Prof. dr. sc. Lorena Jemeršić¹, dr. med. vet., Magda Kamber Taslaman¹, dr. med. vet., dr. sc. Jelena Prpić¹, dipl. ing., Margarita Božiković¹, dr. med. vet., dr. sc. Marica Lolić², dr. med. vet., dr. sc. Mario Škrivanko², dr. med. vet.
Odjel za virologiju¹ Hrvatskog veterinarskog instituta u suradnji sa Zavodom Vinkovci², Savska cesta 143, 10 000 Zagreb
E-pošta: jemersic@veinst.hr
Izvor: Knjiga sažetaka simpozija BEDRENICA, AFRIČKA SVINJSKA KUGA I BOLEST PLAVOG JEZIKA U HRVATSKOJ, Zagreb, 2025.
Uzročnik ASK-a je DNK virus iz porodice Asfarviridae te roda Asfivirus, čiji je jedini član. Vrlo je velik, promjera do 215 nm, a DNK mu je dužine do 193 kbp te kodira 165 do 200 proteina, od kojih funkcije nekih još nisu u potpunosti poznate. Do danas je iz svinja s područja Afrike, gdje je 1921. godine u Keniji prvotno opisana ASK, izdvojeno 24 genotipa virusa (I–XXIV). Dva su genotipa virusa transkontinentalno prenesena na druga područja, i to genotip I 1957. godine, a zatim genotip II 2007. godine. Potonji je uzročnik trenutačne panzootije, koja se proširila s Kavkaza u Europu (2014.), Aziju (2018.), Oceaniju (2020.) i Karibe (2021.).
Širenje ASK-a omogućeno je izravnim i neizravnim dodirom inficiranih i zdravih svinja, a virus je vrlo otporan u vanjskoj sredini. Važnu ulogu u održavanju i širenju virusa imaju divlje svinje, ali i čovjek, osobito pri izbijanju ASK-a u domaćih svinja. Pojedini genotipovi virusa mogu se širiti mekim krpeljima roda Ornithodoros, koji imaju značajnu ulogu u održavanju infekcije u staništima divljih svinja u Africi. U trenutačnoj panzootiji uloga krpelja i drugih insekata, kao i njihovih razvojnih oblika, nije dokazana.
ASK pojavila se u Hrvatskoj u lipnju 2023. godine u domaćih svinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Do kraja godine zabilježena su 1124 izbijanja, od kojih svega nekoliko izvan Vukovarsko-srijemske županije – u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Iste su godine zabilježeni i prvi slučajevi ASK-a u divljih svinja, njih 13. Tijekom 2024., pa do srpnja 2025., ASK dokazana je u svega nekoliko uzgoja domaćih svinja; međutim, početkom 2024. godine zabilježena je epizootija u divljih svinja na području Spačve. Od srpnja 2025. svjedočimo novom epizootijskom valu ASK-a u domaćih i divljih svinja, prvenstveno u Osječko-baranjskoj županiji, sa sporadičnim izbijanjima i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dodatna značajka epizootije u 2025. godini jest ulazak virusa na velike farme svinja. Praćenjem pojave bolesti u Hrvatskoj uočena je važna uloga čovjeka u njezinu širenju, čemu doprinosi i nedostatak biosigurnosnih mjera na farmama. To je osobito važno u područjima velike gustoće domaćih i divljih svinja te u pograničnim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te Srbije.
Zarazu u Hrvatskoj uzrokuje vrlo virulentni virus genotipa II, podtipa 19. Inkubacija bolesti iznosi 4 do 15 dana, a uginuće najčešće nastupa između 4. i 10. dana nakon infekcije. Znakovi bolesti nisu specifični, no najčešće se javljaju znakovi infekcijskog i hemoragijskog sindroma.
Stoga se dijagnoza može postaviti jedino laboratorijskim pretragama, koje se provode u Nacionalnom referentnom laboratoriju (NRL) za dijagnostiku ASK-a u Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI) u Zagrebu, i to prema preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja i Europskog referentnog laboratorija za ASK (EURL). Od 2024. godine u Hrvatskoj je otvoren i novi službeni laboratorij HVI-a za dijagnostiku ASK-a u Zavodu Vinkovci, što pridonosi brzoj i točnoj dijagnostici bolesti.
Suradnja NRL-a i EURL-a rezultirala je vrijednim spoznajama koje su pridonijele boljem poznavanju epizootiološke situacije u Hrvatskoj, poput utvrđivanja genotipa virusa. NRL je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane – pretražio i okolišne uzorke izuzete s područja izbijanja bolesti radi utvrđivanja prisutnosti DNK virusa u okolišu. Ujedno je, putem projekta „Divlje svinje – sentineli za afričku svinjsku kugu“ (DIV-SENTI-ASK) mladih istraživača, HVI financirao utvrđivanje prisutnosti protutijela protiv virusa u divljih svinja nakon pojave ASK-a.
Zbog nedovoljnog poznavanja gena odgovornih za virulenciju i patogenost virusa, slabe indukcije neutralizirajućih protutijela nakon infekcije te promjena u epizootiološkim postavkama vezanima uz ASK, do danas u Europi nije komercijalno dostupno učinkovito i sigurno cjepivo protiv ASK, niti postoje odgovarajući pripravci za njezino liječenje. Stoga, dok se ne omogući specifična prevencija bolesti, jedina učinkovita mjera ostaje primjena strogih biosigurnosnih postupaka i minimaliziranje čimbenika rizika.
Ključne riječi: afrička svinjska kuga, Asfivirus, genotip II, epizootiologija, Hrvatska.