinanciran sredstvima EU u sklopu novog programskog razdoblja 2021.-2027. kao jedna od vodećih znanstveno-istraživačkih organizacija na području sjeverne Hrvatske.
Postupak izdavanja građevinske dozvole po zahtjevu Hrvatskog veterinarskog instituta jest u završnoj fazi i istu bismo trebali zaprimiti do početka mjeseca studenog.
Kao znanstvena institucija svake godine povećavamo broj publiciranih znanstvenih radova i sudjelujemo u nastavi nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i radimo na većem broju znanstveno-istraživačkih projekata.
Izdavači smo časopisa Veterinarska stanica, koji besplatno stiže na veći broj adresa veterinarskih organizacija u Hrvatskoj. Zbog troškova nakladu tisaknog izdanja smo morali smanjiti, no izrađena je moderna i pregledna web stranica časopisa gdje su dostupni svi objavljeni članci. Časopis je sve više prepoznat u referalnim svjetskim indeksnim bazama.
U velikoj praksi promjećujemo posljednjih desetak godina konstantan pad broja uzoraka, uzrokovan jednim negativnim i jednom pozitivnim trendom. Negativan je konstantan pad broja životinja koji se sve više odražava na djelatnost cijele vetertinarske struke, dok je pozitivna trend da Hrvatska dobija statuse zemlje slobodne od pojedinih bolesti, poput bjesnoće, klasične svinjske kuge, bruceloze goveda, što je postignuti velikim zalagenjem cijele struke i gdje sam ponosan na dio posla koji je u dobivanjima statusa odradio Hrvatski veterinarski institut.
U maloj praksi imamo sve intenzivniju suradnju u području dijagnostike bakterijskih, gljivičnih, parazitarnih i virusnih bolesti gdje nas kolege prepoznaju kao instituciju koja provodi dijagnostiku istih i pruža kvalitetnu savjetodavnu pomoć.
Zaključno, razvijamo laboratorijsku dijagnostiku i analitiku u skladu sa svim međunarodnim zahtjevima i propisima prvenstveno u službi Ministarstva poljoprivrede i DIRH-a, a također smo uvijek na usluzi svima Vama cijenjeni i dragi kolege koji radite u velikoj i maloj praksi te u proizvodnji hrane, hrane za životinje.
Svima vama želim puno uspjeha u radu ovoga kongresa i da se svi zajedno borimo za boljitak naše struke u budućnosti.
Hvala vam najljepša!
Vezano (Veterinarski dani):
- Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)
- Psihičke ozljede i “izgaranje” veterinara u Republici Hrvatskoj
- Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja
- Primjer endemske i moguće emergentne virusne zoonoze u Hrvatskoj – hepatitis E i krimsko-kongoanska hemoragijska groznica
- Uloga veterinara u prijavljivanju nuspojava lijekova u životinja