ZDRAVI MEĐUODNOS LJUDI I ŽIVOTINJA

prof. dr. sc. Petar Džaja

---

Dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dana 8. svibnja 2019. godine predstavljena je knjiga Zdravi međuodnos ljudi i životinja autora, veterinara Saše Zavrtnika i prof. dr. sc. Damira Žubčića u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Uzvanike i autore knjige pozdravio je domaćin knjižnice Tatjana Basar, nakon čega je recenzent prof. dr. sc. Petar Džaja govorio o značenju knjige i stalnoj aktualnosti njezina sadržaja, iz kojega se uči kako jedan Saša Zavrtnik, dr. med. vet, prof. dr. sc. Petar Džaja, mali narod poput Hebreja daje i žrtvuje se Bogu, ali od njega i očekuje. Naveo je i da je to narod koji 1500 godina prije Isusova rođenja uvodi ozbiljnu karantenu kada bolesnike izoliraju, bolesne životinje od zdravih odvajaju, nastambe spaljuju, a lešine zakapaju, te se upitao nije li tako i danas. Nadalje je istaknuo da Bogu žrtvuju samo zdrave i najbolje životinje jer one nisu smjele imati mane, a i danas u sudskom veterinarstvu spominjemo te znatne nedostatke kod domaćih životinja. Naglasio je da je ovo lijep primjer suradnje profesora i studenta, a kasnije kolega veterinara. Naglasivši kako je ovo kvalitetna nadopuna jedne dobre knjige iz Povijesti veterinarstva, zaželio je autorima mnogo zdravlja i još ovako dobrih napisanih knjiga.

Jedan od autora knjige, prof. dr. sc. Damir Žubčić, istaknuo je da ovo nije knjiga koja jednu religiju ili jedan narod izdiže iznad drugoga već je ovaj narod u ovom štivu obrađen kao nama najbliži, narod koji je u to doba pokazivao zdrav međuodnos čovjeka i životinje. Navodeći da se u današnje vrijeme, ne samo kod kućnih ljubimaca nego i kod farmskih životinja, sve češće pojavljuju psihički poremećaji, upitao se jesmo li razmislili i upitali se zašto se to događa. Uz navod da uz zdrav odnos čovjeka prema životinjama postoji i patološki odnos čovjeka prema životinjama, gdje je nestala ljubav čovjeka prema čovjeku, prema životinji i što trebamo napraviti da bude kako je nekad bilo. Na koncu je zaključio da je ljubav potrebna prema svemu, bez obzira na to kakav je netko, komu pripada, kakve je boje ili vjere, uvjet zdravog odnosa među ljudima, a tako i zdravog međuodnosa čovjeka i životinje.
Saša Zavrtnik ukratko je ispričao o sadržaju knjige, temeljeći svoju priču na primjerima kod starih Hebreja u kojima su pomagali i cijenili svoje životinje.
Njihova izreka Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakome srce okrutno govori da briga i nebriga za životinje oslikavaju srce njihova vlasnika.

U zaštiti životinja Hebreji vode posebnu brigu kada se sedmi dan odmaraju, kako bi uz njih odmorili, među ostalim, i magarac i vol, a ako ste opazili magarca koji ih mrzi da je pao pod teretom, nije ga se smjelo ostaviti, već mu je trebalo s njegovim gospodarom pomoći da se digne. U slučaju da su putem naišli na ptičje gnijezdo s ptićima ili jajima na kojima majka leži, nije se smjelo uzimati majku s ptićima, već ju se puštalo na slobodu, a ptiće se uzimalo. Zabranjeno je bilo uprezati magarca i vola zajedno kao i vezati usta volu kad vrše. Koliko su te odredbe bile dobrodošle u to vrijeme, slobodno možemo reći da su i danas aktualne jer veći dio njih i danas je kazneno sankcioniran. Zmija im je bila simbol ozdravljenja, a bavili su se i ribarstvom. Uz obećanje da će autori pokušati napisati slične međuodnose čovjeka i životinja i kod drugih starih civilizacija, promocija je završena oko 19.30 sati.