Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet.
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Višegradska Vet skupina je osnovana 2000. godine od strane vlada zemalja Višegradske grupe – Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, s ciljem potpore međuregionalnoj razmjeni informacija i razmjeni ideja unutar veterinarske struke te kao podrška boljem razumijevanju između zemalja članica EU. Proširenjem na europske države van osnivačkih četiri uslijedilo je 2012. kada je Hrvatska kao 5. država ušla u sastav članstva, a grupacija mijenja ime u Višegrad Vet Plus. Uz navedene osnivače članice su trenutno Hrvatska, Slovenija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Rumunjska i Bugarska, a na sastancima redovito sudjeluju i Bavarska i Grčka.
Sastanci skupine financirani su iz EU fonda ciljano namjenjenom Višegrad Vet Plus skupini.
Domaćin je jesenskim sastancima Mađarska veterinarska komora i to uvijek u Višegradu po kojem grupa nosi ime, a proljetni sastanci se održavaju u zemljama članicama.
Sastanak je otvorio predsjednik Mađarske veterinarske komore Gábor Gönczi, a nakon njega govor je održao i tajnik Mađarske veterinarske komore László Horváth. Sastancima su predsjedavali i teme moderirali Marek Kubica (Poljska) i Zsolt Pinter (Mađarska). Predsjednik Federacije veterinara Europe Siegfried Moder u svom je govoru napomenuo važnost prepoznavanja uloge veterinara u trenutnoj situaciji pojave slinavke i šapa, kuge malih preživača, boginja ovaca i koza, bolesti kvrgave kože i afričke svinjske kuge te kazao kako FVE radi na tome da se upozori Europsku komisiju da je cijepljenje najbolji način borbe sa zaraznim bolestima dok iskorjenjivanje i suzbijanje depopulacijom nanosi ogromne štete EU gospodarstvu te da se donesene uredbe trebaju mijenjati što prije na način da sigurne i pouzdane vakcine ne ugrožavaju kasniji promet i trgovinu vakciniranim životinjama i proizvodima.
Uvodni set predavanja odnosio se na izazove koji predstoje ili su već tu s obzirom na pojavu emergentnih i re-emergentnih bolesti životinja u Europi. Profesor László Fodor s Veterinarskog fakulteta u Budimpešti prikazao je kretanje zaraznih bolesti u Europi, a nakon njega je profesor Slaven Grbić kao Europski povjerenik za Svjetsku veterinarsku organizaciju (WVA) prezentirao projekt pomoći afričkim veterinarima te kretanje zaraznih bolesti životinja u Africi kao i rizike koje te bolesti nose svakodnevnim migracijama roba, usluga i ljudi u Europu. Spomenute su i bolesti koje se javljaju na američkom kontinentu te također predstavljaju opasnost zbog širenja prema Europi. Dr. Attila Nagy s budimpeštanskog sveučilišta održao je prezentaciju o bolestima pčela koje su ponekad nepravedno zanemarene te upozorio na nove prijetnje pčelarstvu, posebice Aethina tumida koja se širi Italijom i samo je pitanje dana kad će se pojaviti u ostalim zemljama EU. Napomenuo je i problem patvorenja meda, posebice onog uvezenog na tržište EU iz Ukrajine i Kine.
U sljedećoj sekciji svaka članica Višegradske skupine dala je svoje desetminutno izvješće o situaciji u veterinarskoj struci i bolestima koje se javljaju te vezanoj problematici. Uime Hrvatske veterinarske komore prezentaciju je održao predsjednik HVK Ivan Zemljak, a na sastanku je sudjelovao i tajnik HVK Anđelko Gašpar. Ukazano je na veliki problem s ASK, na što su i Srbija, Grčka, Poljska i Njemačka prezentirale slične probleme u borbi s ovom bolesti. Problem zaustavljanja prometa ljudi i životinja, divlje svinje i crno tržište svinjama otežava suzbijanje ASK i nažalost bolest se sve više širi Europom. Poljski kolege su izrazito zabrinuti zbog širenja bjesnoće. U 2025. godini imaju 14 pozitivnih nalaza od čega su četiri – pozitivni psi i mačke. Osim toga, visokopatogena influenca ptica se proširila Poljskom i do sada su imali 91 izbijanje HPAI kod domaće peradi, a usmrćeno je više od 3.000.000 ptica. Newcastleska bolest se ponovno širi Poljskom, što još više otežava situaciju u peradarstvu. Poljska je imala u ovoj godini 18 izbijanja ASK kod domaćih svinja.
Tema sastanka bile su i druge bolesti i situacija po pitanju njihovog suzbijanja.
■ Slinavka i šap
Prezentaciju su održale Bavarska, Mađarska (zamjenik CVO-a) i Slovačka. Problemi s organizacijom struke na terenu i pomoć od strane ostalih dionika kao što su policija, civilna zaštita, vojska bile su izrazito veliki problem kod organiziranja akcije suzbijanja bolesti. Uz to, problem s nemogućnošću zbrinjavanja lešina u području Dunava te prosvjedi protiv zakopavanja lešina dodatno su tu situaciju otežavali. Mali broj inspektora i veterinara bili su voljni sudjelovati u akciji, plaćeni su bili privatni veterinari iz cijele Mađarske i studenti da dođu pomoći u borbi protiv ove bolesti. Višegradska skupina predlaže da se razmotre dijelovi EU legislative o zdravlju životinja vezano na mogućnosti vakcinacije. Ugroza od SiŠ i BKK je visoka, a za bolesti postoje odgovarajuće vakcine i ona bi se mogla učinkovito kontrolirati bez potrebe za masovnom eutanazijom. Isto je i s boginjama ovaca i koza. Prevencija je bolja od suzbijanja i eradikacije eutanazijom.
■ Kuga malih preživača
Albanija je prezentirala trenutnu situaciju s kugom malih preživača i zahvalila na pomoći od Hrvatske i Poljske u materijalu i opremi potrebnoj da bi se uzorkovalo i kontroliralo populaciju ovaca i koza. Na 18 farmi eutanazirano je oko 2.200 životinja. Problem su mala gospodarstva i nelegalan promet i držanje. Vlasnici nisu dobili nikakva obeštećenja za štetu nanesenu eutanazijom.
■ Boginje ovaca i koza
Bolest je raširena po cijeloj Grčkoj. Grčka ima oko 10 milijuna ovaca i koza. Ilegalno kretanje životinja, vozila, meso i mesni proizvodi, turisti, imigranti, strani radnici, sve je to pomoglo širenju ove bolesti. Oko 1.500 farmi je zatvoreno, a 300.000 ovaca i koza je eutanazirano. Loša biosigurnost i nepridržavanje propisa o zaštiti zdravlja životinja dovelo je do ugroze od bolesti na praktički polovini sveukupne površine Grčke.
■ Bolest plavog jezika
Zbog više serotipova cijepljenje se slabo provodi. Širi se po cijeloj Europi, aktualni serotipovi su trenutno 3, 4 i 8.
U zadnjoj sekciji izvješće su dali predsjednik FVE-a Siegfried Moder te predsjednik FVE sekcije UEVP-a Volker Moser, a razgovaralo se o zaključcima koji su zapisani i bit će u studenom predani predsjedništvu FVE-a.
Zajednička je konstatacija da je potrebno pojačati međudržavnu suradnju unutar Europe zbog sve češće pojave emergentnih i reemergentnih bolesti, osigurati dostupnost lijekova i vakcina i na područjima koja imaju manje životinja i veterinara, a ne samo u velikim članicama EU.
Sljedeći sastanak Višegrad VetPlus skupine održat će se na proljeće 2026. godine u Slovačkoj, u Lusenecu, za što je poziv svima uputio predsjednik Slovačke veterinarske komore Lubomír Král.
