Dean Konjević, Ingeborg Bata, Magda Sindičić i Vera Njemirovskij
Dr. sc. Dean KONJEVIĆ, dr. med. vet., docent, Dipl. ECZM (WPH), dr. sc. Magda SINDIČIĆ, dr. med. vet., znanstvena novakinja, Veterinarski fakultet Zagreb; Ingeborg BATA, dr. med. vet., ZOO vrt Grada Zagreba, Zagreb; dr. sc. Vera NJEMIROVSKIJ, dr. stom., umirovljena profesorica, Stomatološki fakultet Zagreb
Uvod
T ijekom veljače 2004. u zagrebačkom Zoološkom vrtu dva mladunčeta sibirskog tigra (Panthera tigris altaica) u dobi od 6 mjeseci zahvatila je teška, progresivna bolest probavnog sustava. Mladunci su odmah po uočavanju simptoma bolesti odvojeni od majke i trećeg mladunca (Konjević i sur., 2011.). Odvojeni mladunci uginuli su unutar jednog tjedna od pojave kliničkih simptoma, dočim su treći mladunac i majka preživjeli. Unatražno, preostali uzorci tkiva prikupljeni tijekom razudbe i uklopljeni u parafinske blokove za potrebe patohistološke pretrage, poslani su na Sveučilište u Bernu na dodatne analize. Uzorci su imunohistokemijski potvrdili N protein virusa štenećaka (Konjević i sur., 2011.). Istodobno je, kao diferencijalna dijagnoza isključena parvoviroza.
Anamnestički gledano, mladunci su prije izbijanja štenećaka bolovali od rahitisa, što je potvrđeno rendgenski nakon što je jedan od tigrića slomio nogu. Preostali treći mladunac preživio je bez pojave znakova bolesti i ostao u zoološkom vrtu do uginuća u dobi od 6 godina.Bolesti zuba u velikih mačaka u zatočeništvu očituju se najčešće kao ozljede, apscesi, bolesti parodonta, karijes i hipoplazija cakline (Haberstroth i sur., 1984., Miles i Grigson, 1990., Miller i Fowler, 2012.). Hope i Deem (2006.) su opisali uzroke pobola i smrtnosti jaguara (Panthera onca) u zatočeništvu, uključivo i problematiku sa zubima. Pri tome se osvrću i na griženje metalnih rešetki i žice kao posljedice problema s gledišta dobrobiti.
Prikaz slučaja
Tijekom jeseni 2012. godine pregledali smo u kolekciji zagrebačkog ZOO-a lubanju sibirskog tigra. Prema informacijskom sustavu arhive lubanja je pripadala mužjaku tigra koji je uginuo 2010., a čija su braća uginula tijekom epizode štenećaka 2004. godine. Lubanja je pregledana makroskopski i izmjerena.
Desni P2 je izvađen, dekalciniran, izrezan i obojan po Harrisu za potrebe određivanja dobi na temelju inkrementnih linija u cementu. Desni I1, I3 te lijevi P2 i P3 su izvađeni, uklopljeni u metil-metakrilat (Varidur® 10, Buehler GmbH, Düsseldorf, Njemačka) i rezani na rezove debljine 0,5 mm (IsoMet® 1000 Precision Saw, Buehler, Düsseldorf, Njemačka). Duljina lubanje iznosila je 35 cm, a širina 24,4 cm. Na prerezu P2 izbrojano je ukupno 5 prstenova u cementu te je dob procijenjena na 6 godina. Pregledom lubanje je ustanovljeno da su svi zubi prisutni (zubna formula I 3/3, C 1/1, P 3/2, M 1/1), ali su sjekutići i očnjaci iznimno istrošeni. Očnjaci gornje čeljusti su izvan alveolarnog ruba kosti mjerili u duljinu 1,03 cm (desni), odnosno 1,33 cm (lijevi).
Iste mjere za donje očnjake bile su 0,48 cm (desni) i 0,52 cm (lijevi). Samo za usporedbu, očnjaci tigra u normalnim okolnostima su dugački oko 6-7 cm.
Unatoč činjenici da su na vrhovima očnjaka utvrđeni otvori kanala zubne pulpe, nisu pronađeni znaci upale i njenih posljedica uslijed čega je zaključeno da su zubi bili mrtvi prije otvaranja pulpe prema van, odnosno, vjerojatnije da su otvori posljedica razaranja sloja sekundarnog dentina tijekom obrade lubanje nakon uginuća tigra. Nešto slabiji znaci trošenja zuba vidljivi su i na P2, P3 i P3 lijeve strane čeljusti te još manje na P3 desne strane. Ostali su zubi u dobrom stanju. Kamenac je vidljiv na P3, P4, M1 i P4 lijeve strane te na P3 i P4 desne strane čeljusti. Nisu utvrđeni znaci parodontne bolesti. Zub I1 lijeve strane čeljusti je slomljem tijekom života jedinke što je razvidno iz izgleda preostalog dijela zuba kao i prema znacima pregradnje alveolarne kosti. I1, I3 i P2 desne strane čeljusti izvađeni su tijekom pregleda lubanje za potrebe određivanja dobi i histološkog pregleda cakline. Na presjeku zuba razvidni su ostatci krune zuba, područje vrata i korijena. Visina krune kolebala je od niže na sjekutićima do više na P3. Na pregledanim sjekutićima od tvrdih zubnih tkiva utvrđeni su samo dentin i cement. Caklina nije utvrđena na području caklinsko-dentalne sveze. Na pretkutnjacima, caklina je manje izražena na P2 i jače na P3, a izgled cakline je uobičajen za vrstu.
Rasprava
Tigrovi su visoko specijalizirani mesojedi iz porodice Felidae, a posjeduju heterodontno, difiodontno i sekodontno zubalo. Kao pojedinačni lovci, tigrovi u divljini ovise o očnjacima i deračima (P4 i M1), ne samo za potrebe lova i hranjenja, već i za raznovrsne oblike društvenih interakcija. Nasuprot njima, s obzirom da ne ovise o lovu, tigrovi u zatočeništvu u pravilu više koriste derače negoli očnjake.
Pored navedenoga, i rizik od ozljeda očnjaka je znatno smanjen izostankom lova. Stoga je u slučaju normalnog trošenja zuba neobično očekivati jače trošenje očnjaka i sjekutića, a djelomice i prvih pretkutnjaka negoli ostalih zuba, što je upravo utvrđeno u ovom slučaju.
Ovo je poglavito naglašeno na primjeru prvih pretkutnjaka, koji čak i u slučaju potpuno zatvorene čeljusti nemaju kontakt s nasuprotnim zubom.
na izraženu istrošenost sjekutića i
očnjaka. Nedostajući zubi i oštećenja kosti
posljedica su vađenja zuba.
dentin i cement, jako potrošenu kruna zuba i
normalni sloj cakline na preostalom dijelu zuba.
Ovdje primjerice ubrajamo genetske poremetnje, dob, opće bolesti, utjecaje iz okoliša i promjene u ponašanju. Prema Habestroth i sur. (1984.) nakupljanje kamenca, upala desni i bolesti parodonta predstavljaju pretežit dio problematike zdravlja zuba i usne šupljine sibirskih tigrova u zatočeništvu. Svi navedeni problemi su prije svega posljedica hranjenja komercijalnom mekom hranom za mačke te su znatno reducirani uvođenjem goveđih kostiju i repova u prehranu tigrova. Unatrag nekoliko godina i mesojedi u zagrebačkom ZOO-u su hranjeni gotovo isključivo mesom, pri čemu mislimo na činjenicu da su kosti u potpunosti uklanjane od strane timaritelja. Takva hranidba vodi do obrnutog odnosa Ca i P (1:2).
Pored toga, s obzirom da mačke imaju nizak potencijal sintetiziranja vitamina D (Morris, 1999.), hranidba s niskim udjelom masti rezultira avitaminozom D. Na temelju svega navedenoga predmijevamo kako je utvrđeni rahitis u tigrića izravna posljedica obrnutog odnosa minerala Ca i P te hranidbe s niskim udjelom masti. Istodobno, takav nedostatak mineralizirajućih čimbenika može imati utjecaja i na maturaciju cakline. U svojim istraživanjima mijene tvari u pasa Mellanby (1929.) je izazvao hipoplaziju cakline hraneći pse hranom s nedostatkom vitamina D. Pri tome je utvrdio nepravilnosti cakline u rasponu od blagih neravnina površine do teške hipoplazije. U našem istraživanju na presjeku zuba nismo utvrdili promjene u caklini koje bi upućivale na probleme prigodom njenog stvaranja. Kasnije, takva kvalitativno nedostatna hranidba je popravljena uvođenjem kostiju, cijele peradi i odrobljenih kunića u redovitu hranidbu mesojeda.
Virus štenećaka može oštetiti ameloblaste, što ima za izravnu posljedicu poremećaj stvaranja cakline (Dubielzig, 1979., 1981., Bittegeko, 1995.). Dubielzig i sur. (1981.) su infcirali 10 gnotobiotskih štenaca pasmine Beagle patogenim sojem virusa štenećaka (R252-CDV). Na njihovim zubima, u ovisnosti o danu kada je provedena eutanazija (nakon infekcije) utvrdili su promjene u vidu nekroze pojedinačnih ameloblasta, disorganizaciju ameloblasta, pojavu inkluzija u stanicama stratum intermedium i stanjenje caklinskog epitela. Iz navedenoga Dubielzig i sur. (1981.) zaključuju kako virus štenećaka izravno inficira caklinski organ. Među divljim životinjama takvi defekti cakline i pretjerano trošenje zuba uočeni su u vukova na području Nacionalnog parka Yellowstone, SAD (Smith i Almberg, 2007.). Makroskopski, oštećenja zuba prouzročena virusom štenećaka raspoznaju se kao područja nedostatno razvijene cakline u vidu prstena, a kolebaju od plitkih rupica i žljebova do širokih traka s vidljivim dentinom. U predmetnom slučaju, klinički vidljiv štenećak utvrđen je u tigrića u dobi od 6 mjeseci, što je približno dob kada se počinje razvijati trajno zubalo te je zadovoljena većina predisponirajućih čimbenika za oštećenje zuba djelovanjem virusa štenećaka. Ipak, unatoč svemu, nismo uočili znakove hipoplazije cakline, niti nepravilnosti caklinske površine na presjeku zuba.
Konačno, preostali mogući uzroci takvog stanja uključuju stereotipne radnje kao rezultat psihičkog stanja prouzročenog neadekvatnim smještajem i držanjem (zoohoza). Takve stereotipne radnje uključuju hodanje uz ogradu, ljuljanje glavom, hodanje u krug, kompulzivno lizanje, okretanje vrata, povraćanje, griženje ograde, koprofagiju te čak samoozljeđivanje.
Pojam stereotipna radnja objašnjava se kao ponavljanje određene radnje bez vidljivog cilja ili funkcije, a povezana je s nedostatcima smještaja i držanja (Fox, 1965., Dantzer i Mittleman, 1993., Krawczel i sur., 2005.). Krawczel i sur. (2005.) su proučavali stereotipne radnje u cirkuskih tigrova i utvrdili samo hodanje uz ogradu. Utvrdili su i da je takvo kretanje povezano s nastupima te se pojavljivalo isključivo prije nastupa, vjerojatno kao način prevladavanja stresa (Wiepkema i sur., 1987., Cooper i Nicol, 1991.). Općenito je hodanje uz ogradu daleko najčešći oblik stereotipnih radnji (Nevill i Friend, 2006., Hönig i Gusset, 2010.). Iz perspektive predmetne lubanje, uočene promjene na zubima moglo je prouzročiti samo griženje metalnih rešetki i žičanog pletiva ograde. Iako bi i u tom slučaju bilo za očekivati veći udjel prijeloma zuba. Jedini znak prijeloma zuba na predmetnoj lubanji nađen je na lijevom I1. Zubi iza pretkutnjaka nisu zahvaćeni trošenjem najvjerojatnije iz razloga što sama širina lubanje nije dopustila daljnje guranje glave između rešetaka. Jednom oštećena caklina vrlo brzo rezultira brzim trošenjem zuba te je 6 godina star tigar ostao gotovo u potpunosti bez očnjaka i sjekutića.
Zahvala
Autori se zahvaljuju Uwe Kierdorfu i Frank J. M. Verstraeteu na vrijednim opaskama.
Sažetak
U ovom prikazu slučaja razmotrili smo možebitne uzroke pretjeranog trošenja zuba primijećenog na pohranjenoj lubanji sibirskog tigra u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
Utvrđeno je da je predmetni tigar u trenutku uginuća bio u dobi od 6 godina. Izraženo trošenje zuba utvrđeno je na svim očnjacima i sjekutićima, dočim je trošenje nešto slabijeg stupnja zamijećeno i na pretkutnjacima lijeve strane čeljusti te trećem pretkutnjaku desne strane čeljusti. Četvrti pretkutnjaci i kutnjaci nisu pokazivale znakove jačeg trošenja.
Komplicirani prijelom lijevog I1 utvrđen je na primjeru preostalog fragmenta zuba te znacima pregradnje alveolarne kosti. Zubni kamenac utvrđen je u manjem stupnju na pretkutnjacima i kutnjacima. Desni I1, I3 i P2 te lijevi P2 i P3 su izvađeni za potrebe određivanja dobi i histološke analize. Histološkom analizom utvrđeno je nepostojanje cakline na kruni zuba te prisutnost cakline postrano na pretkutnjacima. Caklina je uobičajenog izgleda.
Na temelju svega moguće je zaključiti kako je utvrđeno pretjerano trošenje zuba posljedica zoohoze manifestirane griženjem metalnih prečki i žičanog pletiva ograde kaveza.
Literatura [… prikaži]
Zoochosis as a cause of excessive dental wear in captive Siberian tiger – a case report
Dean KONJEVIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Dipl. ECZM (WPH), Magda SINDIČIĆ, DVM, PhD, Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb; Ingeborg BATA, DVM, Zagreb ZOO, Zagreb; Vera NJEMIROVSKIJ, DDM, PhD, Retired Professor, School of Dental Medicine, Zagreb
In this case study, we analyzed the possible causes of excessive dental wear observed on the archived skull of a captive Siberian tiger. The skull was thoroughly analyzed macroscopically. The Siberian tiger was 6 years old. Severe dental wear was observed on all canines and incisors, while less pronounced wear was visible on the P2, P3 and P3 on the left side, and even less on P3 on the right side of the jaw. A complicated fracture of the left I1 was recognizable according to the tooth stump and remodelling of surrounding alveolar bone. Premolars and molars bore varying amounts of dental calculus. The right P2 was extracted, decalcified and stained with Harris hematoxylin to conduct age determination.
The right I1 and I3 and left P2 and P3 were extracted, embedded in methyl methacrylate and sectioned for of histological analysis.
Histological analysis of incisors revealed the absence of the enamel layer on the incisors and partially present enamel on the first premolars. Based on these observation, it can be concluded that excessive wear resulted from zoochosis in the form of bar and fence biting.