Slinavka i šap

Vladimir Stevanović
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb

▲

Sažetak

Nakon što se nakon gotovo 15 godina slinavka i šap (SIŠ) pojavila u Europi, ova je bolest ponovno dospjela na naslovnice. Iako je sada rijetkost, SIŠ je bila važna bolest domaćih i divljih papkara sve do uvođenja sustavnog cijepljenja polovicom prošlog stoljeća.

Štete od ove bolesti su goleme. Smrtnost od bolesti u odraslih je životinja svega nekoliko posto, ali u mladunčadi može dosegnuti i 90 %. Osim uginuća, izravne su štete i u gubitku proizvodnje, osobito mlijeka. Neizravni gubici nastaju zbog troškova suzbijanja bolesti te mogu više puta nadmašiti izravne. Gubici nisu samo u poljoprivredi, tu su i neizravni gubici zbog ograničenja prometa, koji za turističke zemlje kao što je Hrvatska mogu biti znatni.

Velik trošak suzbijanja bolesti posljedica je izrazite kontagioznosti virusa SIŠ-a. Zaražene životinje, osobito svinje, izlučuju milijune infektivnih doza u izdahnutom zraku koji vjetrom bude prenesen na velike udaljenosti, a virus u zamrznutom mesu može preživjeti dug period. Drugi je važan izazov u suzbijanju bolesti nastanak kliconoštva, gdje su najveći rizik rekonvalescentna goveda. U gotovo polovice njih izlučivanje virusa može trajati i više od tri godine nakon preboljenja bolesti. U malih se preživača trajanje kliconoštva mjeri u tjednima.

Mali preživači u novije vrijeme dobivaju na značenju i s kliničkog aspekta. Osim općeg infektivnog sindroma, bolest se očituje i promjenama na koži i sluznicama te perakutnom uginuću u mladunčadi. Promjene na koži i sluznicama najčešće navedu veterinare na postavljanje sumnje na SIŠ.
Kod malih preživača u gotovo polovice životinja one su odsutne ili su teško uočljive. Epizootiologija bolesti u malih preživača također je specifična. Dok se u uzgojima svinja i goveda bolest širi eksplozivno i zahvaća gotovo sve životinje u kratkom periodu, u ovaca i koza bude zahvaćen manji dio stada. Ovo vrlo često navodi veterinare da isključe SIŠ iz liste diferencijalnih dijagnoza jer je bolest u pravilu izrazito kontagiozna.

Klinička slika može odgoditi prepoznavanje bolesti i zbog razlike u sojevima. Opisani su sojevi koji uzrokuju kliničku sliku samo u pojedine vrste papkara, dok se inaparentno šire kod drugih.
Sojevi su važni i u kontekstu imunoprofilakse jer ne postoji unakrižna zaštita između sedam opisanih serotipova.

Izboji bolesti u Njemačkoj, Slovačkoj i nama susjednoj Mađarskoj podsjetili su nas na ozbiljnost ove bolesti koja je zbog dugog izbivanja počela padati u zaborav. Naređene mjere suzbijanja bile su na snazi i u našoj državi te se pokazalo da postoji potreba pravodobno upoznati veterinare praktičare s najnovijim spoznajama o bolesti jer su oni i danas temelj zaštite životinja i gospodarstva od posljedica SIŠ-a.

Ključne riječi: slinavka i šap, epizootiologija, mjere suzbijanja.

▲

FOOT-AND-MOUTH DISEASE

---

Vladimir Stevanović

After a nearly 15-year absence, foot-and-mouth disease (FMD) has reappeared in Europe, once again drawing public attention. Although currently rare, FMD was a significant disease of domestic and wild cloven-hoofed animals until systematic vaccination was introduced in the mid-20th century.

The losses attributable to this disease are considerable. Case fatality in adult animals is low (a few percent), but mortality in young stock may reach 90%. Beyond deaths, direct losses include reductions in production, most notably a decline in milk yield. Indirect losses arise from the costs of disease control and can significantly exceed direct losses. Economic impacts are not confined to agriculture; trade restrictions impose further indirect costs that may be substantial for tourismdependent countries such as Croatia.

The high cost of disease control stems from the extreme contagiousness of the FMD virus. Infected animals, particularly swine, excrete millions of infectious doses in exhaled air that can be windborne over long distances, and the virus may survive for extended periods in frozen meat. Another major challenge for control is the development of carrier states. Convalescent cattle pose the most significant risk: viral excretion may persist for more than three years in nearly half of recovered individuals. In small ruminants, the carrier state typically lasts only weeks.

Small ruminants have become increasingly important in clinical settings. In addition to a general infectious syndrome, FMD may present with lesions
of the skin and mucous membranes and with peracute deaths in young animals. Lesions of the skin and mucosa are most commonly the reason veterinarians suspect FMD. However, in nearly half of affected small ruminants, such lesions are absent or difficult to detect. The epidemiology of FMD in small ruminants is also distinctive: whereas outbreaks in pig and cattle holdings spread explosively and affect almost all animals within a short period, only a minority of sheep and goats in a flock typically become affected. This pattern frequently leads clinicians to exclude FMD from differential diagnoses, because the disease is generally considered highly contagious.

Recognition of disease may also be delayed because of strain-related differences. Strains have been described that cause clinical disease in only one cloven-hoofed species while remaining inapparent in others. Strain variation is also crucial for immunoprophylaxis, since there is no cross-protection among the seven defined serotypes.

Recent outbreaks in Germany, Slovakia and neighbouring Hungary have reminded us of the seriousness of FMD, a disease that had begun to fade from attention after a prolonged absence.
Control measures were also implemented in our country, demonstrating the need to keep practising veterinarians promptly informed of the latest knowledge, as they remain the primary defence of animal health and the agricultural economy against the consequences of FMD.

Key words: foot-and-mouth disease, epidemiology, control measures.

Vezano:

• Popis propisa objavljenih od 26. rujna do 7. studenog 2025. godine
• Osvrt na provedbe mjera uslijed krize slinavke i šapa i kuge malih preživača – određivanje odgovarajućih mjera kontrole za bolesti kategorije A
• Emergencija i re-emergencija zaraznih bolesti životinja u Hrvatskoj 2025. godine – izazovi, pouke i smjernice za budućnost
• Popis propisa objavljenih od 4. lipnja do 5. rujna 2025. godine
• Prestanak Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa i kuge malih preživača