Zoonoze ili antropozoonoze na području Hrvatske

Iva Pem-Novosel, Sanja Kurečić-Filipović, Vesna Višekruna-Vučina, Maja Ilić, Vedrana Marić, Bernard Kaić
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
e-mail: iva.pem-novosel@hzjz.hr

Zoonoze odnosno antropozoonoze su bolesti domaćih i divljih životinja koje se u prirodnim uvjetima mogu prenijeti na ljude. Interakcije između ljudi, životinja i okoliša koji ih okružuje utječu na zdravlje populacije te mogu uzrokovati bolesti. U održavanju zoonotskih infekcija i bolesti u prirodi bitnu ulogu igraju životinje. Zoonoze uzrokuju bakterije, virusi, paraziti i sl. koji se mogu sa životinja prenijeti na ljude najčešće izravnim kontaktom, hranom, vodom i vektorima.

Bolesti prirodnih žarišta se javljaju u određenim geografskim područjima u kojima nužno trebaju biti zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički: klimatski, padaline, vodeni tokovi, tlo uz biotičke: biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti tamo mogao trajno održavati. U prirodnom žarištu dolazi do odnosa među vrstama u biocenozi koja obuhvaća životinje domaćine kao izvor patogenih uzročnika, hematofagne insekte koji imaju ulogu vektora te osjetljive životinje koje su recipijenti, a uzročnik bolesti cirkulira između različitih vrsta. Zoonoze se klinički mogu manifestirati od blagog do teškog oblika bolesti poput ostalih zaraznih bolesti, a neke mogu imati fatalan završetak.

Na pojavnost zoonoza u svijetu pa tako i kod nas utječu različiti čimbenici kao što su klimatske promjene koje dovode do globalnog zatopljenja, intenzivna međunarodna putovanja i trgovina uz razmjenu roba i usluga među državama i kontinentima, povećanje prirasta i gustoće humane populacije uslijed intenzivne urbanizacije, kao i različitih životinjskih vrsta uz njihova prirodna kretanja, bolja prilagodba različitih mikroorganizama, invazivno širenje i prilagodba vektora na nove uvjete. Veliki utjecaj na pojavu zoonoza imaju različite prirodne katastrofe kao što su poplave, požari, različite oluje i sl. uz ratna zbivanja s posljedičnim masovnim migracijama koje sveukupno sagledavajući mogu dovesti do brojnih posljedica različitih razmjera.

Osim poznate profesionalne izloženosti zoonozama različitih struka kao što su poljoprivredna, veterinarska, šumarska i brojne druge, promjena načina života ljudi u smislu aktivnijeg provođenja slobodnog vremena u rekreativnim aktivnostima najčešće u prirodnom okruženju (izletnici, lovci, planinari i sl.) utječe na povećanu mogućnost izloženosti različitim zoonozama.

Sve veću prijetnju zdravlju stanovništva čine nove ili emergentne bolesti koje se pojavljuju prvi puta u populaciji na nekom području, kao i zapostavljene ili reemergentne bolesti koje se ponovno ciklički pojavljuju nakon određenog vremenskog razdoblja na određenim prostorima na kojima su prethodno nestale ili su bile iskorijenjene.