Bolesti domaćih životinjaVirusi

Zapadnonilski virus mogući je uzročnik mraclinske bolesti konja

Stručna rasprava

Slavko Cvetnić
Slavko CVETNIĆ, akademik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Iznenada, kao što to biva kod svake nesreće, u Mraclinu (Velika Gorica) oboljeli su krajem ljeta 1938. godine mnogi konji, a dvadesetak ih je u kratko vrijeme i uginulo. Evo što o tome piše dr. Josip Kucel, tada kotarski veterinar u Velikoj Gorici: „Početkom kolovoza 1938. pojavila se u nekoliko turopoljskih sela bolest u konja s vrlo izraženim encefalitičkim sindromom. Bolest ne bi bila toliko zapažena da se nije dogodio tzv. Mraclinski slučaj, gdje su od iste bolesti počeli konji u epidemijskim razmjerima obolijevati i ugibati. U rujnu i listopadu te godine oboljelo je u Mraclinu 198, od 440 konja u selu. Njih 25 je uginulo.” Od tada se slična klinička stanja u konja običavaju nazivati „mraclinska bolest“ (Kucel, 1938.). Tijekom ove epizootije su nastavnici, ali i studenti zadnje godine studija Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu svakodnevno dolazili i činili sve što su tada mogli, da se pruži pomoć bolesnim životinjama i utvrdi uzrok pošasti. Pomoć se sastojala u liječenju lokalnih rana u konja koji su se pomahnitali izranjavali, osobito po glavi. Sve poduzete laboratorijske pretrage (bakteriološke, toksikološke, histološke), razudbeni nalazi i biološki pokusi na konjima, mačkama i kunićima nisu omogućili postavljanja etiološke dijagnoze. Nemir, mahnitanje, nekoordinirano kretanje i neprirodno držanje tijela ukazivali su na tešku neurološku bolest.

Slika 1. Neprirodni pokušaj ustajanja (autor: Petar Šimaga, ak. slikar).
Slika 1. Neprirodni pokušaj ustajanja (autor:
Petar Šimaga, ak. slikar).

Slika 2. Raskrečen položaj nogu i neprirodan položaj glave.
Slika 2. Raskrečen položaj nogu i neprirodan položaj glave.

Slika 3. Upiranje glavom u zid.
Slika 3. Upiranje glavom u zid.

Slika 4. Nemir i hvatanje ograde zubima.
Slika 4. Nemir i hvatanje ograde zubima.

Slika 5. Izranjavana glava u stadiju krajnjeg nemira životinje.
Slika 5. Izranjavana glava u stadiju krajnjeg
nemira životinje.

To najbolje potvrđuju izvorne fotografije i crtež akademskog slikara Petra Šimage (Šumski), rođenog 1912. u Odri. Slikovni materijal prikupio je, sačuvao i poklonio mi prof. dr. Stjepan Rapić, utemeljitelj rentgenologije na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Sjećam se „mraclinskog slučaja“, imao sam tada 9 godina. Ostale su slike teško bolesnih konja koje sam danima promatrao u obližnoj, za tu priliku uređenoj priručnoj ambulanti i stacionaru. O tome sam pisao u više navrata i posebnih prigoda, a nešto opširnije u dva rada u stručnom tisku (Cvetnić, 1989., Cvetnić, 2007.).

Iznenađen sam bio slušajući na simpoziju „Epidemiološke i kliničke osobitosti infekcije virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj i susjednim zemljama“, održanom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 25. listopada 2012. podatak o bolesti ljudi 1937. godine u Ugandi u distriktu (pokrajini, subregiji) West Nile. Distrikt je obilježen kao močvarno područje, leglo komaraca i izvor malarije. Tom je prigodom pokazana slika bolesnog konja koja me podsjetila na oboljele konje u Mraclinu 1938. Spomenute godine u Ugandi nije bio dokazan uzročnik.
Tek je 1940. iz krvi febrilne tamošnje žene izdvojen virus na laboratorijskim miševima, nazvan West Nile Virus (WNV) (Smithburn i sur., 1940.).
Prilagođeno našem Enciklopedijskom rječniku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja možemo ga nazvati zapadnonilski virus, a ZNV rabiti kao domaću kraticu.
Virus pripada RNK virusima, porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus, a opisano je nekoliko linija ZNV. Danas je poznato da je proširen u svjetskim razmjerima, kako u ljudi, tako i u mnogih životinjskih vrsta. Madić i sur. serološki su prvi dokazali (2007.) pozitivne konje na ZNV u Hrvatskoj. U novijim stručnim prikazima, koje su napisali Savić (2012.) i Barbić sa suradnicima (2013.) izvrsno su prikazani veterinarski aspekti virusa i bolesti koju on uzrokuje. Danas znamo da se ZNV širi posredstvom ptica koje su rezervoari (selice!), a s njih ga komarci prenose na ljude i životinje. Spoznaja o kojoj se 1938. nije moglo ni naslućivati.
Smithburn i sur. (1940.) su pretpostavili mogućnost da virus šire miševi. Njihovi su napori da to potvrde bili uzaludni.
Pokušajmo sada logičnim redom potkrijepiti, sada već višekratno utvrđenim činjenicama, pretpostavku istaknutu u naslovu ovoga članka.

  1. MBK pojavila se godinu dana nakon što je u pokrajini West Nile u Ugandi među ljudima harala teška smrtonosna epidemija neurološke bolesti. Tri godine poslije kao uzročnik bolesti dokazan je virus.
    Odmah je dobio ime West Nile Virus (WNV). Već je tada dokazano da je virus patogen za miša, rhesus majmuna, zamorčića, dikobraza, ali ne i za kunića (Schmidt i Elmansoury, 1963.). Pojedinačni slučajevi bolesti u konja utvrđeni su prvi put u Egiptu, a potom i u Francuskoj u ranim 1960-im godinama (Schmidt i Elmansoury, 1963.).
  2. Klinička slika bolesti konja izazvana sa ZNV, pomno opisana u prikazu Barbića i sur. (2013.), poklapa se s onom kod MBK (akutna neurološka bolest). Trajanje bolesti kao i konačni ishod infekcije – pobol (morbiditet), pomor (mortalitet) i smrtnost (letalitet) – odgovaraju opisanim omjerima u spomenutom prikazu (Barbić i sur., 2013.) i izvornim podatcima koje nam je ostavio Kucel (1938.). Na temeljima današnjih znanja iz epizootiologije možemo reći da se kod MBK radilo o epizootiji ograničenoj na prostor jednoga sela (zajedno s pašnjakom na kojem su konji pasli svake noći i poljima koja su obrađivali, taj prostor možemo ograničiti na kvadrat 10×10 km). Pojave bolesti konja, u kojih je ZNV potvrđen kao uzročnik, isto se tako navode kao ograničene epizootije.
  3. Spoznaja o načinu širenju ZNV je temeljna činjenica koja potkrepljuje hipotezu. Virus prenose ptice koje su čest rezervoar (bez ikakvih znakova bolesti). Naročito treba istaknuti ptice selice (!). Komarci prenesu virus s ptica na životinje i čovjeka.
  4. Ornitološki utvrđene činjenice govore da više vrsta ptica selica, kojima je primarno stanište u Africi, prolijeće područjem Hrvatske i privremeno ovdje zastaje, upravo u vrijeme godine kada se pojavila MBK – rujan i listopad. (Vidjeti /odličan!/: Atlas selidbe ptica Hrvatske, urednici Jelena Kralj, Sanja Barišić, Vesna Tutiš, Davor Ćiković. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2013.).
  5. Po opsegu i karakteru epizootije moguće je da se 1938. godine ZNV prvi put pojavio na našem tlu.
    Uzročnik je možda pripadao virusnoj liniji za koju čovjek nije primljiv, jer nitko od mještana, kao ni ljudi koji su tada povremeno dolazili u selo) nije bolovao.
  6. Sve navedene činjenice, kolikogod bile logične, samo su podloga za hipotezu.
    Ipak postoji, iako ne osobito ohrabrujuća mogućnost, da se dokaže virusna nukleinska kiselina (RNK) u ostatcima konja uginulih od MBK. Možda još postoji u Zavodu za Veterinarsku patologiju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu histološki preparat od uginulog konja.
    A mogući „kompot mozga“ pohranjen u Zavodu bio bi neprocjenjiv materijal.
    Spominjem i posljednju mogućnost, za koju bi trebalo imati arheološke sposobnosti i vještinu, da se iz ostataka konjskih lešina na „konjskom groblju“ u Mraclinu dobije početni materijal. Još ima nekoliko mještana koji mogu pobliže locirati to mjesto na istočnom obodu šume Novi gaj, uz zapadni rub Autoceste Zagreb-Sisak.

    Sažetak


    U rujnu i listopadu mjesecu 1938. godine pojavila se u Mraclinu (Velika Gorica) akutna neurološka bolest konja. Bolest je poprimila odlike ograničene epizootije. Od 440 konja u selu obolilo ih je 198, a 25 je uginulo. Svi su imali gotovo jednake akutne neurološke simptome.
    Uzrok epizootije nije nikada dokazan. Novija opsežna saznanja o zapadnonilskom virusu (orig. West Nile Virus), koji uzrokuje bolest u ljudi i nekih životinja pa i konja, ponukala su na pretpostavku da je taj virus izazvao “mraclinsku bolest” konja 1938. godine.
    Sačuvan patološki materijal, ako postoji, mogao bi biti podlogom za rješenje dijagnoze MBK.

     
    Literatura [… prikaži]

    West Nile Virus as a possible cause for the Mraclin Horse Disease


    Slavko CVETNIĆ, Academician, Croatian academy of sciences and arts


    In September and October 1938, an acute neurological disease appeared in horses in the settlement of Mraclin (Velika Gorica).
    The disease took on all the characteristics of a limited epizootic event. Of the 440 horses in the village, 198 were affected by the disease, and 25 perished. All the horses had virtually the same acute neurological symptoms. The cause of the epizootic event was never proven.
    New comprehensive knowledge of the West Nile Virus, which causes disease in humans and in some animals, including horses, have raised the assumption that this virus was the causative agent for the horse disease of 1938.
    Preserved pathological material, if any, could be suitable material for obtaining a diagnosis for the Mraclin Horse Disease.

Vezani sadržaji

Anketno istraživanje utjecaja potencijalnih profesionalnih stresora na mentalno zdravlje doktora veterinarske medicine u Republici Hrvatskoj

Urednik

Akademik Ivo Tomašec – u povodu 120. obljetnice njegova rođenja

Urednik

Održan simpozij “Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela”

Urednik

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više