VETERINARSKI DANI ‘92 :: Prvi znanstveno-stručni skup veterinara Republike Hrvatske

dr. sc. Mirko Burić, dr. med. vet.

Uz Hrvatski veterinarski vjesnik br. 7-8, 2018. g., čitateljima je kao prilog predočena knjižica Hrvatsko veterinarstvo u tranziciji (1991. – 2011.) autora prof. dr. sc. Marka Tadića, umirovljenog profesora Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu. Tekst od 56 tiskanih stranica, temeljen isključivo na sekundarnim izvorima spoznaja, pretežno veterinarskim časopisima, uvažavajući stanje općih prilika u državi, osobito u poljoprivredi prije i tijekom tranzicije, upućuje da je …razdoblje od 1991. do 2011., razdoblje dubokih promjena u veterinarstvu, možda i najdubljih u ukupnoj povijesti veterinarstva… u Hrvatskoj.

Važnost objavljenog povijesnog prikaza uvodno je odredio sam autor navodeći da želi upozoriti …samo na najvažnije događaje i promjene u veterinarstvu.
Stoga tekst u nastavku nema karakter znanstvenog štiva, već je on stanovita promemorija za buduće istraživače povijesti veterinarstva…” S obzirom na tu navedenu mogućnost korištenja sadržaja objavljenog rada, kao višegodišnji član Izdavačkog odbora Hrvatske veterinarske komore dužan sam upozoriti na dva netočna podatka u dijelu prikaza izdavačke djelatnosti u veterinarstvu. Služeći se neobjavljenim rukopisom prof. dr. sc. Marka Samardžije i prof. dr. sc. Željka Pavičića iz 2012. godine, prof. dr. sc. Marko Tadić navodi: …Prvi znanstveno-stručni skup pod nazivom Veterinarski dani održan je u Dubrovniku 1994… Podatak je neistinit jer prvi Veterinarski dani ‘92 održani su u Puli 1992. godine. Bio je to ujedno i prvi znanstveno-stručni skup veterinara održan u Republici Hrvatskoj. Drugi netočan podatak je u vezi s tiskom glasila Hrvatske veterinarske komore i glasila Hrvatskoga veterinarskog društva, dvaju časopisa istog imena Hrvatski veterinarski vjesnik.
Korištenjem prethodnog izvora podataka prof. dr. sc. Marko Tadić navodi: …Nakon svladavanja brojnih i nepredvidivih poteškoća časopis napokon 1993. godine ponovo počinje izlaziti i postaje službeno glasilo obnovljenog staleškog društva hrvatskih veterinara Hrvatsko veterinarsko društvo – 1893. – Societas veterinaria croatica koje iste godine postaje i izdavač časopisa (…) Godine 2008., kad se nakon dugog čekanja Hrvatski veterinarski vjesnik počinje referirati u svjetskoj bazi podataka CAB Abstract, časopis se na štetu veterinarstva u Hrvatskoj gasi i prestaje izlaziti. (…) Od svih spomenutih časopisa danas redovito izlaze samo: Meso, Krmiva, Stočarstvo, Veterinarska stanica i Veterinarski arhiv.” Navedeni je podatak nepotpun i neistinit jer se odnosi na glasilo Hrvatskoga veterinarskog društva, a prešućuje postojanost tiska Hrvatskoga veterinarskog vjesnika, glasila Hrvatske veterinarske komore, koji izlazi od srpnja 1993. godine, redovito, sve do danas.

▲

Veterinarski dani, znanstveno-stručni skup veterinara R. Hrvatske

Nakon Osnivačke skupštine Hrvatske veterinarske komore 28. veljače 1992. godine i njezina upisa u Registar društvenih organizacija R. Hrvatske 19. ožujka 1992. godine te prijema za redovitog i punopravnog člana Svjetskog veterinarskog društva (World Veterinary Association) na 44. Glavnoj skupštini 23. svibnja 1992. godine u Parizu Izvršni odbor HVK je 4. rujna 1992. donio odluku o održavanju redovitih godišnjih susreta pod nazivom Veterinarski dani.

Započelo je sa skupom Veterinarski dani ‘92., koji je prvi znanstveno-stručni skup veterinara R. Hrvatske. Održan je u Puli od 12. do 14. studenoga 1992. godine u hotelu Histria, u organizaciji Hrvatske veterinarske komore (Organizacijski odbor: Ivan Forgač, Božo Mikulić, Anka Juzbašić, Stanko Pelko, Dubravko Kapetanić, Vladimir Pezo, Aldo Kursar, Zdenko Radman, Krešimir Lovrinčević, Srđan Tiljak, Davor Maraković i Tomislav Vukasović). Radna tema skupa bila je Hrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju, naziva koji je možda u nekih izazvao nedoumicu.

Opravdanost takvom pristupu razmišljanja i djelovanja veterinarske struke objašnjava izlaganje prof. dr. sc. Marka Tadića i dr. sc. Slobodana Juzbašića, Zadaće veterinarstva u obnovi Hrvatske. …Rat protiv Hrvatske traje dulje od dvije godine. Po mnogim svojim obilježjima on je osobit u povijesti ratovanja (…) Ratnih razaranja pošteđen je manji dio Hrvatske, ali nije pošteđena nijedna djelatnost. Osobita i velika stradanja su na selu i u poljoprivredi. Napadači su zauzeli šesnaest hrvatskih općina te njih još 29 ugrozili ratom. To je 19,25 odnosno 39,61 posto površine Republike Hrvatske ili 19,66 i 40,36 posto svih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske. Na tom je području 1990. bilo 8,64 i 37,04 posto svega pučanstva, 8,28 i 35,92 posto svih domaćinstava te 12,46 i 37,56 posto svih poljoprivrednih gospodarstava. S gledišta promišljanja posljedica rata na selu i poljoprivredi valja zabilježiti i ove podatke: na označenom je području 1990. zabilježeno 26,04 i 42,36 posto konja, 16,49 i 33,84 posto goveda, 46,40 i 33,50 posto ovaca, 13,71 i 41,90 posto svinja te 14,17 i 36,91 posto peradi od ukupnog broja u Republici…
…Iako rat još nije okončan, u tijeku je obnova. Obnova kao posljedica rata…

Izlaganje ministra poljoprivrede i šumarstva RH dr. sc. Ivana Majdaka Globalna gospodarska politika Republike Hrvatske i osnovne smjernice razvoja poljodjelske proizvodnje u poslijeratnom razdoblju u cijelosti je odredilo radnu temu skupa, no u uvodu se ukazalo i na nedaće tog vremena. …uništene su ili okupirane velike površine najplodnije slavonske ravnice zajedno s prošlogodišnjom ljetinom. Razoreni su mnogi stočarski objekti s vrlo vrijednim genetskim potencijalom stoke. Izvan kontrole vlasti Republike Hrvatske iznenada se našlo oko 400.000 hektara obradivih površina. Okupirano je 120.000 seoskih gospodarstava, a uništena su i spaljena mnoga sela čiji se žitelji najvećim dijelom još i danas nalaze u izbjeglištvu. Iako je to već više puta objavljivano, ali nije suvišno da još jedanput i ovom prilikom spomenemo da je prema našim procjenama uništeno ili otuđeno oko 120.000 goveda, oko 145.000 svinja, od toga 65.000 rasplodnih svinja, 14.000 konja i oko 2,5 milijuna peradi. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je među više od brojnih 700.000 prognanika i izbjeglica bilo najviše upravo seljaka i njihovih obitelji, s ugrožavanjem kompletnih sela i njihovih žitelja ugrožene su zaokružene životne i radne cjeline. U prehrambenoj industriji uništeno je gotovo 40 posto proizvodno – prehrambenih, skladišnih i distributivnih kapaciteta…

Nazočnost oko 400 veterinara iz cijele Hrvatske, iz 12 općinskih inspekcija, 56 veterinarskih stanica, Hrvatske vojske i 45 drugih organizacija pokazalo je, unatoč ratnim zbivanjima, potrebu redovitosti održavanja skupa kao važnog mjesta izmjene i usmjeravanja stručne veterinarske misli.

Zbornik radova Veterinarski dani ‘92., Hrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju, Pula, 12 – 14. studenoga 1992., ISBN 953-96019-2-4, tiskan je 1993. godine u nakladi od 800 primjeraka.

Veterinarski dani ‘93. održani su od 11. do 13. studenoga 1993. godine u Opatiji, u Grand hotelu Adriatic, u organizaciji Hrvatske veterinarske komore, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore. Članovi organizacijskog odbora bili su: predsjednik Aldo Kursar, tajnik Tomislav Vukasović te članovi Mirko Burić, Stjepan Feldhofer, Ivan Forgač, Josip Juras, Anka Juzbašić, Krešimir Lovrenčić, Ivan Majdak, Božo Mikulić, Vladimir Mitin, Vladimir Pezo, Franjo Sanković, Srđan Tiljak, Marko Tadić i Zvonimir Vinovrški. Radna tema bila je Hrvatsko veterinarstvo u ogledalu novih zakona. Skup je pratilo oko 500 sudionika, ali i predstavnika Bavarske veterinarske komore, Austrijske veterinarske komore te veterinari Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine. Oni su u radnom dijelu skupa izvijestili nazočne o ustrojstvu veterinarske struke svojih zemalja te o problemima njihove djelatnosti.

Izlaganja na Veterinarskim danima ‘93. objedinjuje tiskani Zbornik radova Veterinarski dani ‘93., Hrvatsko veterinarstvo u ogledalu novih zakona, Opatija, 11. – 13. studenoga 1993., ISBN 953-96019-3-2, tiskan 1993. godine u nakladi od 800 primjeraka.

Veterinarski dani ‘94. treći u nizu, a ne prvi, kako navodi prof. dr. sc. Marko Tadić, održani su u Dubrovniku od 13. do 15. listopada 1994. godine, u organizaciji Hrvatske veterinarske komore i Hrvatskoga veterinarskog društva, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, Ministarstva turizma RH, Ministarstva znanosti i tehnologije RH i Hrvatske gospodarske komore. U organizacijskom odboru bili su: predsjednik Aldo Kursar, tajnik Tomislav Vukasović, Mario Bauer, Marijan Bulat, Mirko Burić, Marijan Catinelli, Slavko Cvetnić, Ivan Forgač, Radovan Fuchs, Josip Juras, Anka Juzbašić, Dijana Katica, Krešimir Lovrenčić, Ivan Majdak, Darko Majnarić, Tomo Martinčić, Čedomir Pauković, Zlatko Radić, Marko Tadić, Srđan Tiljak, Mladen Vedriš, Dubravko Viduč i Marija Vučemilo. Jedan od najljepših hrvatskih hotela, cavtatska Croatia, tijekom rata potpuno oštećena, u vrijeme održavanja Veterinarskih dana ‘94. u stanju obnavljanja, bila je mjesto prvoga radnog dana skupa. Prvi put nakon ratnog pustošenja u Kongresnoj dvorani održana je Plenarna sjednica i otvaranje Veterinarskih dana ‘94. Svojim dolaskom autobusima iz Dubrovnika 13. listopada i jednodnevnim radnim boravkom u Cavtatu veterinari su pridonijeli ozračju početka novih dana, ne samo hotela Croatia nego i razorenog mu zaleđa. Povratkom u večernjim satima sudionici su stručnu djelatnost po predviđenom programu nastavili u Dubrovniku 14. i 15. listopada 1994. godine.

Održani skup prati tiskani Zbornik radova Veterinarski dani ‘94., Dubrovnik, 13. – 14. listopada 1994., ISBN 953-96019-7-5, u nakladi od 500 primjeraka.

Danas je održavanje Veterinarskih dana ustaljeno. Posljednji u nizu znanstveno-stručni skup pod nazivom Veterinarski dani 2018. održan je u Opatiji od 15. do 18. listopada 2018. godine. Skup su organizirali Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Primorsko-goranske županije.

▲

Hrvatski veterinarski vjesnik, glasilo Hrvatske veterinarske komore

Prvi broj Hrvatskoga veterinarskog vjesnika (UDK 619, ISSN 1330-2124), glasila Hrvatske veterinarske komore, kao višebroj 1 – 6 otisnut je 17. srpnja 1993. godine. Predstavljanje javnosti novoga časopisa s Kodeksom veterinarske etike upriličeno je 17. rujna u prostorijama Hrvatske veterinarske komore. O tom je događaju izvijestio Hrvatski radio i dnevni tisak (Vjesnik, 18. rujna 1993.): …Hrvatska veterinarska komora pokrenula je novi časopis, Hrvatski veterinarski vjesnik… Hrvatskim veterinarskim vjesnikom žele se riješiti svi problemi veterinarskog djelovanja, želi se zahvatiti problematika gospodarstva, školstva, zakonodavstva i sveobuhvatnog postojanja veterinarstva, istaknuto je na predstavljanju. Hrvatski veterinarski vjesnik izlazit će u nakladi od 1500 primjeraka… (Večernji list, 23. rujna 1993.): …U Zagrebu je prošlog četvrtka (…) pod sponzorstvom PIK-a Vrbovec svečano promoviran Hrvatski veterinarski vjesnik, glasilo veterinarske struke Hrvatske.
Kako je istaknuo Aldo Kursar, predsjednik Veterinarske komore, ovo je značajan korak za razmjenu stručne veterinarske misli i prakse…

Vrijeme kada u slijedu istovjetnosti i nesporazuma dvaju veterinarskih udruženja, u želji ostvarenja društvene važnosti, 1993. godine, nakon prvog broja Hrvatskog veterinarskog vjesnika, glasila Hrvatske veterinarske komore, iz tiska izlazi i prvi broj časopisa istog imena u izdanju Hrvatskoga veterinarskog društva, bez sumnje danas je dio povijesti veterinarstva u Hrvatskoj. Glasilo Hrvatskoga veterinarskog društva prestalo je izlaziti 2008. godine.

Redovito od prvoga dana 17. srpnja 1993. godine izlazi Hrvatski veterinarski vjesnik izdavača Hrvatske veterinarske komore, u šest dvobroja godišnje do 2011. godine, odnosno u četiri dvobroja sve do danas. Ukupno je objavljeno 26 godišta, u nakladi pojedinačnih brojeva, ovisno o godištu, od početnih 1500 primjeraka, u nizu povećanih vrijednosti (npr. 1998. – 1900 ; 2000. – 2200; 2007. – 3000; 2010. – 3000 ), do 26. godišta 2018. godine u kojemu je br. 7 – 8 otisnut u 2580 primjeraka. Od 2013. godine, odnosno od broja 21-1/2, impresum kao izdavače navodi Hrvatsku veterinarsku komoru i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni urednik časopisa do lipnja 18. godišta (2010. godine) bio je dr. sc. Mirko Burić, a nakon toga dr. sc. Ivan Križek. Osim glavnog urednika tiskovinu od 2013., broj 21/1-2 uređuju urednici prof. dr. sc. Petar Džaja i dr. sc. Ivan Križek, a od broja 21/7-8 pridružuje im se izv. prof. dr. sc. Krešimir Severin.

Kao prilog godištu časopisa, okvirom izdanja Knjižnica Hrvatskog veterinarskog vjesnika; Hrvatska veterinarska povjesnica tiskane su tri knjige, svaka u nakladi od 3000 primjeraka. Godine 1997. objavljena je knjiga Biti veterinar; sjećanja na život i rad pripadnika jednoga od četiriju naraštaja veterinara u obitelji Benčević iz Slavonskog Broda (1915. – 2005.), autora prof. dr. sc. Krste Benčevića (ISBN 978-953-98673-8-4). Zatim 2008. godine slijedi druga Povijest mesarskog obrta i nadzora nad klanjem stoke, prodajom i preradom mesa u gradu Osijeku, koju je napisao dr. sc. Đuro Rapić (ISBN 978-953-98673-9-1). Posljednja knjiga toga izdanja, Veterinarsko zdravstvo na području grada Osijeka tijekom XIX. stoljeća (ISBN 978-953-7696-06-9), autora dr. sc. Mirka Burića, objavljena je 2009. godine.

Literatura [… prikaži]