Ljubo Barbić, Vladimir Stevanović, Josip Madić
Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Zagreb
E-mail: ljubo.barbic@vef.hr
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Posljednjih desetljeća emergentne zarazne bolesti su u značajnom porastu, a čak 75% njih su zoonoze. Uz značajan porast zoonoza jasno se uočava i kontinuirani trend porasta emergentnih bolesti koje se prenose vektorima. Taj jasno izražen trend zasigurno je uvjetovan promjenama u okolišu koje su posljedica prvenstveno ljudske djelatnosti. Kao čimbenike emergencije treba istaknuti socio-demografske promjene i njihov utjecaj na okoliš, gospodarske aktivnosti kojima se mijenjaju ekosustavi i promjene klimatskih prilika odraz kojih je globalno zatopljenje s nesagledivim posljedicama. Uz navedeno, značajan doprinos pojavi emergentnih bolesti daje i globalizacija prometa ljudi, životinja i proizvoda te razvoj tehnologije i industrije bez potpune projekcije utjecaja na okoliš. Nadalje, neprimjerenom uporabom ljekovitih pripravaka, prvenstveno antibiotika, doprinosi se poticanju izmjena mikroorganizama i nastanku rezistentnih vrsta. Uz navedeno, sve izraženije razlike u kvaliteti sustava javnog zdravstva, ovisno o gospodarskim mogućnostima pojedinih država, ili njegovo potpuno urušavanje u primjerice područjima oružanih sukoba zasigurno pogoduju pojavi i širenju emergentnih zaraznih bolesti. Spomenuti trendovi su sastavni dio razvoja moderne civilizacije što iziskuje obvezu uspostave sustava kontrole emergentnih zaraznih bolesti čije pojavljivanje nas neminovno očekuje i u budućnosti.
Sve te objektivne okolnosti, kao i kompleksnost pojave i širenja emergentnih zaraznih bolesti, jasno su prepoznate i od svjetskih krovnih organizacija za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te se multidisciplinarnost nametnula kao jedini moguć odgovor na nove izazove. Intenzivna i bliska multidisciplinarna suradnja rezultirala je uvođenjem pristupa „Jednog zdravlja“ koji podrazumijeva suradnju stručnjaka iz različitih područja na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini sa zajedničkim ciljem postizanja najboljih rezultata u očuvanju zdravlja ljudi i životinja te očuvanju okoliša.
Za razliku od zaraznih bolesti koje se dulje vrijeme pojavljuju na određenim područjima, značajke emergentnih zaraznih bolesti, poput primjerice potpuno novih uzročnika ili pojave u novim epizootiološkim/epidemiološkim uvjetima, zahtjeva brzu i usklađenu reakciju kako bi nadzor i suzbijanje uopće bili mogući.
Opći trend pojave i širenja emergentnih zaraznih bolesti nije zaobišao ni Republiku Hrvatsku i njeno okruženje. Samo u posljednja dva desetljeća, na području RH zabilježena je pojava bolesti plavog jezika, autohtoni slučajevi Dengue, širenje bolesti Zapadnog Nila te dokaz Usutu virusne infekcije konja i oboljenja ljudi. Samo tijekom 2016. godine zabilježeni su i prvi importirani slučajevi oboljenja ljudi uzrokovani Chikungunya virusom i Zika virusom. Stoga, pojava i širenje bolesti kvrgave kože u državama jugoistočne Europe 2016. godine ne predstavlja izdvojeni slučaj nego je samo nastavak svjetskog trenda širenja emergentnih zaraznih bolesti koji je očit i u našoj zemlji. Štoviše, svim navedenim bolestima zajednički su prvi opisi bolesti i uzročnika u Africi, prijenos artropodima i virusna etiologija te doista možemo govoriti o pravilnosti u njihovom pojavljivanju.
Stečena iskustva tijekom pojave i širenja navedenih bolesti, a posebice iskustva uspješnog zaustavljanja širenja bolesti kvrgave kože 2016. godine, moraju biti model brze i usmjerene reakcije stručnjaka na svim razinama s obvezom brze prilagodbe novonastalim okolnostima, kako bi u budućnosti spremno dočekali pojavu neke sljedeće emergentne zarazne bolesti i bili u mogućnosti očuvati zdravlje ljudi, životinja i okoliša te izbjeći nesagledive gospodarske posljedice.
Ključne riječi: emergentne zarazne bolesti, čimbenici emergencije, mjere nadzora i suzbijanja, pristup jedno zdravlje
Emerging infectious diseases – present and future challenges
Ljubo Barbić, Vladimir Stevanović, Josip Madić, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia. E-mail: ljubo.barbic@vef.hr
E merging infectious diseases are an infectious diseases that have newly appeared in a population or in a new host or that have been known for some time but are rapidly increasing in geographic range or incidence. Over the last few decades appearance of the numerous emerging infectious diseases is reported and more than 75% of these are zoonoses with majority of recent emerging infectious diseases being vector-borne.
In the most cases specific factors precipitating disease emergence could be related human activities. For instance, influence of socio-demographic and economic development factors have detrimental influence on environment and resulting global warming with tremendous consequences. Furthermore, globalisation on transport levels, with the increasing movement of people, animals and goods and development of technology and industry definitely contribute to emergence of infectious diseases.
The widespread use of drugs especially antibiotics results in microorganism adaptation and emergence of the resistant pathogens. Differences in public health systems due to economic development between countries and breakdown of public health measures due to war or civil conflict are also important emergence factors. Majority of above listed factors in infectious diseases emergence are unavoidable as the consequence of humankind development and introduction of control system are prerequisite for the future.
All before mentioned facts and complexity of emergence process are recognised between international organisations for human and animal health protection. The multidisciplinary approach is now considered as only possible response to the new challenge. Close interdisciplinary collaboration resulted with “One health” approach, which considers the cooperation of different specialists on the local, national and global level with the aim to protect human, animal health and their environment.
In contrast to well-known infectious diseases the nature of emergent infectious diseases, new infectious agents or new epidemiological/epizootiological circumstances, warrant fast and synchronized reaction to be able to control and confine spreading.
Global trend in emergence and spreading of emergent infectious diseases has been seen in Croatia and surrounding countries as well. Over last two decades blue tongue disease, autochthonous Dengue, West Nile and Usutu virus infections in horses and humans are recorded. Recently in 2016 imported cases of Chikungunya and Zika virus human infections have been confirmed for the first time. Occurrence and spreading of lumpy skin disease in Southeast European countries in 2016 is just another case confirming global trend of infectious diseases emergence also present in Croatia.
Arthropod borne nature, viral etiology and African origin for all previously mentioned diseases can’t be guarded as coincidence.
Knowledge gained during outbreaks of previously mentioned emergent infectious diseases especially during last emergence of lumpy skin disease in 2016 should be used as a model for fast and focused experts action at all levels. Fast adjustment of mode of action to new circumstances is needed to be able to protect human, animal and environmental health and to avoid huge economic losses in future infectious disease emergence cases.
Keywords: emerging infectious diseases, emergence factors, control measures, one health approach