Vladimir Stevanović¹, Maja Maurić Maljković¹, Iva Benvin¹, Irena Tabain², Tatjana Vilibić-Čavlek², Snježana Kovač¹, Željka Hruškar², Vilim Starešina¹, Iva Šmit¹, Lada Radin¹, Mirna Brkljačić¹, Suzana Hađina¹, Zoran Vrbanac¹, Branimir Škrlin¹, Valentina Plihta¹, Marija Cvetnić¹, Josipa Habuš¹, Zrinka Štritof¹, Krešimir Martinković¹, Matko Perharić¹, Iva Zečević¹, Gabrijela Jurkić¹, Lovro Bucić², Ljubo Barbić¹
¹Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, ²Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska; e-mail: vladostevanovic@gmail com
Ovo istraživanje provedeno je od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine te je obuhvaćalo 78 pasa koji žive u kućanstvima s potvrđenim slučajem infekcije SARS-CoV-2 u ljudi. Pretraženo je i 1069 ostatnih uzoraka seruma pasa zaprimljenih u istom razdoblju na klinike Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji su s područja grada Zagreba. Prikupljenih uzorci seruma pretraženi su imunoenzimnim testom (ELISA) koji je za potrebe ovog istraživanja razvijen i validiran. Svi ELISA pozitivni uzorci pretraženi su i mikrotitracijskim neutralizacijskim testom (MNT).
Od ukupnog broja pretraženih seruma pasa iz COVID-19 pozitivnih kućanstava, ELISA testom su IgG protutijela dokazana u 43,59% uzoraka, dok su neutralizirajuća protutijela dokazana u 25,64% seruma.
Vjerojatnost infekcije pasa koji borave u domaćinstvu s inficiranom osobom se nije razlikovala od one ranije utvrđene u ljudi. U pasa zaprimljenih na klinike Veterinarskog fakulteta, 14,69% uzoraka je bilo ELISA pozitivno. Ovo je gotovo dvostruko viša seroprevalencija nego što je bila zabilježena krajem prvog vala pandemije, kada je iznosila 7,45%. Značajno je napomenuti da je na kraju istraživanja, u prosincu 2020. godine, gotovo svaki peti uzorak seruma pasa koji su zaprimljeni na klinike Veterinarskog fakulteta bio ELISA pozitivan. Razmjer proširenosti infekcije u populaciji pasa najbolje pokazuje usporedba sa seroprevalencijom SARS-CoV-2 infekcije u ljudi. Tijekom prosinca 2020. godine prikupljeni su ostatni uzorci seruma ljudi koji žive na području grada Zagreba. Serološkom pretragom provedenom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, protutijela za SARS-CoV-2 su dokazana u 20,52% uzoraka. U istom mjesecu seroprevalencija u pasa je bila 18,56% te nije postojala statistički značajna razlika.
Ovo istraživanje je pokazalo da je infekcija SARS-CoV-2 učestala u populaciji pasa. Pokusne infekcije su dokazale značajno veću prijemljivost mačaka na infekciju. U prirodnim uvjetima, vjerojatno zbog razlike u načinu držanja, psi budu podjednako često ili čak češće inficirani. Sa stanovišta javnog zdravstva, ovaj je podatak izrazito značajan. Visoki postotak infekcija u pasa, uz činjenicu da je COVID-19 u određenog broja ljudi asimptomatska infekcija, otvara mogućnost korištenja pasa kao sentinel životinja što je potrebno dodatno istražiti. Po drugoj strani, za sada nema indicija da psi imaju značajnu ulogu u epidemiologiji COVID-19 u ljudskoj populaciji, međutim zbog nastanka novih varijanti virusa te smanjenom prijenosu SARS-CoV-2 s čovjeka na čovjeka, ulogu pasa, i domaćih životinja uopće, u epidemiologiji SARS-CoV-2 infekcije je potrebno nastaviti pratiti.