2W3A7493_divlje-svinje-1400.webp
Divlje životinje i divljačIzlaganje sa skupa

Kontrola populacije divljih svinja u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Dean Konjević, dr. med. vet.
Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
E-pošta: dean.konjevic@vef.unizg.hr

Izlaganje sa simpozija

BEDRENICA, AFRIČKA SVINJSKA KUGA I BOLEST PLAVOG JEZIKA U HRVATSKOJ

Izvor: Knjiga sažetaka simpozija BEDRENICA, AFRIČKA SVINJSKA KUGA I BOLEST PLAVOG JEZIKA U HRVATSKOJ, Zagreb, 2025.

Divlja svinja (Sus scrofa) je zavičajna vrsta divljači u Republici Hrvatskoj, gdje se kao i u drugim europskim državama bilježi njen porast brojnosti. Brojnost populacije je teško odrediti u prirodi i svodi se na procijenjene vrijednosti. Za razliku od nje, odstrjel je realan pokazatelj koji je u 2005. godini iznosio 9827 grla, u 2008. čak 18679 grla, a u 2023. godini 50030 grla.

Unatoč činjenici da populacija divljih svinja raste, neophodno je istaknuti i kako redovito dolazi do fluktuacije u veličini populacije tijekom različitih godina. Među glavnim čimbenicima koji uzrokuju ove fluktuacije ističu se količina oborina i klimatske prilike u proljeće i tijekom zime, a neizravno i tijekom ljetnih razdoblja. Nasuprot utjecaju negativnih čimbenika nalazi se visoka rasplodna sposobnost divljih svinja, prilagodljivost različitom staništu i hranjenje raznolikom hranom. Pored toga od prirodnih čimbenika značajan je još i urod teškog šumskog sjemena.

Ljudski utjecaj očituje se kao pozitivan za porast brojnosti (podizanje matičnog fonda i gospodarskog kapaciteta lovišta za divlju svinju, gospodarenje divljom svinjom i u manje prikladnim lovištima, pogrešno računanje prirasta, a time i planiranje odstrjela, pojačana prihrana i prehrana, suzbijanje zaraznih bolesti, uklanjanje grabežljivaca), ali i negativan (lov, krivolov, naleti vozila i sl.). U pogledu održavanja i širenja virusa afričke svinjske kuge posebno se ističe pitanje provedbe skupnih ili pojedinačnih tehnika lova, primjene pasa u lovovima, kao i područje kretanja svinja za i nakon provedbe lova.
S time u svezi postavlja se i izravno pitanje brzine širenja virusa divljim svinjama, kao i utjecaja gustoće populacije, odnosno dvojakog tumačenja povezanosti gustoće populacije sa širenjem uzročnika afričke svinjske kuge.

Ključne riječi: divlja svinja, veličina populacije, fluktuacije brojnosti, lov.

Vezani sadržaji

Afrička svinjska kuga u Hrvatskoj – jučer, danas i sutra

Urednik

Ukinuta zona zaštite i zona nadziranja afričke svinjske kuge; novi slučajevi H5N1 u divljih ptica

Urednik

Veterinarsko-upravne mjere za suzbijanje bedrenice (antraksa) na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije

Urednik

Popis propisa objavljenih od 26. rujna do 7. studenog 2025. godine

Urednik

Postekspozicijska profilaksa u ljudi pri pojavi antraksa u životinja u bedreničnim distriktima u Hrvatskoj 2025.

Urednik

Prvo izbijanje afričke svinjske kuge u domaćih svinja u 2026. godini

Urednik

Stranica koristi nužne 'kolačiće' radi poboljšanja korisničkog doživljaja i statistike. Korištenjem stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više