Ivan Zemljak, univ.mag.med.vet.
predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Na skupu, Republiku Hrvatsku predstavljali su predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., zamjenica predsjednika Mirela Juras, dr. med. vet. i tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.
Posebno su istaknuli pokretanje provedbi veterinarskih kontrola farmi kao korisnog alata i za poljoprivrednike i za državu s ciljevima poput usklađivanja registra domaćih životinja i stvarnog stanja na farmama, edukacije vlasnika životinja o biosigurnosti, zdravlju i dobrobiti životinja, o njihovom ranom obolijevanju ili liječenju, edukacije poljoprivrednika o zdravoj proizvodnji stočne hrane, registracije neregistriranih gospodarstava i deaktivacije registriranih gospodarstava bez životinja, poboljšanja nacionalne baze podataka za racionalno provođenje poljoprivredne i veterinarske nacionalne politike.
Hrvatska je jedna od tri zemlje Višegradske skupine, ali i šire na razini cijele Europe, koja se mogla pohvaliti statusima države slobodne od brojnih zoonotskih zaraznih bolesti te afričke svinjske kuge koja se već duže vrijeme agresivno širi u svim zemljama regije i u okruženju Hrvatske, ali i šire, u zemljama Europske unije. Naročito su problem pojave i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti afričke svinjske kuge istaknule Poljska, Rumunjska, Makedonija i Srbija. Kombinacije mjera suzbijanja su različite – od smanjenja populacije divljih svinja hobi lovom, povećanog napora u aktivnoj potrazi za lešinama, pokušaju kompleksnijeg pristupa suzbijanju bolesti postavljanjem ograda, pa do međusobnih suradnji zemalja u kojima je bolest prisutna, poput Poljske i Njemačke koje zajednički nastoje upravljati afričkom svinjskom kugom na granici između tih dviju država.
U Hrvatskoj se trenutno provodi kampanja kojom se nastoji upozoriti javnost na opasnost od izbijanja i širenja afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. U kampanji se naročito poziva uzgajivače svinja i lovce na dodatan oprez. Važno je doprijeti do uzgajivača svinja zbog nužnosti njihove uske suradnje s veterinarima odnosno veterinarskim organizacijama, kako bi unaprijed spriječili uzgajivače da ‘rade na svoju ruku’ kod mogućih pojava simptoma što može biti kobno ne samo za njihov uzgoj svinja već i za njihovo šire područje, pa i cijelu Hrvatsku.
Osim afričke svinjske kuge, istaknute su i ostale bolesti populacija na lokalitetima Europe: ptičja gripa (u Hrvatskoj zadnji put zabilježena u lipnju 2022.), groznica zapadnog Nila, bolest plavog jezika i bolest kvrgave kože te bolesti uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike kao i sve češće spominjane majmunske boginje koje su naglašeno zastupljene u zemljama zapadne Europe – Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj – s više od 3000 zabilježenih slučajeva. Iako se smatralo da se majmunske boginje prenose samo sa životinje na čovjeka, zabilježeni su i slučajevi prijenosa s čovjeka na životinju – psa.
Ovakva širenja raznih bolesti vrlo često svoje ishodište imaju na malim farmama, koje nisu pod nadzorom veterinara ili vlasnici vrlo često nisu u mogućnosti dobiti veterinarske usluge, pa tako skrivaju pojavu raznih zaraznih i parazitarnih bolesti, narušavajući zdravlje i dobrobit svojih životinja, ali i njih samih.
Posebno je naglašeno da se bez konstantnog sustava kontrole gospodarstava na kojima se drže ili uzgajaju životinje, od strane doktora veterinarske medicine kroz nekoliko godišnjih pregleda gospodarstava, situacija ne može popraviti.
Osim važnosti navedenih pregleda vezano za smanjenje mogućnosti pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti, pregled gospodarstva bitan je i zbog osiguravanja primjerenog načina držanja i dobrobiti životinja te osiguravanja kontrole prometa životinja s ciljem sprječavanja sive ekonomije u području prometa životinja, klanja životinja i proizvodnje te prometa proizvoda životinjskog podrijetla, čime se izravno osigurava zaštita zdravlja ljudi.
Zemlje članice Višegradske skupine VET Plus istaknule su i drugu problematiku s kojom se suočava veterinarska struka poput nužnosti reguliranja veterinarske profesije na način da minimalno 50% vlasništva u veterinarskim organizacijama uključuje vlasništvo zaposlenih doktora veterinarske medicine. Ponovo je istaknuto značajno smanjenje broja doktora veterinarske medicine u cijeloj Europi te problem već navedene pojave bolesti na malim farmama koje nisu pod nadzorom veterinara.
Hrvatska i Makedonija, dodatno su istaknule nužnost smanjenja poreza na veterinarske usluge i veterinarsko-medicinske proizvode i lijekove, na 5%. U usporedbi s ostalim zemljama članicama VET Plus skupine, Hrvatska je zemlja s najvišim porezom od 25%.
Smanjenje poreza na veterinarske usluge i veterinarsko medicinske proizvode mora biti važno za zemlje koje smatraju stočarstvo važnom gospodarskom granom jer se time smanjuje financijski pritisak na stočare i posjednike životinja.
Na kraju, sve članice istaknule su kvalitetne programe pomoći izbjeglicama iz Ukrajine. Pomoći vlasnicima životinja uključuju posebna praćenja i kontrole prijevoza životinja iz ratom zahvaćenog područja, besplatne preglede kućnih ljubimaca – EU putovnice, čipiranja i propisana cijepljenja životinja.
Program pomoći uključuje i samu veterinarsku struku, pa je primjerice u Poljskoj, nacionalna veterinarska komora podržala ukrajinske veterinare u uspostavljanju veterinarskog statutarnog tijela sukladno Zakonu o kopnenim životinjama.
Vezano (Višegradska skupina, FVE):
- Problemi hrvatskog veterinarstva raspravljani i na sastanku Višegradske skupine VET+
- Makedonija domaćin proljetnog sastanka Višegradske V4vet+ skupine
- Skup Višegradske V4Vet+ skupine
- U Opatiji održan radni sastanak višegradske skupine V4Vet+
- Susret predstavnika veterinarske struke Srednje i Jugoistočne Europe u Višegradu (Mađarska) :: V4Vet+