Prof. dr. sc. Dean Konjević, dr. med. vet.
Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
E-pošta: dean.konjevic@vef.unizg.hr
Izvor: Knjiga sažetaka simpozija BEDRENICA, AFRIČKA SVINJSKA KUGA I BOLEST PLAVOG JEZIKA U HRVATSKOJ, Zagreb, 2025.
Unatoč činjenici da populacija divljih svinja raste, neophodno je istaknuti i kako redovito dolazi do fluktuacije u veličini populacije tijekom različitih godina. Među glavnim čimbenicima koji uzrokuju ove fluktuacije ističu se količina oborina i klimatske prilike u proljeće i tijekom zime, a neizravno i tijekom ljetnih razdoblja. Nasuprot utjecaju negativnih čimbenika nalazi se visoka rasplodna sposobnost divljih svinja, prilagodljivost različitom staništu i hranjenje raznolikom hranom. Pored toga od prirodnih čimbenika značajan je još i urod teškog šumskog sjemena.
Ljudski utjecaj očituje se kao pozitivan za porast brojnosti (podizanje matičnog fonda i gospodarskog kapaciteta lovišta za divlju svinju, gospodarenje divljom svinjom i u manje prikladnim lovištima, pogrešno računanje prirasta, a time i planiranje odstrjela, pojačana prihrana i prehrana, suzbijanje zaraznih bolesti, uklanjanje grabežljivaca), ali i negativan (lov, krivolov, naleti vozila i sl.). U pogledu održavanja i širenja virusa afričke svinjske kuge posebno se ističe pitanje provedbe skupnih ili pojedinačnih tehnika lova, primjene pasa u lovovima, kao i područje kretanja svinja za i nakon provedbe lova.
S time u svezi postavlja se i izravno pitanje brzine širenja virusa divljim svinjama, kao i utjecaja gustoće populacije, odnosno dvojakog tumačenja povezanosti gustoće populacije sa širenjem uzročnika afričke svinjske kuge.
Ključne riječi: divlja svinja, veličina populacije, fluktuacije brojnosti, lov.

