Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupa

Značaj tekuti (Dermanissus gallinae) u prijenosu bolesti peradi

Danijela Horvatek Tomić, Željko Gottstein, Maja Lukač, Estella Prukner-Radovčić
Zavod za bolesti peradi s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

Izvor: Zbornik radova VETERINARSKI DANI 2015

Sažetak


Budući da učinkovite mjere za kontrolu tekuti u peradarskim objektima još uvijek ne postoje, važno je objasniti njihovu ulogu i kao mogućih prijenosnika različitih mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolest u peradi, ali i širiti zoonoze. Također je iznimno važan i multidisciplinarni pristup koji će ujediniti istraživanja vezana za nove akaricide i cjepiva, kontrolu otpornosti imunosnog sustava, biološku kontrolu kao i pažljivo planiranje uvjeta držanja pojedine vrste peradi.
Ključne riječi: tekut, D. gallinae, bolesti peradi.

Uvod


Tekut Dermanyssus gallinae (D. gallinae) (crvena grinja peradi) je najrašireniji ektoparazit domaće peradi, ali i divljih ptica, osobito u Europi (Valiente Moro i sur., 2011.). Tijekom dana živi u pukotinama nastambe, a noću je aktivna i hrani se krvlju ptica. Može uzrokovati ozbiljne zdravstvene problem, pad nesivosti, kanibalizam, kao i povećana uginuća peradi, no također i alergijske reakcije u ljudi (Bellanger i sur., 2008.). Osim zdravstvenog, predstavlja i ekonomski problem. Primjerice, nizozemske je farmere infestacija kokoši nesilica ovom grinjom koštala 11 milijuna eura godišnje (Mul i sur., 2009.), a Van Emous izvještava (2005.) da su štete na nivou EU preko 130 milijuna eura godišnje. Axtell je 1999. godine objavio da će s povećanjem otpornosti D. gallinae na sintetske akaricide i promjenom legislative i proizvodne prakse u peradarstvu, biti infestirano više od 2,8 bilijuna kokoši nesilica, a od čega je 11,7 % locirano u EU. Parazit pripada redu Mesostigmata, podrazredu Arachnida, a prvi ju je opisao De Geer 1778. godine. Iako se predominantno hrani krvlju ptica, može parazitirati na glodavcima te na čovjeku (Pritchard i sur., 2015.). U povoljnim uvjetima treba im tjedan do dva za kompletan razvoj, a jajašca polažu svaki treći dan.

Vrlo je teško provesti eradikaciju na farmama peradi, osobito zbog posebnih bioloških karakteristika, kao što je kratak životni ciklus, otpornost na gladovanje i rezistencija na akaricide. Zbog nepostojanja učinkovitog načina suzbijanja ovih parazita, nužan je multidisciplinarni pristup koji će ujediniti istraživanja vezana za nove akaricide i cjepiva, kontrolu otpornosti imunosnog sustava, biološku kontrolu kao i pažljivo planiranje uvjeta držanja pojedine vrste peradi (Harrington i sur., 2011.).

Širenje uzročnika bolesti peradi tekutima


Dokazano je da ovaj parazit prenosi uzročnike raznih bolesti peradi, bilo virusne ili bakterijske etiologije, a što je posebno značajno – i neke uzročnike zoonoza (Chikuba i sur., 2008.; Eriksson i sur., 2010.; Hamidi i sur., 2011.; Huong i sur., 2014.).

Što se tiče virusa, u tekuti je dokazana prisutnost virusa boginja peradi (Huong i sur., 2014.), dok je u laboratorijskim istraživanjima na peradi dokazan i prijenos virusa istočnog konjskog encefalomijelitisa (Durden i sur., 1993.). Novija istraživanja pokazuju mogući prijenos flavivirusa i virusa newcastleske bolesti (Valiente Moro i sur., 2005.).
Brojna istraživanja potvrdila su povezanost tekuti i bakterije Salmonella Enteritidis (SE) (Hamidi i sur., 2011.; Valiente Moro i sur., 2007.; Valiente Moro i sur., 2009.). SE je dokazana u tekuti prisutnih u punim i praznim peradnjacima, što predstavlja moguću prijetnju za postojeća jata, ali i za ona koja će tek biti useljena u narednim turnusima (Valiente Moro i sur., 2007.). Potvrđen je nalaz SE u svim razvojnim stadijima, ali i razmnožavanje navedene bakterije unutar zaražene grinje, što dokazuje da tekuti mogu služiti kao biološki vektori i prirodni nosioci ove bakterije unutar peradnjaka (Hamidi i sur., 2011.; Valiente Moro i sur., 2007.; Valiente Moro i sur., 2009.).

U nedavno provedenom istraživanju Huong i sur. (2014.) dokazali su da se Mycoplasma synoviae i Mycoplasma gallisepticum mogu prenijeti putem tekuti u peradnjaku.
Valiente Moro i sur. (2009.) dokazali su da tekuti mogu prenositi i druge bakterije kao što su E. coli, Shigella sp., i Staphylococcus spp. Uzročnici zoonoza, Mycobacterium spp., izdvojeni su iz tekuti, te je potvrđen i prijenos ovih bakterija jajašcima i svim razvojnim oblicima tekuti (De Luna i sur., 2008.). Bakterija E. rhusiopathiae izdvojena je iz tekuti koje su nađene na farmi kokoši nesilica sa kliničkim znakovima vrbanca (Chirico i sur., 2003.).

Suzbijanje i kontrola tekuti


Suzbijanje tekuti moguće je ostvariti uz dobro poznavanje njihovog načina života.
Efikasna kontrola ovisna je o mnogim čimbenicima, poput korištenih preparata, izgleda samog proizvodnog objekta, veličini populacije tekuti i okolišnim čimbenicima (Pritchard i sur., 2015.). Unatoč tome, suzbijanje tekuti na farmama kokoši nesilica izuzetno je teško iz mnogih razloga, a jedan od njih je sklonost parazita da u vrijeme dok se ne hrane traže zaklon u pukotinama peradnjaka, rupama na stropovima, pa čak i u gnijezdima peradi (George i sur., 2015.).

Najpopularnija metoda suzbijanja tekuti je uporaba raznih akaricidnih sredstava, poput karbamata, piretroida i organofosfatnih spojeva, u obliku aerosola u vrijeme između uzgojnih ciklusa. Upravo zbog sklonosti parazita zavlačenju na nedostupna mjesta, bitno je prije same uporabe akaricida prostorije temeljito mehanički očistiti.
Ipak, otežana aplikacija sredstava u pukotine objekata često omogućava preživljavanje dijela populacije parazita i ponovne reinfestacije, dok radi česte uporabe ovih sredstava dolazi do rezistencije na komercijalno dostupne pripravke. Rezistencija na karbamate i piretroide dobro je poznata u mnogim europskim zemljama, poput Velike Britanije (Fiddes i sur., 2005.), Švedske (Nordenfors i sur., 2001.), Francuske (Beugnet i sur., 1997.) i Italije (Marangi i sur., 2009.). Iz tog je razloga preporučena česta rotacija pripravaka za suzbijanje tekuti (Chauve, 1998.). Važno je naglasiti da se gore navedeni spojevi prema direktivi Europske unije smiju koristiti jedino u vrijeme odmora objekta, kada perad nije prisutna u peradnjacima, dok je jedini kemijski spoj trenutno dopušten za uporabu u punom peradnjaku foksim. U organskim uzgojima peradi vrlo su popularni preparati koji mehanički ubijaju tekuti, poput silikatne prašine i dijatomejske zemlje (Kilpinen i Steenberg, 2009.).

Zbog rezistencije na mnoge kemijske preparate, ali i zbog sigurnosti životinja i ljudi, u posljednje se vrijeme istražuju prirodni načini suzbijanja tekuti peradi, poput uporabe entomopatogenih gljiva koje ubijaju tekuti isušivanjem hitina (Tavassoli i sur., 2008.) i uporabe esencijalnih ulja, poput ulja češnjaka i majčine dušice, koji djeluju kao repelenti, ali i toksično na parazite (George i sur., 2014.). Istraživanja se također provode i na području cijepljenja peradi protiv tekuti (Bartley i sur., 2012.), no niti jedna od navedenih metoda suzbijanja nije komercijalno u uporabi u peradarskoj proizvodnji. Unatoč činjenici da se brojni stručnjaci bave istraživanjem učinkovite metode suzbijanja tekuti u peradi, one i dalje predstavljaju veliki problem u peradarskoj industriji, te je za sada najučinkovitiji način kontrole ovog parazita useljavanje peradi slobodne od tekuti u čiste i prethodno provjerene objekte.


Literatura [… prikaži]

Significance and potential vectorial role of the red poultry mite (Dermanyssus gallinae) in poultry


Danijela Horvatek Tomić, Željko Gottstein, Maja Lukač, Estella Prukner-Radovčić


Since effective measures to control red poultry mite in poultry facilities do not yet exist, it is important to explain their role as potential vectors of different microorganisms that can cause disease in poultry, as well as zoonoses. It is also necessary to use multidisciplinary approach that will unite the research on the new acaricides and vaccines, the immune system resistance control, biological control and careful planning conditions to hold certain types of poultry.


Key words: red poultry mite, D. gallinae, diseases of poultry

Vezani sadržaji

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Održan simpozij “Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela”

Urednik

CEEPUS VetNEST Ljetna škola Zoonoze

Urednik

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

Primjer endemske i moguće emergentne virusne zoonoze u Hrvatskoj – hepatitis E i krimsko-kongoanska hemoragijska groznica

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više