Image default
Znanost i znanstveni radovi

Znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu među 2 % najutjecajnijih u svijetu

Izvor:
https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/znanstvenici-sa-sveucilista-u-zagrebu-medu-2-najutjecajnijih-u-svijetu-1/?fbclid=IwAR3KfASXwFNFlFn_Ha2kNItN52TowoWx_KVzNFVIebXpHHh6fUT0RhhnLEw

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u 2022. godini nalazi se 108 znanstvenika iz Republike Hrvatske, od kojih njih čak 46 trenutačno djeluje ili je djelovalo na Sveučilištu u Zagrebu, a među njima je i prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger sa Veterinarskog fakulteta.

Tekst preuzet sa stranica Sveučilišta u Zagrebu ↗


“Sveučilište Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije istraživački tim predvođen profesorom Johnom P. A. Ioannidisom, i ove je godine objavio listu 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Lista se temelji na najvećoj svjetskoj bazi znanstvenih publikacija Scopus te obuhvaća više od 200 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 174 znanstvene grane.

Riječ je o modelu složenoga pokazatelja, nazvanoga C-rezultat (C-score), koji je zbroj šest standardiziranih pokazatelja znanstvene produktivnosti:

  1. Ukupan broj citata (NC)
  2. Hirschov h-indeks (H)
  3. Schreiberov Hm-indeks, revidiran od koautora (Hm)
  4. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini autor (NS)
  5. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini ili prvi autor (NSF)
  6. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini, prvi ili posljednji autor (NSFL).

Fokus konačnoga C-rezultata je na utjecaju znanstvenih publikacija, odnosno na citatima, a ne na produktivnosti, tj. na broju publikacija, te uključuje informacije o koautorstvu i pozicijama autora (jedini, prvi ili zadnji autor). Svaki rezultat pokazatelja NC, H, Hm, NS, NSF i NSFL normaliziran je na vrijednosti između 0 i 1, koje se zbrajaju. Dakle, C-rezultat ima raspon između 0 i 6.

Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2022. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri.
v. više

Vezani sadržaji

Složeni učinci neonikotinoida na ponašanje i zdravlje pčela

Urednik

Značaj veterinarske laboratorijske dijagnostike i praćenja bolesti pčela za javno zdravstvo

Urednik

Molekularna dijagnostika pčelinjih bolesti na uzorcima ostataka s podnice košnice

Urednik

Genotipizacija i osjetljivost bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense

Urednik

Inovativni načini kontrole varooze (Varroa destructor) za održivo pčelarstvo

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više