svibanj – lipanj 2014.
mr. Brankica Capek, dr. med. vet.
Tomislav Kiš, dr. med. vet.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Zbrinjavanje lešinaAktivnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hraneCijepljenje, označavanje i udomljavanje pasaMjere deratizacije, dezinfekcije, dezinsekcijeVeterinarski pregled gospodarstvaMjere dezinfekcije na graničnim prijelazimaUmjesto zaključka
Nastala prirodna katastrofa i potreba za hitnom akcijom i pomoći stanovništvu te zbrinjavanjem domaćih životinja na poplavljenom području stavila je na veliku kušnju službe nadležne za postupanje u kriznim situacijama, pa tako i veterinarsku. Došao je trenutak u kojemu je, u stvarnom svijetu, spontano proveden test učinkovitosti sustava osmišljenog i nadograđivanog za postupanje u kriznim situacijama, ali još u većoj mjeri i test snalažljivosti, predanosti poslu i kolegijalnosti unutar veterinarske struke – nečega što nije moguće unaprijed planirati i čija se stvarna vrijednost može procijeniti tek u stvarnoj kriznoj situaciji.
Nakon vremenskog odmaka od same krize te sređivanja svih dojmova i povratnih informacija, možemo sa sigurnošću reći da je ovaj, neželjen i težak ispit, veterinarska struka u Hrvatskoj položila s vrlo visokom ocjenom.

Od prvog trenutka krize, već i prije službenog proglašenja katastrofe, Veterinarska je inspekcija, zajedno s lokalnom veterinarskom službom – prije svega djelatnicima Veterinarske stanice Županja d.d. – i lokalnim kriznim stožerom započela koordinaciju evakuacije i spašavanja životinja (uključujući pronalaženje potrebnih vozila i adekvatnih farmi za smještaj) koje su lutale okolnim područjem ili su ostale zatočene u objektima, budući da ih u mnogim slučajevima niti sami vlasnici nisu imali vremena osloboditi, spašavajući vlastitu glavu. Na taj način u samom početku prikupljen je i zbrinut znatan dio životinja te je izbjegnuta moguća katastrofa većih razmjera u smislu uginuća životinja te širenja zaraznih bolesti u kasnijoj fazi.

U koordinaciji s ostalim službama Ministarstva poljoprivrede u najkraćem roku osigurana je dostava hrane za zbrinute životinje. Okolno stanovništvo pokazalo je na najljepši način kako se pruža pomoć i podrška u teškim vremenima – u rekordnom roku stavljene su na raspolaganje farme na ukupno 374 lokacije, za prihvat i smještaj životinja s ugroženih područja (362 na području Vukovarsko-srijemske te 12 na području Osječko-baranjske županije). Također, u trenucima krize pokazala se prava vrijednost cjelovitog napretka veterinarskog sustava u posljednjih nekoliko godina – preko podataka prikupljenih u Veterinarskim pregledima gospodarstava (VPG) te iz dostupnih ažurnih informacija u registrima domaćih životinja (JRDŽ) bilo je moguće od samog početka imati prilično točan uvid u brojnost populacije na poplavljenom području te shodno tome odmah započeti planiranje daljnjih potrebnih mjera koje su za veterinarsku struku u najvećem opsegu započele tek nakon povlačenja vode.
Dio životinja zbrinuli su po okolnim naseljima i sami vlasnici. Posebno treba izdvojiti primjer farme tovne junadi u Rajevu Selu, na kojoj su djelatnici uspjeli još prvoga dana poplave zbrinuti približno 1.700 komada junadi, gotovo bez ijedne izgubljene životinje.
Prema evidenciji na dan 16. lipnja ukupan broj izmještenih životinja iznosio je 2.764 goveda, 5.207 svinja, 80 konja, 568 ovaca/koza te 2.205 komada peradi.
Uz danonoćni predani rad veterinarskih djelatnika na terenu, nužna je bila i logistička pozadina radi osiguravanja potrebnih materijalnih sredstava i organizacije ljudstva, ali i nužnih zakonskih preduvjeta za provedbu veterinarskih mjera potrebnih za uspostavu zdravstvene kontrole na poplavljenom i susjednim područjima. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane (UVSH) pripremila je iz tog razloga, već do 24. svibnja, niz neophodnih propisa i procedura. Predmetne su procedure nadalje redovito nadopunjavane i po potrebi obustavljane, ovisno o razvoju situacije u kasnijem tijeku krize, sve do dovršetka postupanja na kriznom području.
Zbrinjavanje lešina
Zbrinjavanje lešina domaćih životinja započelo je već prvoga dana krize (od nedjelje 18. svibnja). Tvrtka “AGROPROTEINKA” pokrenula je operativnu provedbu procedure predviđene za krizna stanja. Svakodnevno su na poplavljenom području od 7 do 19 h bila na raspolaganju tri specijalna teretna vozila s vozačima, te dva spremnika od 20 m3. Uz svako vozilo bio je prisutan i djelatnik VS Županja te veterinarski inspektor u svrhu pravilne evidencije preuzimanja lešina i njihova odvoza na neškodljivo uklanjanje. Čitav proces prikupljanja lešina i nusproizvoda (hrana iz poplavljenih kuća) bio je izuzetno dobro koordiniran i transparentan, te su lešine na opisani način otpremane u kafileriju zaključno s 31. svibnja – nakon tog datuma zbog uznapredovalog procesa raspadanja i nemogućnosti daljnje otpreme lešina uspostavljena je procedura za zakapanje lešina na licu mjesta.
Od 1. lipnja lešine su se zbrinjavale u pripremljenu sanacijsku jamu (Odluku o mjestu zakapanja donio je lokalni krizni stožer/lokalna samouprava, uz suglasnost nadležnog veterinarskog inspektora), uz popratne mjere zdravstvene kontrole i dezinfekcije.
U vrlo zahtjevnom i napornom poslu zbrinjavanja lešina sudjelovali su pripadnici Hrvatske vojske, civilne zaštite i HGSS-a, uz brojne volontere te uz neizostavnu organizacijsku pomoć VS Županja kao i susjednih ovlaštenih veterinarskih organizacija.


Postupci zbrinjavanja lešina i nusproizvoda na pogođenom području dovršeni su 1. srpnja, nakon čega je provedeno završno uređivanje sanacijske jame te konačna dezinfekcija i deratizacija okolnog prostora.
Aktivnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u sanaciji posljedica poplave u prvim danima krize
- Uspostavljen lokalni krizni stožer (veterinarska inspekcija, Veterinarska stanica Županja) sa stalnom i redovitom komunikacijom.
- Kontinuiran rad i koordinacija veterinarske inspekcije na spašavanju, prijevozu i smještaju životinja s poplavom ugroženih područja. Prikupljaju se podaci o mjestima na koja je moguće smjestiti životinje.
- Organiziran sustav i kontinuirana koordinacija sakupljanja i neškodljivog uklanjanja lešina (uspostava procedure za postupanje, operativna provedba zbrinjavanja lešina).
- Uspostavljena procedura za postupanje s pošiljkama lešina iz poplavljenih područja Bosne i Hercegovine, uz odobrenje Europske komisije.
- Aktiviranje zaliha iz kriznih skladišta te koordinacija distribucije opreme za rad veterinarske službe.
- Koordinacija narudžbi opreme i sredstava za potrebe daljnje provedbe veterinarskih mjera.
- Izrađen plan mjera na ugroženim i rubnim područjima, u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja.
- Uspostavljene preventivne biosigurnosne mjere na kontrolnim punktovima za ulazak u poplavna područja (provedba dezinfekcije vozila).
- Odluka o provedbi deratizacije u rizičnim područjima – potencijalno ugroženim zbog migracije glodavaca iz poplavnih područja – sva kućanstva i objekti u kojima se drže životinje u općinama Drenovci, Vrbanja, Bošnjaci te sva gospodarstva koja drže životinje u općinama Nijemci i Otok.
- Odluka o veterinarskim pregledima svih gospodarstava u Vukovarsko – srijemskoj županiji te svih gospodarstava u koja su dopremljene životinje s poplavom ugroženih područja u svrhu kontrole zdravstvenog stanja životinja, eventualnog liječenja i evidencije izmještenih životinja u JRDŽ (Jedinstvenom registru domaćih životinja).
- Odluka o financiranju cijepljenja i označavanja pasa s poplavom ugroženog područja.
- Poslan poziv svim veterinarskim organizacijama i skloništima za životinje za dostavu podataka o zbrinutim psima s ciljem uspostave objedinjenog popisa zbrinutih pasa, dostupnog javnosti.
- Uputa veterinarima za postupanje u slučaju potrebe za eutanazijom životinja, u slučajevima kada je to nužno uslijed zahtjeva dobrobiti.
- Pripremljeni postupci i procedure za rad donirane spalionice lešina koja će se koristiti i za neškodljivo uklanjanje pokvarene hrane iz poplavljenih kućanstava (zamrzivači, hladnjaci…)
- Izrađen plan preventivne dezinfekcije vozila na pojedinim graničnim prijelazima sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.
Cijepljenje, označavanje i udomljavanje pasa
Mjere kontrole identiteta, cijepljenja i označavanja pasa zbrinutih s poplavljenih područja provedene su, po nalogu UVSH i uz aktivnu suradnju Hrvatske veterinarske komore (HVK), na cijelom području Republike Hrvatske zaključno s 30. svibnja, dok je na području Vukovarsko-srijemske županije ta mjera bila na snazi do 6. lipnja.
Uz nesebičnu pomoć velikog broja volontera, prema dostupnim podacima u skloništima i kod privremenih udomitelja u prvim tjednima krize bilo je zbrinuto ukupno nešto više od 600 pasa. Velik broj tih životinja u međuvremenu je vraćen vlasnicima, a do trenutka pisanja ovog članka gotovo su svi zbrinuti psi i uspješno udomljeni. Ovim putem još jednom želimo zahvaliti svim volonterima koji su pomogli u spašavanju životinja, ali i u organizaciji donacija hrane i izgradnji prihvatilišta za pse kao i samoj skrbi oko pasa u privremenim skloništima u Širokom Polju kraj Đakova te na prostoru bivše vojarne u Belom Manastiru. U aktivnoj suradnji s Udrugom “SUZA”, uspostavljen je i javno dostupan upisnik svih pronađenih i identificiranih pasa, čime je određen broj spašenih životinja na jednostavan način vraćen vlasnicima.
Ova je mjera, iako u materijalnom, organizacijskom i zdravstvenom smislu manjeg opsega, imala izuzetno veliku važnost zbog, u javnosti uvijek osjetljivog, pitanja postupanja prema kućnim ljubimcima.
Mjere deratizacije, dezinfekcije, dezinsekcije

Deratizacija je bila jedna od ključnih mjera u prvim danima poplave, osobito na području rubnih općina, na koje je izbjegao velik dio populacije glodavaca s poplavljenog terena. Deratizacija se provodila sistematski, sustavno i višekratno, a njezinom dosljednom primjenom u velikoj je mjeri smanjen rizik od nekih bolesti (leptospiroza, bolest Aujeszkoga, trihineloza), od kojih je postojala opravdana bojazan u kasnijim fazama krize.
S obzirom na proglašenu opasnost od epidemija od Ministarstva zdravlja, a radi zaštite zdravlja ljudi i životinja te sprečavanja širenja uzročnika bolesti u područjima izvan poplavljenog, potrebno je bilo provoditi pojačanu dezinfekciju. U nadležnosti veterinarske službe bila je uspostava, provedba i nadzor nad dezinfekcijom vozila, osoba i pribora na kontrolnim točkama u poplavljenom području.
U tu su svrhu formirani kontrolni punktovi s dezinfekcijskim barijerama za kontrolu prolaza vozila i ljudi, koje su održavali djelatnici VS Županja.
Veterinarski pregled gospodarstva
Odlukom o VPG-u na području čitave Vukovarsko-srijemske županije osigurana je dodatna veterinarska skrb svim zbrinutim životinjama, kao i nužna evidencija i označavanje svih neoznačenih životinja u najkraćem roku. Tek nakon prikupljanja nužnih identifikacijskih informacija i osiguravanja sljedivosti životinja bilo je moguće razmatrati mjere predviđene u kasnijoj fazi sanacije šteta (otkup stoke od posjednika i upućivanje na klanje). Prvi cilj VPG-a bilo je evidentirati sva gospodarstva koja su prihvatila i zbrinula spašene životinje – uz označavanje i skrb o takvim životinjama izuzetno je važna bila i mogućnost nadzora nad zdravstvenim statusom takvih gospodarstava te mogućnost kontrole pojave nekih bolesti. Osobit rizik svakako je bila mogućnost pojave klasične svinjske kuge (KSK), koja bi u velikoj mjeri unazadila sve napore veterinarske struke poduzete u posljednjih desetak godina s ciljem ostvarivanja statusa Hrvatske kao zemlje u kojoj nema te bolesti.
U najkraćem roku pregled je tako obavljen na visokorizičnim farmama, koje su udomile životinje, kao i na dostupnim famama s poplavljenog područja. Do 1. rujna VPG je proveden u punom opsegu, na području čitave županije.
Nakon provedenog veterinarskog pregleda gospodarstava, izvršene sustavne deratizacije i dezinfekcije te procjene statike gospodarskih objekata od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, bilo je moguće na pravi način provesti povratak životinja u objekte, uz prethodnu najavu veterinaru.
Time je na neki način dovršen i drugi krug provedbe veterinarskih mjera na poplavljenom području, nakon kojeg do konca tekuće godine u vezi s mjerama zdravstvene zaštite još preostaju mjere ponovnog uzorkovanja u svrhu povrata privremeno oduzetih zdravstvenih statusa stada te mjera cijepljenja životinja protiv bedrenice.
Mjere dezinfekcije na graničnim prijelazima

Umjesto zaključka
Detaljan opis načina i opsega provedbe navedenih mjera teško je prikazati u jednome kratkom članku.
Još je teže pokušati dočarati prosječan radni dan svih onih djelatnika veterinarske struke koji su podnijeli najveći teret u tih mjesec dana predane borbe s katastrofom.
Vjerojatno je ipak najteže na pravi način istaknuti sve one osobe koje su dale poseban doprinos u ovoj priči, a pritom ne izostaviti i ne ražalostiti nikoga. Iz tog razloga unaprijed se ispričavamo na mogućim propustima ili nenamjernim površnostima.
Od pripadnika veterinarske struke nemoguće je ne započeti sa svim djelatnicima Veterinarske stanice Županja, na čelu s direktorom dr. sc. Mijom Furyjem. Od prvog do posljednjeg dana bili su danonoćno uključeni u provedbu svih predviđenih mjera, kao i u komunikaciju s UVSH, s lokalnim stožerom, a jednako tako i u skladištenje i distribuciju opreme i sredstava koja su konstantno pristizala. U provedbi mjera aktivno su čitavo vrijeme sudjelovale i priskakale u pomoć i susjedne veterinarske organizacije, a jednako tako aktivno su sudjelovale i u provedbi mjera liječenja i zbrinjavanja životinja na udomiteljskim farmama te u provedbi VPG-a: VA Interna Veterina, VS Vinkovci, VS Vetam, VS Vukovar i druge.
U provedbi mjera na graničnim prijelazima, uz sve uključene djelatnike nužno je izdvojiti kolege Danijela Bonka i Dražena Novaka, bez čijeg bi angažmana i entuzijazma uspostava barijera na graničnim prijelazima prema BiH sigurno kasnila, a funkcioniranje u prvim danima bilo pomalo dvojbeno.
Po pitanju brige za zbrinute pse u privremenim skloništima zahvaljujemo na trudu djelatnicima VS Đakovo (sklonište u Širokom Polju) te djelatnicima VS Beli Manastir (pod organizacijskim vodstvom Miroslava Prebega).
Zahvaljujemo i svim ostalim uključenim kolegama na terenu, kao i čelništvu HVK na konstruktivnoj, učinkovitoj i bezrezervnoj suradnji, te brzim reakcijama u prvim danima krize, kada je to bilo i najpotrebnije.
U UVSH, ključna osoba u kriznom stožeru, od prvog do posljednjeg dana krizne situacije, bila je viša veterinarska inspektorica Nada Ćaleta. Sa strane veterinarske inspekcije u prvim danima pomagao joj je Mislav Živković, a u daljnjoj fazi provedbe mjera kolege Marko Novoselac, Damir Jelić, dr. sc. Josip Barić i Vladimir Hatwagner.
U sjedištu UVSH Ljupka Maltar bila je glavni koordinator korištenja opreme iz kriznih zaliha te daljnje redovite opskrbe kolega na terenu nužnom opremom, kao i nositelj izrade plana provedbe mjera zaštite zdravlja. Mjere VPG-a i postupaka identifikacije životinja koordinirao je Nikša Barišić. Brojne procedure vezane za postupanje s nusproizvodima i komunikaciju s EK vodila je Vlatka Tomašić, a stalnu i učinkovitu komunikaciju po pitanju evidencija i odvoza lešina održavala je Žaklin Acinger Rogić. Voditelj Službe granične inspekcije Vjekoslav Ricov suvereno je koordinirao sve detalje provedbe mjera na graničnim prijelazima.
Voditeljica Službe veterinarske inspekcije mr. Brankica Capek stalnom komunikacijom i fizičkim kretanjem na liniji Zagreb – pogođeno područje bila je ključna poveznica između logističkog i terenskog dijela službe u vremenu krize. Pomoćnica ministra i čelnica UVSH dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl koordinirala je provedbu veterinarskih mjera s ostalim jedinicama Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, ali i priskakala u pomoć u kriznim trenucima kada bi došlo do zastoja u standardnim kanalima nabave potrebne opreme i sredstava…
Za kraj, potrebno je reći da je provedba svih navedenih mjera financirana iz sredstava državnog proračuna (proračun UVSH), iako svakako vrijedi napomenuti da je pitanje cijena, pa čak i same naplate mjera, u mnogim trenucima tijekom krize bilo manje važno (za sve uključene strane) u odnosu na pravodobnu reakciju na terenu.
Veterinarska struka u Republici Hrvatskoj tijekom ove krize u više je navrata i na više načina dokazala da je dorasla kriznim situacijama i najteže vrste.

Autor fotografije: Foto video studio Buco Županja, Veliki kraj 109, vl. Franjo Andrašević, Županja


